Za mlađe od 45 godina, online vijesti su značajnije od televizijskih, dok su u dobnoj skupini od 18 do 24 godine društveni mediji prvi put postali značajniji od TV-a, pokazalo je istraživanje.

 

Mnogo korisnika i dalje pristupa informacijama putem televizije, radija ili printanih medija, ali takva navika uveliko zavisi od dobne skupine. Pronalasci razlika u konzumaciji vijesti u zavisnosti od dobi i spola značajni su pokazatelji za novinske organizacije u trenucima kada prave distribucijske strategije i agende kako bi povećali angažman svojih korisnika na web stranicama i društvenim mrežama, navodi se u izvještaju Reuterskovog instituta za novinarstvo, RISJ-a, "Digital News Report 2016".

 

Ugroženost neometanog funkcionisanja biznis modela kroz medije, rast upotrebe društvenih platformi, prelazak na mobilne uređaje i neprihvatanje online oglašavanja, neki su od trendova predstavljenih u novom izvještaju RISJ-a.

 

Iako publika i dalje koristi poznate brendove prema kojima ima povjerenje, način na koji se pristupa sadržaju se mijenja, a razlike postoje i u zavisnosti od zemlje iz koje korisnici dolaze.

 

U Norveškoj, Finskoj i Danskoj, web stranice i aplikacije su često početna tačka traganja za vijestima, dok su u Italiji, Španiji, Poljskoj i Češkoj pretraživačke platforme ključne za pronalazak vijesti.

 

Društvene mreže su za pristup vijestima posebno važne u Grčkoj, Mađarskoj i Brazilu. Istraživanje je pokazalo da žene češće od muškaraca koriste društvene mreže kako bi pronašle vijesti, dok rjeđe direktno posjećuju web stranice ili koriste aplikacije.
 

Kao i u 2015. godini, Facebook ostaje dominantan u sferi društvenih mreža. Ukupno 44 posto ispitanika izjavilo je da Facebook koristi zbog vijesti, dok Twitter ostaje važan izvor informacija novinarima, političarima i, generalno, ljudima koji učestalo prate vijesti.

 

Facebook okuplja najveći broj ljudi u svakoj ispitanoj zemlji, osim u Japanu, dijelom i zbog toga što Japanci preferiraju mreže koje dopuštaju anonimnost, ali i zbog popularnosti mreža kao što su Line i Mixi u toj zemlji.

 

 

 

Društvene mreže nisu značajne samo sa pronalazak vijesti, već i za otvaranje diskusija i širenje informacija. Ukupno 24 posto internet korisnika dijele vijesti putem socijalnih platformi, a riječ je o ljudima koji su zainteresovani za teme kao što su politika, biznis, tehnologija ili okoliš.

 

Većina osoba dijeli one sadržaje s kojima se i slaže – tako je, na primjer, u Finskoj, Australiji i SAD-u, a to se može odraziti i na količinu pozitivnih vijesti kojima su ljudi izloženi. S druge strane, korisnici u Velikoj Britaniji ciničniji su kada dijele vijesti i, u poređenju s drugima, više dijele sadržaj s kojim se ne slažu.

 

Povjerenje u medije je najveće u Finskoj (65 posto), a najmanje u Grčkoj (20 posto). Gotovo svugdje, mlađi ljudi manje vjeruju u medije od starijih. Tako je u Njemačkoj, na primjer, 55 posto ispitanika starijih od 35 godina izjavilo da vjeruju vijestima, dok je u skupini mlađih od 35 taj postotak pao na 41.

 

 

Ekonomski problemi mnogih izdavača pogoršani su zbog upotrebe ad-blockinga. U Japanu, na primjer, 10 posto korisnika blokira reklame na internetu, a u Poljskoj 38 posto korisnika.

 

Veća upotreba ad-blockinga zabilježena je među ljudima mlađim od 35 godina, koji i najviše konzumiraju vijesti. Samo osam posto korisnika pametnih telefona blokira reklame, ali oko trećina ispitanika planira instalirati ad-blocker na svojim mobilnim uređajima.

 

Mnogi korisnici digitalnog sadržaja i dalje odbijaju da plaćaju za online vijesti, posebno u engleskom govornom području gdje je i konkurencija izrazito velika.

 

S druge strane, u manjim zemljama, zbog jezičkih barijera, ljudi su dvaput spremniji da plate za sadržaj. Prosječna cijena za ove usluge najviša je u Velikoj Britaniji, SAD-u, Australiji i u nordijskim zemljama, gdje su pretplate uobičajene. 

 

Kompletan izvještaj "Digital News Report 2016" dostupan je na ovoj stranici.