Izvještaj “Mobilizacija za zaštitu javnog interesa u medijima: Mapiranje dobrih praksi medijskog aktivizma” polazi od ideje da će rad medija i medijske reforme određivati tok historije, te da će nam mapiranje dobrih praksi pomoći da osmislimo medijski aktivizam koji u ovim kriznim vremenima može omogućiti da vrijednost javnog interesa prevlada u novinarstvu, medijima i komunikaciji.

Medijski aktivizam može biti usmjeren ka promjenama u medijskim institucijama, medijskim politikama, medijskim sadržajima i praksama, ali i ka stvaranju alternativnih medija, odnosno prostora koji pružaju sadržaje od javnog interesa i promoviraju demokratske vrijednosti. Imajući to na umu, pregled dobrih primjera medijskog aktivizma koji nudimo u ovom izvještaju ima za cilj da inspirira još usmjerenije i svestranije aktivnosti za odbranu javnog interesa u medijima i komunikacijama.

Izvještaj ima za cilj da potakne razvoj dobrih praksi medijske i informacijske pismenosti od strane koalicija organizacija civilnog društva, u okviru projekta “Naši mediji” i šire. Medijski aktivizam i medijska i informacijska pismenost suštinski su povezani, jer se samo medijski opismenjeni građani mogu mobilizirati kako bi podstakli značajne medijske i komunikacijske reforme.

Izvještaj počinje raspravom o definicijama i konceptima medijskog aktivizma, nakon čega slijedi kratak pregled historije medijskog aktivizma. Nakon toga predstavljamo i ukratko analiziramo dobre primjere medijskog aktivizma, dok u završnom dijelu govorimo o mogućnostima i izazovima, te predlažemo tipologiju medijskog aktivizma. 

Konačno, u ovom izvještaju nastojimo predstaviti dobre primjere medijskog aktivizma, uključujući one koji su bili uspješni u donošenju promjena u medijskoj politici i praksi, ali i one koji su imali uspjeha u preoblikovanju javnih politika i podizanju svijesti javnosti, pridobijanju šire podrške, uključivanju novih tema ili vrsta aktivnosti ili uspješne samo utoliko što postoje kao izazov postojećim politikama i praksama.

Pregled obuhvata primjere medijskog aktivizma iz regiona Zapadnog Balkana (Albanija, Bosna i Hercegovina, Kosovo, Crna Gora, Sjeverna Makedonija i Srbija) i Turske, kao i iz zemalja EU i ostatka svijeta.

Mapiranje dobrih praksi provedeno je u periodu juni – oktobar 2023. godine, prvenstveno na osnovu sekundarnog istraživanja, a po potrebi i primarnog istraživanja, odnosno analize sadržaja online izvora i zahtjeva za informacijama upućenim institucijama koje se bave medijima. Istraživanje se oslanja na doprinos istraživača iz sedam zemalja: Ilda Londo (Albanija), Anida Sokol (Bosna i Hercegovina), Florent Spahija (Kosovo), Milica Bogdanović (Crna Gora), Vesna Nikodinoska (Sjeverna Makedonija), Milica Janjatović Jovanović (Srbija) i Sinem Aydinli (Turska).

Izvještaj na bhs jeziku je dostupan ovdje.