Transparency International u BiH objavio je preliminarne podatke monitoringa u kome su navedeni i brojni primjeri indirektne kupovine glasova

foto: TI BiH

Političke stranke u Bosni i Hercegovini do sada su potrošile oko 11,1 miliona konvertibilnih maraka [5,7 miliona eura] na bilborde, reklame u medijima (televizija i štampa), oglase kompanije Meta i predizborne skupove, pokazali su preliminarni podaci monitoringa koji je proveo Transparency International u BiH (TI BiH).

Najveće iznose, prema tim podacima, potrošio je Savez nezavisnih socijaldemokrata (SNSD – 1,8 miliona KM), zatim slijede Stranka demokratske akcije (SDA – 1,3 miliona KM), Socijaldemokratska partija BiH (SDP BiH – 1,1 milion KM) i Pokret Sigurna Srpska (PSS – oko milion KM). Oglasi na bilbordima koštali su gotovo šest miliona, predizborni skupovi 2,8 miliona, dok vrijednost oglašavanja u najvećim medijima iznosi 1,9 miliona KM. Dodatno, prema podacima kompanije Meta, na online oglase je do sada potrošeno gotovo 300.000 KM.

Ovi podaci, kako je dodao TI BiH, nisu konačni i ne uključuju troškove oglašavanja i predizbornih skupova u finišu izborne kampanje. Poručeno je da na sve ovo treba dodati još i brojne emisije i druge promotivne sadržaje u medijima koje su imale karakter plaćene promocije ali nisu tako označene, a njihova vrijednost iznosi gotovo milion KM.

Uz to, TI BiH ističe da su stranke ranijih godina prijavljivale znatno manje troškove od stvarnih jer nisu mogle opravdati ovolike troškove legalnim izvorima finansiranja, a po podacima TI BiH, samo za prošle lokalne izbore prikrile su najmanje 2,6 miliona KM.

Uloga javnih servisa u izbornoj kampanji

Posebnu ulogu odigrali su javni servisi koji su pratili aktuelne zvaničnike u funkcionerskoj kampanji i koji su im dali značajan prostor u informativnim emisijama. Iako nisu prikazivani kao kandidati, na tri javna emitera zabilježeno je ukupno 2.176 objava koje su svojim sadržajem ukazivale na promociju njihovih stavova i politika, a 64 posto takvih sadržaja zabilježeno je na RTRS-u. Prema mjerenju agencije koju je angažovao TI BiH, ovaj javni servis je funkcionerima i kandidatima SNSD-a ustupio čak 28 sati programa, a svi zajedno imali su do sada 1.382 pojavljivanja u informativnim emisijama.

Premijer entiteta Republike Srpske Savo Minić, koji je i kandidat na izborima, prikazan je čak 191 puta, što je ukupno trajalo više od pet sati programa. Njegov protivkandidat Branko Blanuša prikazan je pet puta u trajanju od 69 sekundi (podatak ne uključuje izborne hronike). Željka Cvijanović, koja je ponovo kandidatkinja za članicu Predsjedništva BiH, do sada je prikazana 101 put kroz četiri sata i 17 minuta programa. Emitovanje izjava njenog protivkandidata Nebojše Vukanovića na RTRS-u nije zabilježeno od početka kampanje, dok je njen drugi protivkandidat Marinko Božović prikazan tri puta, odnosno ukupno 36 sekundi.

Dosta manje ovakvih objava zabilježeno je na druga dva javna emitera (FTV 26 posto i BHRT 10 posto). U informativnom programu FTV-a najviše prostora 45 posto dobili su aktuelni funkcioneri koji su članovi SDP-a BiH (177 pojavljivanja, ukupno dva sata i 38 minuta), te Naroda i pravde (NiP – 77 pojavljivanja, 38 minuta programa) i SDA (ukupno 81 pojavljivanje, 33 minuta programa).

BHRT je u manjem broju objava najviše prostora dao aktuelnim zvaničnici SDP-a, SDA, NiP-a, SNSD-a i HDZ-a BiH bez značajnijeg davanja većeg prostora funkcionerima bilo koje partije. Na ove pojave je, pored uređivačke politike javnih servisa, svakako uticala i funkcionerska kampanja aktuelnih zvaničnika koji su povećali broj javnih nastupa u izbornoj kampanji, a javni emiteri prate i izvještavaju o radu institucija.

U kontekstu funkcionerske kampanje, posmatrači TI BiH su ispratili 72 događaja javnih institucija, a na 77 posto ovih događaja prisutni su bili kandidati na izborima. U 35 posto slučajeva slale su se političke poruke, ali u nekim slučajevima nije bilo sankcija, iako je zakonom zabranjeno vođenje kampanje na događajima finansiranim javnim sredstvima. Jedan od primjera koji je ostao bez sankcije je prijava TI BiH zbog promocije kandidata HDZ-a BiH na obilježavanju akcije „Maestral“ u Jajcu. TI BiH je problematizovao to što je voditelj programa Darijanu Filipović predstavio kao kandidatkinju HDZ-a, dok je predsjednik Udruge „13. rujan“, koja se finansira iz budžeta i organizuje događaj, navodio poimenično kandidate ove stranke za različite nivoe vlasti.

