U Bosni i Hercegovini i dalje dređeni mediji, pojedinci ili organizacije, preuzimaju i objavljuju fotografije koje pronađu na internetu smatrajući da su besplatne i slobodne za korištenje. Tako se izlažu tužbama autora. Poznati su slučajevi u kojima su internet portali zbog neovlaštenog korištenja fotografija nakon sudskih presuda morali platiti velike novčane iznose jer su kršili autorska prava. Neki su zbog toga bili na ivici gašenja. 

 

Istovremeno, fotografi sve češće odlučuju da tuže medije zbog neovlaštenog korištenja fotografija, jer je to zanimanje od kojeg žive, ili bar nastoje da žive. Ulažu u svoju edukaciju i opremu, a mnogi od njih kažu da to zanimanje zahtijeva jako mnogo vremena, truda i novca, što potvrđuje i fotograf Samir Zahirović iz Tuzle.  

 

„Tačno je da je oprema skupa, kao i gorivo da biste otišli na lokaciju. Nosite opremu negdje uzbrdo po vrućini i čekate momenat da fotkate. Ali u tom jednom 'kliku', kada pravite fotografiju, u tom jednom dijelu sekunda je sve vaše znanje i iskustvo“, kaže Zahirović koji se četrdeset godina bavi fotografijom.

 

Onda se desi da neko jednim klikom sav taj trud, iskustvo, znanje i ulaganje poništi na način da bespravno sa interneta preuzme i objavi fotografije na svojim internet portalima, publikacijama, blogovima, naslovnicama za magazine ili knjige i slično.

 

Sagovornici Mediacentra Sarajevo tvrde kako u BiH i zemljama regiona i dalje postoje mediji, organizacije i pojedinci koji bez pitanja autora bespravno preuzimaju i objavljuju njihove fotografije. Svjesni ili ne, oni tako čine krivično djelo i mogu biti tuženi.  

 

Fotograf Zahirović osvojio je brojne nagrade i sudjelovao na mnogim domaćim i međunarodnim izložbama. Njegove fotografije su često bespravno preuzimali i objavljivali. 

 

„Slučajeve korištenja mojih fotografija bez dozvole ne mogu ni pobrojati. Treba tu napraviti razliku u startu. Mnogi koriste fotografije za neke nekomercijalne svrhe, blogove, privatne stranice, ali tu dolaze i mediji, portali, turističke agencije, a vrhunac su firme koje su prodavale moje fotografija odštampane na kanvasu“, pojašnjava on.

 

U takvim situacijama ne samo da je fotografija ukradena, nego je i korištena za zaradu, a sam autor od toga nije imao ništa. Njega je praksa krađe fotografija ranijih godina znala uzrujati i povrijediti, ali je odlučio takvim zloupotrebama stati u kraj. 

 

„Danas, nakon nekoliko godina iskustva se ne sekiram više, nego idem odmah na sankcionisanje. Zavisno od jurisdikcije kontaktiram agenciju ili advokata koji šalje odmah opomenu pred tužbu i većina se nakon toga i nagodi sa advokatom. U Beogradu je bio slučaj da smo došli stvarno i do suda i sada će pored odštete platiti i sudske troškove i moje troškove dolaska na sud“, dodaje.

 

Njegov primjer prati i kolega fotograf Marko Ristić iz Srbije kojem se često dešavale zloupotrebe i neovlašteno preuzimanje i objavljivanje fotografija, ali se protiv toga uspješno bori već osam godina. Recept je jednostavan: „Čim vidim fotografiju objavljenu - a da za to nisam dao dozvolu ili nisam plaćen za taj posao – pravolinijski šaljem advokatu“, decidan je Ristić.

 

Govori i kako „ima informaciju da je u medijima praksa da slobodno kradu fotografije, jer će jedan od 50 da ih tuži, a njima se to matematički isplati“. „Prihod minus neka tužba – i dalje su u plusu. Živimo u sirovom kapitalizmu i to prosto tako funkcioniše“, dodao je.

 

Zadovoljan je Zakonom, ali ne i suđenjima jer, kako kaže, predugo traju, ali je u konačnici u svim postupcima do sada presuđeno u njegovu korist.

 

„U Srbiji, na moju sreću, Zakon o autorskim pravima funkcioniše. Mislim da sam imao preko deset postupaka, plus dosta van sudskih poravnanja. Neki još uvek traju“, ističe.

 

 

Za korištenje fotografija uvijek je potrebno pismeno odobrenje autora fotografije, naglašavaju iz Udruženja BH fotografi. Jako su rijetki slučajevi gdje neko drugi može da ustupi to pravo.

 

Navode primjere kako se krši Zakon o zaštiti autorskih prava, iako:

 

„Suočavali smo se sa različitim vrstama kršenja autorskog prava, jer je napretkom tehnologije došlo i do povećanja broja korištenja fotografija. Mediji su možda i dalje u samom vrhu po pitanju kršenja autorskog prava“, napominje Midhat Poturović iz Udruženja BH fotografi.

 

 

Fotografije se ne kradu samo od autora nego i od medija, što potvrđuje urednik portala Bljesak Berislav Jurič.

 

„Nažalost, svjedočili smo situacijama kad su nam kolege krale fotografije i s raznim alatima skidali vodeni žig kojima smo ih nastojali zaštititi. I to je riječ o velikim kućama koje se hvale svojom veličinom“, kaže Berislav.

 

Dodaje kako im se za dozvolu za objavljivanje fotografija koje su objavili na svom portalu uglavnom javljaju kolege iz Hrvatske i Srbije, dok se u BiH „podrazumijeva da je sasvim dovoljan potpis izvora fotografije“. Što opet nije tačno, kako navodi, i u tom slučaju se krše autorska prava.

