O događaju, važnom za bosanskohercegovačko novinarstvo, izvijestio je 'Sarajevski dnevnik', čija izdanja čuva Digitalni arhiv Infobiro

foto: Infobiro

Razvitak novinarstva i kvalitativno unapređenje novinarskih kadrova kako bi novinari mogli što bolje da služe svom narodu i državi bili su ključni ciljevi Udruženja novinara Federalne Bosne i Hercegovine, osnovanog u Sarajevu nedugo nakon okončanja Drugog svjetskog rata.

O tom događaju, važnom za bosanskohercegovačko novinarstvo, izvijestio je Sarajevski dnevnik u broju od 12. oktobra 1945. godine, a koji čuva Digitalni arhiv Infobiro.

Govoreći o ulozi novinarstva, jedan od govornika Milenko Šotra je podsjetio kako je „štampa u staroj Jugoslaviji [između dva svjetska rata] služila kao instrumenat stranačke politike i branila interese pojedinih politikanata ili je bila u rukama trgovačkih preduzeća kao organ finansijskih grupa, braneći poslovne interese svojih vlasnika, dok su novinari morali da rade za interese svojih poslodavaca“.

„Raspadanjem stare Jugoslavije, raspalo se i staro novinarstvo. Novinari-plaćenici postali su izdajnici svog naroda i saradnici okupatora, pa su kao takvi eliminisani iz narodnih redova i po zasluzi kažnjeni“, rekao je Šotra.

Podsjetio je i kako se „od prvih dana Narodno-oslobodilačkog pokreta našao priličan broj novinara, kao što je Veselin Masleša i drugi, koji su ostali vjerni svom narodu i zajedno s narodom vodili borbu“. Tokom borbe protiv fašizma priključili su im se, kako ih je nazvao Šotra, „novi drugovi, napredni novinari“ koji su razvijali „novo, narodno novinarstvo“. Već 1941. godine izlazio je list Gerilac, potom Glas udarnika i Front slobode, nešto kasnije Oslobođenje, Hercegovački vjesnik itd., koji su „pomagali širenje Narodno-oslobodilačkog pokreta i njegovih načela“.

„Ovi listovi, uz veliki broj brigadnih novina, odigrali su vrlo značajnu ulogu u narodno-oslobodilačkoj borbi, naročito u učvršćivanju bratstva i jedinstva naših naroda […] Ovi novinari, svojim dosljednim naprednim stavom pomogli su stvaranje novih, mladih novinarskih kadrova, tako da danas imamo novinarstvo koje sa ponosom može reći da je poniklo i da se formiralo u slavnoj oslobodilačkoj borbi naših naroda. Naša današnja štampa, u rukama takvih novinara, ostaje vjeran tumač političkih načela naših naroda koja su izražena kroz Narodni front, ona služi jačanju tekovina narodno-oslobodilačke borbe kao njihov vjeran branilac“, rekao je Šotra.

Prema njegovim riječima, „rezultat borbe narodnog novinarstva je […] Zakon o štampi, koji, po prvi put u istoriji, garantuje istinsku slobodu štampe, jer je danas štampa zaista u rukama naroda i služi samo narodnim interesima“.

Ukazao je i kako će Udruženje novinara u Federalnoj Bosni i Hercegovini pomagati novinarima „u vršenju zadataka koji se pred njih postavljaju da bi još bolje odgovorili svojim obvezama prema narodu i njegovom Frontu“, kao i da će novinari kroz svoje udruženje „podići ugled svog poziva na nivo koji mu pripada u narodnoj državi“.

Prisjetili su se osnivači udruženja imena koja će „u istoriji novinarstva bosansko-hercegovačkog ustaničkog pokreta ostati vidno zabilježena“, kao što su Avdo Humo, Hasan Brkić, Osman Karabegović, Ešref Badnjević i dr., ali o onih koji su „vršeći svoju patriotsku dužnost dali svoje živote“, kao što su Veselin Masleša, Nikola Pavlić, Hasan Kikić, Đuro Ekštajn, prvi partizanski stenograf Mladen Zgonjanin i brojni saradnici vojnih listova, kojima su izaslanici odali počast.

Govoreći o zadacima koji su pred novinarima u oslobođenoj zemlji, Vojo Stupar je rekao kako „štampa […] mora da bude mobilizator i organizator narodnih masa u radu na obnovi i izgradnji porušene zemlje“.

„Ne treba da nas zbuni to, što je naš novinarski kadar malobrojan. Malobrojni su bili i naši prvi partizanski odredi kad su započeli borbom. Svjesni da se bore za pravednu stvar, oni su vjerovali u pobjedu i pobijedili su. I današnji naš zadatak je častan i mi ćemo ga s ponosom izvršiti. Svojim samoprijegornim radom daćemo primjer mnogim mladim ljudima koji su možda tek u ratu naučili sva slova, prihvatićemo ih i pomoći im da se razviju i prošire naš novinarski kadar“, rekao je Stupar.

Zanimljivo je, na kraju, navesti i imena članova upravnog odbora udruženja, u koji su izabrani: Nika Miličević (predsjednik) Hamza Humo (prvi potpredsjednik), Mirko Topolovac (drugi potpredsjednik), sekretar Milenko Šotra, blagajnik Gojko Momić; potom članova uprave: Vilko Vinterhalter, Ljudevit Čermak, Juraj Marek, Mirko Bilić; nadzornog odbora: Vojo Stupar, Duško Pilja, Milivoje Žugić; Sud časti: Cvijetin Mijatović, Skender Kulenović, Vuk Jelovac, Todor Kruševac, Leo Korošec.

Neizostavni su, na kraju, bili i pozdravni telegrami maršalu Josipu Brozu Titu i predsjedniku Narodne vlade Bosne i Hercegovine Rodoljubu Čolakoviću.

Izvor: Digitalni arhiv Infobiro

___