Partneri iz programa Media Freedom Rapid Response pozvali su Evropsku komisiju da izvrši pritisak na vlasti BiH zbog finansijske krize i nepoštivanja Zakona o javnom RTV sistemu.

foto: BHRT

Partneri programa Media Freedom Rapid Response (MFRR) objavili su otvoreno pismo upućeno Evropskoj komisiji u kome izražavaju ozbiljnu zabrinutost u vezi s budućnošću Radiotelevizije Bosne i Hercegovine (BHRT).

Pismo, koje je potpisalo pet međunarodnih novinarskih organizacija, među kojima su Evropska federacija novinara (EFJ) i Međunarodni institut za medije (IPI), upućeno je u trenutku kada su zaposlenici BHRT-a protestovali ispred Parlamenta BiH kako bi upozorili na tešku finansijsku situaciju i pozvali na institucionalnu podršku i hitne mjere koje će okončati godine nepoštivanja Zakona o javnom RTV servisu Bosne i Hercegovine.

Organizacije su u pismu uputile apel Evropskoj komisiji da pozove vlasti Bosne i Hercegovine da osiguraju dugoročnu podršku i nezavisnost toj medijskoj kući implementacijom i daljnjim poboljšanjem Zakona o javnom servisu, u skladu s evropskim standardima, kako to zahtijeva proces integracija u Evropsku uniju, što je, kako je navedeno, i obećano u nedavno usvojenoj Reformskoj agendi.

„Javni medijski servisi su ključni stubovi u medijskim okruženjima u demokratskim zemljama. Obaveza vlada da osiguraju održiv i nezavisan javni medijski servis je preduslov za pristupanje Evropskoj uniji i poštivanje Evropskog zakona o slobodi medija (EMFA). Ako se ne preduzmu hitni koraci za rješavanje ovog problema, BHRT se suočava s rizikom zatvaranja“, saopštile su organizacije.

Poziv je upućen predsjednici Evropske komisije Ursuli von der Leyen i evropskoj komesarki za proširenje Marti Kos da od institucija Bosne i Hercegovine zahtijevaju djelovanje da bi se osigurala redovna i pravedna raspodjela RTV naknada u skladu sa zakonom. Time bi se, kako je naglašeno, omogućilo BHRT-u da prima sredstva na koja ima zakonsko pravo.

„Bosanskohercegovačke vlasti moraju brzo usvojiti novi zakon koji garantuje dugoročnu političku i finansijsku nezavisnost BHRT-a. RTRS bi trebao poštovati odluke lokalnih sudova i isplatiti dug od 50 miliona eura prema BHRT-u“, navedeno je u pismu.

Takođe, istaknuto je da su organizacije koje su potpisale pismo solidarne s novinarima i medijskim radnicima BHRT-a koji nastavljaju informisati građane Bosne i Hercegovine uprkos dramatičnim uslovima u kojima rade.

Protest uposlenika BHRT-a uz poruku 'Ne gasite BHRT'

Uz poruku „Ne gasite BHRT“, uposlenici BHRT-a su organizovali protest ispred zgrade Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine zbog, kako su naveli, dugogodišnjeg ignorisanja zakonskih obaveza, neprovođenja Zakona o javnom RTV sistemu BiH i sistemskog urušavanja jedinog javnog medijskog servisa na nivou države.

Istovremeno, i sa istog mjesta, BHT1 i BH radio 1 emitovali su specijalni program „Ne gasite BHRT“, u potpunosti posvećen krizi u javnom servisu, njenim uzrocima i posljedicama po građane Bosne i Hercegovine.

BHRT se godinama suočava s ozbiljnim finansijskim izazovima zbog institucionalne krize i dugova koje je prvenstveno napravio entitetski emiter RTRS, na šta su podsjetili i partneri MFRR.

Partneri su podsjetili i na probleme s kojima su suočeni zaposlenici BHRT-a, poput isključenja struje i plina koji mogu biti isključeni u bilo kojem trenutku. Navedeno je i da je program 21. novembra bio prekinut na tri sata zbog nestanka struje i povremenog nefunkcionisanja cijelog sistema, najvjerovatnije zbog prodiranja vode u električne instalacije tokom jakih kiša.

Partneri MFRR-a su istakli i da je zgrada BHRT-a u vrlo lošem stanju i nedostaju joj sredstva za održavanje. Javni servis Federalna TV, koji djeluje iz iste zgrade, takođe je imao prekid programa.

