Događaji iz 2022. koji su značajano uticali na slobodu izražavanja i perspektiva za 2023.

foto: Pixabay / Ilustracija

Rat u Ukrajini, (ne)sloboda medija u Bjelorusiji, borba protiv SLAPP-a i opasni zakon o dezinformacijama u Turskoj, obilježili su 2022. u Evropi i Centralnoj Aziji, piše regionalni urednik u IFEX-u, organizaciji koja promoviše slobodu izražavanja, Cathal Sheerin. Ovi su događaji, kako navodi Sheerin, značajano uticali na slobodu izražavanja. U autorskom tekstu piše i na šta treba obratiti pažnju u 2023. godini.

Kako piše Sheerin, 2022. je bila godina puna događaja koji su uticali na ljudska prava u Evropi i Centralnoj Aziji, a kao prvi navodi rusku invaziju na Ukrajinu.

Prema podacima UN-a iz decembra prošle godine, rat u Ukrajini je do sada rezultirao smrću više od 6.800 civila i ranjavanje blizu 10.800 ljudi. Trenutni broj izbjeglica i raseljenih zbog rata premašio je 7,8 miliona.

Nezavisna međunarodna istražna komisija za Ukrajinu zaključila je u septembru da su ruske snage počinile ratne zločine, uključujući silovanje i seksualno zlostavljanje, proizvoljno zatvaranje, deportaciju djece u kaznene logore i na rusku teritoriju, mučenje i vansudska pogubljenja.

Sheerin podsjeća na podatke Instituta za masovne informacije (IMI) iz Ukrajine koji je objavljivao mjesečne izvještaje tokom 2022. godine u kojoj se spominje koliko je ruska invazija uticala na ukrajinsko novinarstvo. Izvještaj ovog instituta za 2022. zabilježio je 467 napada ruskih snaga na novinare i medije u Ukrajini od početka rata. Ovi napadi uključuju ubistva, ranjavanja, otmice, prijetnje smrću, granatiranje TV tornjeva i prisilno zatvaranje 216 pripadnika medija. I IMI je takođe bio meta brojnih cyber napada, a iz ove organizacije smatraju da je to bila odmazda za "razotkrivanje ruskih ratnih zločina".

IFEX-a navodi se da je bio impresivan broj inicijativa koje su podnijele njihove članice tokom protekle godine kako bi se pomoglo ukrajinskim i drugim novinarima koji rade u toj državi. U okviru ovih aktivnosti novinarima je obezbijeđena sigurnosna oprema, pomoć pri preseljenju, te prikupljanje novca.

Uz napad na Ukrajinu, Rusija je pokrenula i napad na slobodu izražavanja, ljudska prava i građansko društvo u svojoj zemlji, navodi se u tekstu IFEX-a. Podsjećaju kako su ruske vlasti blokirale ili zabranile nekoliko nezavisnih domaćih i međunarodnih medija, da su blokirane i razne platforme društvenih mreža, dok je više od 150 međunarodnih i ruskih novinara bilo prisiljeno napustiti zemlju. Navode i da je na desetine hiljada antiratnih demonstranata uhapšeno, a da su neki od njih mučeni. Takođe, podsjećaju na usvajanje novog zakona u Rusiji kojim se kriminalizuje širenje "lažnih informacija" o ruskoj vojsci ili njeno "potkopavanje". Eksperti UN-a su ovaj zakon između ostalog opisali i kao zvanično odobravanje dezinformacija, a nekoliko pojedinaca, uključujući novinare i opozicione političare, optuženo je i/ili zatvoreno prema ovom novom zakonu.

Tokom ovog perioda, Rusija je proširila svoje već veliko zakonodavstvo o "stranom agentu" koje vlasti koriste da potkopaju i uznemiravaju grupe civilnog društva od 2012. Prema analizi organizacije Human Rights Watch (HRW), definicija "stranog agenta" sada je tako široka da uključuje svaku osobu ili entitet koji se "uključuje u građanski aktivizam ili čak izražava mišljenje o ruskoj politici ili ponašanju zvaničnika, sve dok vlasti tvrde da su pod stranim uticajem".

