Knjiga uključuje pet izvještaja, po jedan iz:  Albanije, Bosne i Hercegovine, Makedonije, Crne Gore i Srbije. U izvještajima se predstavlja trenutno stanje u pogledu MIP u datoj zemlji, te se svaki izvještaj fokusira na neke od prioritetnih oblasti – od integriranja MIP-a u obrazovni sistem u Crnoj Gori i Srbii, uloge civilnog društva u promociji MIP-a u Bosni i Hercegovini, do angažmana javnih institucija, uključujući i javne emitere u razvoju MIP-a u Albaniji i Makedoniji. 

 

U regionalnom pregledu data je komparativna perspektiva i naglašene potrebe i prepreke za realiziranje emancipatornih potencijala medijske i informacijske pismenosti.

 

Istraživanje je sprovedeno između aprila i oktobra 2018. godine, te uključuje pregled 58 najrelevantnijih incijativa i aktivnosti s ciljem razvoja MIP-a u pomenutim državama ili na regionalnom nivou.  Uprkos brojnim aktivnostima i izvjesnim novijim pomacima ka strateškom i koordiniranom djelovanju, ni u jednoj od zemalja regije ne postoje sveobuhvatne politike i institucionalni okvir za sistematski razvoj MIP-a. MIP očigledno nije prioritet vlasti već je ostavljen na marginama kao igračka za civilno društvo, entuzijaste u javnom sektoru i međunarodne organizacije.

 

Izdavač publikacije je Mediacentar Sarajevo, kao regionalni koordinator projekta "Mediji za građane – Građani za medije”, dok je istraživanjem koordinirao Mirovni institut Ljubljana. Knjiga je dio regionalnog projekta “Mediji za građane – građani za medije: Jačanje kapaciteta nevladinih organizacija za razvoj medijske i informacijske pismenosti na Zapadnom Balkanu”, oko kojeg su se okupila SEENPM mreža i njene članice, u nastojanju da u periodu  2018-2021, doprinesu unaprijeđenju medijske i informacijske pismenosti (MIP). U projektu su učestovale organizacije: Mediacentar Sarajevo, Albanski medijski institut, Makedonski institut za medije, Institut za medije Crne Gore, Novosadska novinarska škola, Mirovni Inštitut, te SEENPM mreža koja povezuje sve partnere. Projekat je podržala Evropska unija.

 

U publikaciji se medijska i informacijska pismenost ne predstavlja kao odgovor na sve probleme i nedostatke medijskih politika u zemljama regije, već se naprotiv ističe potreba za medijskim reformama i razvojem medijskih politika. MIP se međutim predstavlja kao bitan dio medijskih politika, preduslov kritičkog mišljenja i dobro utemeljenog građanskog učešća, koji određuje ukupni potencijal naših društava da se nose sa izazovima medijskog i informacijskog poretka i da djeluju kao funkcionalne demokratije.