 

U posljednje vrijeme primijetno je kako se internet portali u BiH sve više oslanjaju na agencije i specijalizirane stock platforme na kojima mogu po povoljnim cijenama i, što je najvažnije, legalno koristiti fotografije kojima ilustriraju tekstove i obogaćuju sadržaj. 

 

Princip je jednostavan – fotografi iz cijelog svijeta uploaduju fotografije na stock platforme i ukoliko ih prodaju za to dobiju odgovarajuću novčanu naknadu. Dio provizije zadrži posrednik, to jest, stock agencija. Kupci su uglavnom mediji, pojedinci, marketinše ili izdavačke kuće, bloggeri i drugi, koji na jednom mjestu mogu naći odgovarajući sadržaj. Fotografija se legalno može kupiti za svega nekoliko konvertibilnih maraka pa se postavlja pitanje koliko je smisleno rizikovati tužbe i sudske postupke ukoliko se bespravno koriste fotografije. 

 

Jedna takva platforma je pokrenuta krajem 2021. godine i u Bosni i Hercegovini pod nazivom Fotobaza.ba koja ima nekoliko ciljeva.   

 

„Da pomogne regulaciju foto tržišta u BiH, u smislu poštovanja autorskih prava i legalnog korištenja fotografija, kao i otvaranja novog tržišta za fotografe i većeg vrednovanja njihovog rada. Zatim, da zaštiti medije od tužbi i velikih finansijskih troškova, koji su toliki da bi mogli manje medije bez problema da ugase“, govori za Mediacentar Sarajevo osnivačica platforme Fotobaza.ba Vanja Stokić.

 

Dodaje kako je do sada na stranici Fotobaza.ba objavljeno više od 7.000 fotografija, koje je stvaralo 600 autora. „Mediji su već počeli da kupuju i koriste naše fotografije, s tim da se većina još uvijek navikava da smo uopšte tu. Stockovi su generalno nepoznanica i fotografima i medijima, barem većini njih u BiH, pa se trudimo biti strpljivi“, pojašnjava Stokić.

 

 

Prema Zakonu o autorskim i srodnim pravima pod zaštićena djela, između ostalih, su i fotografska djela i djela proizvedena postupkom sličnim fotografskom. Rok zaštite fotografskih djela je isti kao i za ostala autorska djela, odnosno za života autora i 70 godina nakon smrti.

 

Institut za intelektualno vlasništvo BiH navodi da autorsko djelo ne treba imati umjetnički karakter da bi uživalo autorskopravnu zaštitu, budući da je umjetnički karakter jednog stvaralačkog djela veoma subjektivna kategorija.

 

Stvaralačko djelo treba da ispunjava uslov originalnosti i da predstavlja rezultat stvaralačkog rada. Autor je fizičko lice koje je stvorilo djelo bez obzira na to da li se radi o djetetu u vrtiću koje crta sunce, kuću i roditelje, inženjeru arhitekture koji projektira novu zgradu pozorišta ili samoukom slikaru koji radi na svom slikarskom djelu. Pravno lice ne može biti autor, nego samo izvedeni nosilac autorskog prava.

 

U Institutu navode kako Zakon predviđa prekršaje za povrede svih autorskih imovinskih prava, a kod srodnih prava samo za povrede materijalnih načina upotrebe (reproduciranje, distribuiranje, davanje u zakup). Novčane kazne za radnje prekršaja propisane su u skladu sa Zakonom o prekršajima u rasponu od 1.000,00 KM do 200.000,00 KM za pravno lice, odnosno od 1.000,00 KM do 20.000,00 KM za fizičko lice. Zakon predviđa mogućnost da se izrekne zaštitna mjera zabrane obavljanja djelatnosti ako je učinilac prekršaja pravno lice ili preduzetnik. 

 

U Udruženju BH fotografi smatraju kako je bitno da se pored fotografa, urednika, vlasnika medija i organizacija, svi drugi korisnici fotografija u BiH bolje upoznaju sa standardima i pravilima fotografske industrije te zakonima koji štite prava fotografa.

 

„Ovom prilikom je bitno naglasiti da Udruženje BH Fotografi ohrabruje sve fotografe da koriste legalne i pravne mjere ukoliko dođe do kršenja njihovih prava“, naglašava Midhat Poturović.

 

Fotograf Samir Zahirović smatra kako je izuzetno važno zaštititi autore u BiH, a za primjer predlaže praksu Evropske unije ili Srbije koja nam je prvi komšiluk i koja je to dobro regulisala.

 

Za fotografa Marka Ristića nema dileme. On predlaže kolegama da što prije krenu tužiti sve one koji koriste njihov rad bez dozvole. „Ne plašite se. Meni su 2014. kolege govorile: 'Nemoj tužiti, neće ti niko dati da fotkaš više nigde'. Desilo se potpuno suprotno – fotkao sam kao nikad i imao mnogo više plaćenih poslova. Ljudi valjda počnu da te cene kada pokažeš zube“, zaključuje Ristić.

 

U Bosni i Hercegovini niti ima dovoljno znanja, niti je razvijena svijest o važnosti zaštite autorskih prava. Pojedini mediji, pojedinci i organizacije i dalje ne cijene nečiji rad i radije će bespravno preuzimati i objavljivati nečije autorske radove s ciljem uštede novca, a da pri tome rizikuju tužbe, koje u pravilu izgube, i u konačnici plate višestruko više.