Ne nazire se trenutni kraj ruskom ratu protiv Ukrajine, piše regionalni urednik IFEX-a. Glasovi opozicije i grupa civilnog društva u Rusiji će, kako dodaje, vjerovatno doživjeti pojačani pritisak na njih putem zakona o stranom agentu i zakona protiv širenja lažnih informacija o ruskoj vojsci.

Prema njegovom mišljenju, i LGBTQI+ građanski prostor će takođe biti sve više ograničen nakon što je predsjednik Rusije Vladimir Putin početkom decembra potpisao zakon kojim se proširuje zabrana takozvane "gej propagande". Kako HRW objašnjava, ovaj zakon zabranjuje gotovo svako izražavanje pripadnosti LGBTQI+.

Bjelorusija: Suzbijanje građanskog prostora i slobode medija

Uticaj ruske invazije na Ukrajinu osjetilo je i civilno društvo u susjednoj Bjelorusiji, gdje su antiratni demonstranti hapšeni i zatvarani, često isključivo zbog komentara na društvenim mrežama koji su kritikovali Putina i rat.

Predsjednik Bjelorusije Aleksandar Lukašenko je nastavio sa suzbijanjem kritičkih i opozicionih glasova tokom cijele godine, piše Cathal Sheerin za IFEX.

Bjelorusko udruženje novinara (BAJ), kako podsjeća, u svom godišnjem pregledu opisalo je 2022. kao još jednu "razornu godinu za slobodu medija". U drugoj polovini 2022. za nekoliko novinara izrečene su zatvorske kazne, a do kraja godine iza rešetaka je bilo više od 30 novinara i 1.448 političkih zatvorenika u toj zemlji.

Godina je obilježena i nekim uznemirujućim zakonskim promjenama pa je tako u maju primjena smrtne kazne proširena za djelo "pokušaj terorizma", dok su u decembru poslanici usvojili zakon koji bi, kada ga Lukašenko potpiše, mogao da se koristi da bi se ciljali bjeloruski kritičari koji žive u inostranstvu oduzimanjem državljanstva.

IFEX navodi da je u 2022. bio prepoznat i rad zagovornika ljudskih prava i slobode medija, te je Ales Bialiatski, prodemokratski aktivist i zatvorenik koji je poznat po svom radu s centrom za ljudska prava Viasna, dobio Nobelovu nagradu za mir, a da je član IFEX-a BAJ nagrađen Svjetskom nagradom za slobodu medija UNESCO/Guillermo Cano.

Suđenje Alesu Bialitskom i dvojici njegovih kolega iz Viasne počelo je 5. januara 2023. Uhapšeni su u julu 2021. u okviru "čistke civilnog društva" koju je, kako piše Sheerin, proveo Lukašenko, a optuženi su za "krijumčarenje gotovine" i "finansiranje grupnih akcija koje su kršile javni red". Prijeti im kazna do 12 godina zatvora ako budu osuđeni.

U oktobru 2022. godine, Bjelorusija se povukla iz Prvog izbornog protokola iz Međunarodnog pakta o građanskim i političkim pravima, što znači da pojedinačne žrtve kršenja ljudskih prava u Bjelorusiji, kojima je uskraćena pravda u zemlji, više neće moći podnijeti svoje žalbe Komitetu UN-a za ljudska prava. Ova odluka stupa na snagu 8. februara 2023. godine.

Krajem decembra, državna novinska agencija objavila je tekst u kojem se sugeriše da bi Bjelorusija mogla uvesti zakon protiv "gej propagande" koji je sličan ruskom. 

EU: Napredak protiv SLAPP-a

Posljednjih godina u Evropi raste odlučnost u borbi protiv strateških tužbi protiv učešća javnosti (SLAPP). To su uvredljive tužbe (najčešće tužbe za klevetu) koje podnose bogati i moćni kako bi ušutkali istraživačke novinare i aktiviste.

