Rezultati istraživanja “Radni odnosi i mediji”, koje je sproveo Mediacentar u saradnji sa Centrom za nezavisno novinarstvo iz Moldavije, pokazuju da postoji kontinuirana praksa kršenja radnih prava novinara u BiH. Najčešća su kršenja prava vezanih za isplatu plata, uslove rada, dužinu radnog vremena. Značajan problem predstavljaju  i neprijavljen ili neadekvatno prijavljen rad.
Centar za nezavisno novinarstvo iz Moldavije je u 2007. godini pokrenuo regionalno istraživanje "Radni odnosi u medijima" koje obuhvata 11 zemalja članica SEENPM mreže (The South East European Network for Professionalization of Media).
Mediacentar Sarajevo je u periodu juni-septembar 2007. godine prikupio podatke na osnovu kojih je, uz korištenje sekundarnih izvora, analizirana efikasnost pravnih normi u zaštiti radnih prava novinara u BiH, evidentirani su najprominentniji problemi u ovoj oblasti, i date preporuke za njihovo prevazilaženje.
Evidentirana su česta kršenja radnih prava uposlenika u medijima, što upućuje na zaključak da su mehanizmi zaštite radnih prava nedovoljno efikasni u praksi. Najčešća kršenja radnih prava uposlenika u medijima povezana su sa isplatama plata (niske naknade, neredovne uplate plata i doprinosa, minimalne plate prijavljene nadležnim državnim organima) uslovima rada i dužinom radnog dana.
Značajan problem predstavljaju i neprijavljen ili neadekvatno prijavljen rad. Većina novinara vjeruje da je neregistriran rad još uvijek učestala praksa u radnim odnosima, iako neki od ispitanika smatraju da postoji trend ka njegovom smanjenju. Neadekvatno prijavljivanje radnika odnosi se na slučajeve potpisivanja „lažnih“ ugovora o djelu, kako bi se izbjeglo uplaćivanje doprinosa, dok radnici zapravo obavljaju posao u punom radnom kapacitetu, jednako kao i stalno uposleni. Nadalje, rezultati pokazuju da niti potpisivanje ugovora o radu (s obzirom na nespecificirane dužnosti i obaveze uposlenika, a često i nenavođenje visine plate) ne pruža sigurnost u smislu punog uživanja prava koja proizilaze iz radnog odnosa. Većina novinara koji su učestvovali u istraživanju vjeruje da im ugovor o radu ne nudi zaštitu od neopravdanih kazni ili otpuštanja.
Pokazalo se da su kršenja prava novinara-saradnika češća u odnosu na stalno zaposlene. Potencijalnom kršenju radnih prava naročito su izloženi mladi novinari, pri prvim radnim angažmanima. S druge strane, neki od novinara koji su učestvovali u istraživanju ipak preferiraju „freelance“ radne angažmane zbog viših direktnih prihoda i mogućnosti istovremenog angažmana u više medijskih kuća.
Važno je napomenuti da rezultati ukazuju na značajan nedostatak svijesti među novinarima o postojećim pravnim normama i mehanizmima zaštite radnih prava, kao i o aktuelnim i potencijalnim rezultatima sindikalnog organiziranja.
Kompletan izvještaj za BiH autorice Sanele Hodžić (asistent istraživač, Mediacentar Sarajevo) možete preuzeti u  PDF formatu ovdje. (Napomena: Izvještaj je na engleskom jeziku).
Skraćenu verziju izvještaja za BiH na bosanskom jeziku, možete preuzeti u PDF formatu ovdje.
O projektu:Istraživanje radnih odnosa u medijima u BiH dio je istraživačkog projekta kojeg koordinira Centar za nezavisno novinarstvo iz Moldavije i koji obuhvata 11 zemalja članica SEENPM mreže (The South East European Network for Professionalization of Media).
Zbornik koji sadrži izvještaje iz Albanije, Bosne i Hercegovine, Bugarske, Crne Gore, Hrvatske, Mađarske, Makedonije, Moldavije, Rumunije, Srbije i Slovenije, kao i regionalni pregled, možete preuzeti u PDF formatu ovdje.
Osim Mediacentra Sarajevo, partneri moldavskog Centra za nezavisno novinarstvo u projektu su i: Albanski Institut za medije (Tirana, Albanija), Centar za razvoj medija (Sofija, Bugarska), Centar za nezavisno novinarstvo (Budimpešta, Mađarska), Centar za nezavisno novinarstvo (Rumunija), Internacionalni centar za edukaciju novinara (Opatija, Hrvatska), Makedonski Institut za medije (Skoplje, Makedonija), Mediacentar Beograd (Beograd, Srbija), Institut za medije Crne Gore (Crna Gora) i Mirovni institut (Ljubljana, Slovenija).