Tokom istraživanja provedenog u okviru projekta Medijski opservatorij, pitanje transparentnosti finansiranja medija je prepoznato kao jedno od najbitnijih pitanja za medijski sektor, ali u isto vrijeme i kao jedno od pitanja koje je najviše zanemareno od strane državnih institucija i civilnog društva. Problematične prakse u ovoj oblasti sežu od ograničene dostupnosti informacija o finansiranju medija, neujednačene prakse u podnošenju finansijskih izvještaja i reviziji, do nedostatka standardizovanog, naprednog formatiranja izvještaja.

 

Da bi pokrenula dijalog koji će u konačnici doprinijeti otklanjanju ovih problema, Fondacija „Mediacentar“ je okupila predstavnike vladinih i nevladinih organizacija koje se bave pitanjima transparetnosti ili imaju veliko iskustvo u provođenju Zakona o slobodnom pristupu informacijama (ZoSPI), kao i novinarske organizacije, medijske regulatore, finansijske inspektorate i državne revizijske urede.

 

Predstavnici Mediacentra Sarajevo su otvorili sastanak kratkim pregledom rezultata istraživanja objavljenih u okviru Medijskog opservatorija JIE, naglašavajući da, iako je „država postala jedan od glavnih izvora prihoda za medije“, putem direktnog finansiranja medija iz državnih budžeta, različitih subvencija, oglašivačkih i drugih ugovora, pristup detaljnim informacijama ove vrste je otežan zbog niza faktora. Sanela Hodžić, istraživačica i autorica navedenog izvještaja, naglasila je da ne postoji proaktivno objavljivanje informacija, da zahjevi za informacijama nisu redovno tretirani na odgovarajući način, ali i da su često nepretraživi formati finansijskih izvještaja i da način na koji su budžetske stavke definisane ne omogućava uvijek da se identificiraju sredstava koja su dodijeljena medijima. Učesnici su zatim pozvani da govore o svojim iskustvima i mogućim rješenjima ovih problema.

 

Mirna Stanković Luković je predstavila probleme s kojima se Centar za razvoj medija i analize (CRMA) suočio kada je prikupljao podatke o finansiranju medija od strane vlasti krajem 2015. godine, te je istaknula da ta sredstva iznose ukupno oko 30 miliona KM godišnje. Predsjednik Fondacije CPI Zoran Ivančić je podijelio iskustva CPI-jeve baze budžetskih podataka, ističući da da je Fondaciji potrebno mnogo vremena i sredstava da dođe do informacija (službeni listovi su dostupni uz plaćanje pretplate, a neki se uopšte ne dostavljaju) i da obradi prikupljene podatke (s obzirom na to da formati često nisu pretraživi, ponekad se šalju samo u štampanom obliku itd), mada bi bilo idealno da same vlasti čine ove informacije lako pristupačnim. Lejla Bičakčić iz Centra za istraživačko novinarstvo (CIN) podijelila je iskustva s korištenjem Zakona o slobodnom pristupu informacijama (ZoSPI) i ukazala na mnoge poteškoće. Borka Rudić, generalna sekretarka BH Novinara, istaknula je da postoji potreba za javno dostupnim registrom medija, dok je Asja Zubčević iz RAK-a navela da bi dio rješenja bio centralizovani registar poslovnih subjekata u Republici Srpskoj, sličan registru koji je dostupan na adresi www.pravosuđe.ba.

 

Na sastanku je zaključeno da je potrebno učiniti nekoliko koraka za poboljšanje praksi u ovoj oblasti, od kojih su glavni: standardizacija finansijskih izvještaja (upotreba formata koji omogućavaju vađenje i analizu podataka), dosljedna upotreba jednakih budžetskih stavki koje će omogućiti jednostavnu identifikaciju svih sredstava dodijeljenih medijima, zahtijevanje provođenja ZoSPI-ja i omogućavanje njegovog provođenja kroz bolju unutarinstitucionalnu registraciju i arhiviranje podataka, uspostavljanje mehanizama praćenja finansiranja medija iz budžeta vlasti (uključujući ne samo realizaciju budžeta, već i stvarne efekte po javni interes), te konačno, proaktivno objavljivanje informacija od strane samih medija o sredstvima koje primaju.

 

Strategija i Akcioni plan za borbu protiv korupcije predstavljaju jedan od rijetkih dokumenata u kojem se prepoznaje značaj finansijske transparentnosti medija, ali generalni zaključak sastanka je bio da treba učiniti više da se odredi koji su koraci potrebni da se osigura transparentnost, te koji su to institucionalni mehanizmi koji će je omogućiti.

 

Pojedini učesnici su najavili da nakon ovih konsultacija planiraju održati sastanke sa predstavnicima Agencije za prevenciju korupcije i koordinaciju borbe protiv korupcije (APIK), koja prati provođenje Akcionog plana, da bi razgovarali o tome šta se može učiniti. Učesnici su se složili da je potreban dijalog o ovim temama koji će obuhvatiti predstavnike institucija, civilnog društva i komunikaciju sa medijima.

 

Ovaj sastanak predstavlja prvi korak u pokretanju dijaloga o odnosima između države i medija. Sljedeći skup u okviru projekta Medijskog opservatorija za JIE planiran za mart ili april 2016., baviće se kriterijima za dodjelu finansijskih sredstava medijima iz javnih budžeta. Konačni rezultat serije konsultacija i skupova će biti niz preporuka za poboljšanje i osiguranje transparentnosti i javnog interesa u finansijskim odnosima između medija i vlasti.