Evropski anti-SLAPP pokret je 2022. godine napravio značajan napredak, a u aprilu je Evropska komisija predložila anti-SLAPP direktivu i preporuku državama članicama.

U oktobru su CASE koalicija protiv SLAPP-a i Evropski centar za slobodu štampe i medija bili domaćini historijske, prve anti-SLAPP konferencije u Evropi. Nakon događaja, koalicija CASE objavila je poziv na akciju protiv SLAPP-a, pozivajući vlade širom Evrope da odmah preduzmu zakonodavne i praktične mjere kako bi zaštitile novinare i druge aktere od rastuće prijetnje od ovih tužbi. 

Direktivu Evropske komisije protiv SLAPP-a morat će usvojiti Evropski parlament i Vijeće prije nego što postane zakon Evropske unije.

Komitet eksperata Vijeća Evrope za SLAPP dobio je zadatak da izradi nacrt preporuke o SLAPP-u do kraja 2023.

Turska: Opasni zakon o dezinformacijama i akcije protiv LGBTQI+

Usred naizgled beskrajnog uznemiravanja i krivičnog gonjenja novinara i aktivista civilnog društva u Turskoj, dogodila su se dva posebno uznemirujuća događaja u 2022. koji će vjerovatno imati dugoročne implikacije na slobodu izražavanja i ljudska prava općenito, piše u regionalni urednik IFEX-a.

Prvi od njih desio se u oktobru kada je usvojen Zakon o dezinformacijama, često nazivan zakonom o cenzuri. Ovim zakonom širenje lažnih informacija je krivično djelo za koje je zaprijećena kazna do tri godine zatvora. Grupe za ljudska prava su ukazivale na to kako bi nejasnoća definicije lažnih informacija mogla biti zloubotrijebljena od politizovanog pravosudnog sistema Turske, kao i na to kako će vjerovatno potaknuti veći stepen autocenzure među građanima i novinarima. U decembru je novinar Sinan Aygul bio prva osoba koja je uhapšena po novom zakonu.

Drugi događaj u Turskoj bio je, prema pisanju IFEX-a, porast homofobije. Vladajuća stranka u Turskoj je predložila amandman na član 41. Ustava kojim bi se definicija porodice "više uskladila s tradicionalnim vrijednostima".

Turska novinska agencija Bianet prenosi da će se predloženim amandmanom iz člana 41. izbrisati fraza "Porodica je temelj turskog društva i zasnovana je na jednakosti među supružnicima" i da će biti zamijenjena sa izrazom "porodicu grade muškarac i žena". Jedan advokat je rekao za Bianet da amandman predstavlja vladu koja "pokazuje zube" LGBTQI+ osobama i da je cilj raspirivanje homofobične mržnje.

Izvještaj ILGA-Europe za 2022. o situaciji za LGBTQI+ osobe u Evropi pokazuje da je Turska druga najgora zemlja u regionu za prava LGBTQI+.

Predsjednički i parlamentarni izbori u Turskoj zakazani su za juni 2023. godine, kada se očekuje da će biti održan i referendum o izmjeni člana 41. Vrlo je vjerovatno, kako piše Cathal Sheerin, da će neprijateljska retorika usmjerena prema LGBTQI+ osobama – grupu koju je u novembru ministar unutrašnjih poslova okarakterizirao kao "kulturni terorizam" - povećavati kako se bude približavao dan glasanja.

Slično tome, kurdski novinari i umjetnici mogli bi se naći na meti vlasti u narednim mjesecima. Nastavit će se trend iz 2022. kada je dolazilo do masovnih hapšenja novinara iz kurdskih medija i nastavak zabrane muzičkih koncerata kurdskih izvođača.

Još se ne zna kakav će uticaj na autocenzuru imati Zakon o dezinformacijama iz 2022. u Turskoj, ali razumno se bojati da će biti upotrijebljen protiv kritičara vlade dok zemlja ide ka izborima, što predstavlja ozbiljan izazov za pristup tačnim informacijama.

Izvor: IFEX