Naglašeno je i da finansijska situacija BHRT-a stavlja gotovo 780 zaposlenih iz cijele države u situaciju stalne nesigurnosti i straha od gubitka čak i minimalnih prihoda koje imaju.

BHRT se nalazi u posljednjoj fazi urušavanja

Kolegiji BHT1 i BH radija 1 prethodno su uputili zajedničko saopštenje najvažnijim institucijama države, predstavnicima međunarodne zajednice i građanima Bosne i Hercegovine, u kojem su upozorili da se BHRT nalazi u „posljednjoj fazi urušavanja“ jer se zakoni koje je Parlament sam donio – ne provode.

„Već godinama tolerirate kršenje Zakona o javnom RTV sistemu BiH od Radio-televizije Republike Srpske (RTRS) čija su dugovanja prema BHRT-u prešla cifru od 100 miliona konvertibilnih maraka. Taj dug danas predstavlja egzistencijalnu prijetnju za opstanak BHRT-a“, istaknuto je između ostalog u pismu.

Prema Zakonu o javnom RTV sistemu, BHRT-u pripada 50 posto prikupljene takse na prostoru cijele Bosne i Hercegovine, dok Federalnoj televiziji i Radio-televiziji Republike Srpske pripada po 25 posto.

RTRS je 2017. godine prestao prebacivati taksu koja se prikupi u tom entitetu. Od tada je dug prema BHRT-u dosegao cifru veću od 100 miliona konvertibilnih maraka, nakon čega počinju problemi za javni servis.

Menadžment BHRT-a uputio je Parlamentarnoj skupštini BiH, Vijeću ministara BiH i Visokom sudskom i tužilačkom vijeću BiH, popis hitnih zahtjeva koji bi omogućili normalno funkcionisanje BHRT-a. Među zahtjevima je i da se obezbijede provođenje / poštivanje člana 23. Zakona o javnom RTV sistemu Bosne i Hercegovine od strane sva tri javna RTV servisa.

Podrška uposlenicima BHRT-a i sa Fakulteta političkih nauka u Sarajevu

Reakciju na urušavanje BHRT-a su uputili i Jan Braathu, predstavnik OSCE-a za slobodu medija, i Rick Holtzapple, šef Misije OSCE-a u Bosni i Hercegovini. Pozvali su Parlamentarnu skupštinu, Vijeće ministara i Predsjedništvo Bosne i Hercegovine da poduzmu hitne i koordinisane mjere u cilju kontinuiranog i nezavisnog funkcionisanja BHRT-a.

Osim usvajanja privremenih mjera, u cilju saniranja posljedica tekuće finansijske krize, uključujući i osiguranje isplate plata za zaposlene i sprečavanje mogućeg gašenja, iz OSCE-a su poručili i da su nadležni organi dužni uspostaviti održiv i transparentan model finansiranja koji će garantovati dugoročnu stabilnost i nezavisnost BHRT-a.

Stigla je i reakcija Fakulteta političkih nauka Univerziteta u Sarajevu odakle je izražena puna podrška uposlenim u BHRT-u u njihovim, kako je istaknuto, više nego opravdanim zahtjevima za rješavanje krize.

„Sistem javnog emitovanja među najvažnijim je stubovima demokratskog društva i, u tom kontekstu, opstanak BHRT-a znači i opstanak bh. društva i države. Funkcionalan i moderan sistem javnog emitovanja jedna je od obaveza Bosne i Hercegovine u procesu pridruživanja Evropskoj uniji“, navedeno je iz Fakulteta.

Između ostalog je navedeno i da je BHRT dugogodišnji partner Fakulteta političkih nauka Univerziteta u Sarajevu, sa kojim Fakultet ima potpisane ugovore o saradnji, i u kojem studenti prave svoje prve korake u novinarskoj profesiji obavljajući stručnu praksu.

„Brojni novinari i urednici BHRT alumnisti su Fakulteta političkih nauka na koje smo ponosni i koji se nerijetko vraćaju u naše učionice da sa sadašnjim studentima podijele svoja znanja i iskustva. Stoga smatramo svojom obavezom stati uz njih u ovom prelomnom trenutku. BHRT može i mora opstati“, istaknuto je.

Izvor: EFJ, FPN

___