CIK izrekao 271.000 KM sankcija političkim subjektima

Posmatrači TI BiH zabilježili su u posljednja tri mjeseca preko 2.850 primjera koji se mogu okarakterisati kao korištenje javnih resursa za izbornu kampanju. Do sada je CIK-u podneseno 78 prijava koje obuhvataju 136 različitih pojava koje se u najvećoj mjeri odnose na zloupotrebu javnih resursa i preuranjenu kampanju. CIK je do sada po prijavama TI BiH izrekao 271.000 KM sankcija političkim subjektima. Ipak, novčane kazne CIK-a nisu djelovale odvraćajuće na ključne aktere, jer su se prekršaji ponavljali i postajali učestaliji kako se približavao dan izbora, a nisu uticale ni na promjenu političke kulture i percepcije javnosti, jer su izostale kazne za zloupotrebu javnih resursa i većina ih se svela na preuranjenu kampanju.

Ovakav pristup CIK-a relativizovao je odgovornost funkcionera, jer su kazne za prijevremeno vođenje kampanje u javnosti percipirane kao proceduralni prekršaj i nisu privlačile puno medijske pažnje, dok su gotovo potpuno nekažnjeno prolazile zloupotrebe javnih sredstva za političku promociju i kupovinu glasova. Prema evidenciji CIK-a od 85 do sada primljenih prijava od različitih subjekata isključivo za zloupotrebu resursa do sada je samo kažnjen ministar finansija BiH Srđan Amidžić i to po prijavi TI BiH. Još šest sankcija izrečeno je SNSD-u, PSS-u, Bosanskohercegovačkoj inicijativi (BHI) i Narodnoj partiji Srpske (NPS) za držanje političkih govora na javnim događajima i promociju javnih radova na društvenim mrežama, gdje je CIK vidio elemente i preuranjene kampanje i zloupotrebe resursa.

Poseban problem je, prema TI BiH, odbijanje CIK-a da sankcioniše masovne pojave indirektne kupovine glasova javnim novcem kroz podjelu jednokratnih davanja različitim kategorijama građana. Do sada je TI BiH evidentirao preko 78 miliona KM podijeljenih kroz jednokratna davanja različitim kategorijama. Najčešće se radi o jednokratnim pomoćima penzionerima, socijalnim i drugim kategorijama tempiranim pred izbore. Iako postoji zakonska zabrana indirektne kupovine glasova kroz podjelu jednokratnih davanja (osim redovnih i planiranih davanja), CIK je do sada sve prijave TI BIH odbacivao uz navode da se radi o redovnim ili planiranim davanjima.

Najveći iznos od gotovo 47 miliona podijelila je Vlada Republike Srpske za jednokratnu pomoć penzionerima, studentima i učenicima, iako prvobitnim budžetom to uopšte nije bilo planirano. CIK je zaključio da u pomoći penzionerima od 80 i 120 KM nema zloupotrebe javnih resursa, a takvom stavu usprotivila su se dva člana CIK-a. Još se čeka odluka o prijavi za podjelu 16 miliona studentima i učenicima, a radi se o novcu koji nije planiran budžetom, nikad se ranije nije isplaćivao, a mjera je najavljena iz sjedišta političke partije.

Slična pojava pomoći učenicima zabilježena je i na Ilidži, a učenicima su uz novčanu pomoć poslate i čestitke aktuelnog načelnika Nermina Muzura, koji je i kandidat na izborima.

Intenzivirani javni redovi u predizbornom periodu

Gotovo 60 posto uočenih zloupotreba odnosilo se na intenziviranje javnih radova u predizbornom periodu. Vrijednost radova koji su otvoreni ili počeli u predizbornom periodu iznosi preko 745 miliona KM, prema brojaču javne potrošnje objavljenom na stranici Transparentno.

Evidentirano je 134 primjera nenovčanih pomoći različitim kategorijama birača i 57 primjera povećanja plata različitim kategorijama. U to spadaju i značajni rebalansi kantonalnih budžeta kojima su pred izbore vršena povećanja plata budžetskim korisnicima što je konstatovala i misija ODIHR-a. Tu je i 25 primjera plaćenog oglašavanja institucija koje promovišu kandidate.

Iz TI BiH ističu da je značajno istaći da CIK kampanju “Srpska te voli” finansiranu iz budžeta nije ocijenio kao zloupotrebu javnih resursa za kampanju, iako su kroz nju promovisani kandidati SNSD-a i to u informativnim emisijama RTRS-a, dok su brojni bilbordi zakupljeni u sklopu ove kampanje predstavljali različite budžetske isplate kao zaslugu aktuelne vlasti. CIK je obustavio i postupak zbog stranačkih tribina SDA u osnovnim školama u periodu zabranjenog vođenja izborne kampanje, a nije utvrđena ni zloupotreba javnih resursa kada su se na zvaničnoj stranici Općine Kupres pojavljivali funkcioneri HDZ-a BiH i poruke same stranke, ponovo zato što nije bilo direktnog poziva građanima da podrže HDZ ili njegove kandidate.

TI BiH je istakao i da su im u otkrivanju izbornih nepravilnosti značajno pomogle prijave građana koji su putem aplikacije reflektor poslali 111 prijava koje su se odnosile na zloupotrebe javnih sredstava, pritiske na zaposlene u javnom sektoru, nuđenje materijalne koristi u zamjenu za glas i zloupotrebu djece za političku promociju.

Izvor: TI BiH

___