Broj krivičnih djela u Tuzlanskom kantonu u porastu je zbog neefikasnog rada Tuzilaštva Tuzlanskog kantona. Nerešavanje i zastarevanje slučajeva rezultiralo je povećanim brojem povratnika i porastom nepovjerenja građana u pravosudni sistem. Samo Tužilaštvo navodi da su glavni razlog sporog rješavanja slučajeva neadekvatni uslovi rada, ali navode i određene pomake u rješavanju predmeta.

Krađe, tuče, ubistva, prijetnje…

Svake godine, broj krivičnih dijela raste za nekoliko procenata. Samo u 2008. godini broj krivičnih dijela koje je zaprimilo Tužilaštvo Tuzlanskog kantona iznosio je 3.084, što je za 4, 86% više u odnosu na 2007.godinu. Situacija nije bolja ni u odnosu na 2009.godinu - “U toku prošle godine,  od 3.021 predmeta, u 162 predmeta protiv 376 lica donešena je naredba o neprovođenju istrage,'' istakao je Šasenam Ćosić, glavni kantonalni tužitelj.

Ovakva statistika jasno ukazuje na problematičan broj povratnika u krivična djela, o čemu je javnost u nekoliko navrata već bila upoznata. Jedan od slučajeva je i povratnik Ado Balijagić o čijim kriminogenim radnjama je izještavao tuzlanski portal Tuzlalive. Protiv njega je do sada  podneseno 8 krivičnih prijava za krađe, tuču, narušavanje javnog reda i  mira, a Tužilaštvo ni do danas nije poduzelo ništa kako bi se ovo lice procesuiralo, navodi taj medij. Iz ovog razloga, povjerenje građana u sudsku vlast kantona je jako izraženo.

Česta meta napada su i novinari, i to ne samo od strane kriminalaca, već i od strane političara koji sjede u Skupštinskim klupama Tuzlanskog Kantona. Ni u jednom ni u drugom slučaju, nisu bili zaštićeni od strane Tužilaštva. Edita Muharemagić, novinarka RTV 'Slon Extra' iz Tuzle je još u martu 2009. godine bila verbalno, a potom i fizički napadnuta od strane Refika Ahmedinovića, poslanika u Skupštini TK. Slučaj je prijavljen policiji, a potom proslijeđen i Tužilaštvu Tuzlanskog Kantona. U junu 2009. godine dobila je odgovor od Tužilaštva da nije bilo elemenata za pokretanje krivičnog postupka protiv Ahmedinovića, kao i da će Tužilaštvo pokrenuti prekršajni postupak zbog remećenja javnog reda i mira. No, do danas se ništa nije pokrenulo, što potvrđuje i novinarka Muharemagić. “Već je februar 2010. godine, a još uvijek nisam pozvana od strane prekršajnog suda da iznesem ono što se desilo. Naravno da, kao oštećena osoba u cijeloj toj priči, nisam zadovoljna,” ističe je Muharemagić.

Ni novinar TV političkog magazina '60 minuta' Federalne televizije, Avdo Avdić, nije bio u boljoj poziciji. Prema njegovim rečima, u protekle dvije godine primio je više od deset prijetnji smrću. Iako je Tužilaštvo upoznato, ni do danas nije riješen nijedan slučaj. “Dokazi su prikupljeni, listinzi su pronađeni, svjedoci također su pronađeni. Međutim, tužitelj, odnosno konkretno tužiteljica Dijana Milić nikada nije našla za shodno ni da sasluša te osobe koje su mi prijetile”, pojašnjava Avdić.

Visoko sudsko i tužilačko vijeće BiH je takođe ocijenilo rad tuzlanskog Tužilaštva kao neadekvatno. „Sud u Tuzli je neažuran i stalo nam je da se ovo stanje promijeni, iz više razloga. Prvenstveno zbog toga što ima predmeta iz ranijih godina  koji nisu rješeni” ističe Milorad Novković , predsjednik Visokog  sudskog i tužilačkog vijeća u BiH.

Uslovi rada ispod svih nivoa

U samom Tužilaštvu, kao jedan od razloga velikog broja neriješenih i slučajeva u procesu navode – neadekvatne uslove rada. Posao obavlja ukupno 35 osoba. Po dva tužioca rade u kancelariji, zajedno sa daktilografom. U istoj toj kancelariji se predmet priprema, provodi se istraga, saslušavaju lica. ''Niti jedan tužitelj u FBiH nema plaćene troškove prevoza iako za neki predmet treba preći i preko 200 km'', ističe Ćosić. Jedan od tužitelja, koji je želeo da ostane anoniman, takođe je potvrdio teške uslove rada koji su ispod svih nivoa. ”Ukoliko javno kažem  da ustanova u kojoj radim nije na zavidnom nivo mogu dobiti otkaz. To je nažalost u našoj zemlji postala svakodnevnica,” ističe on.

Glavni kantonalni tužitelj Ćosić takođe napominje da je jedan od problema i nepristupačnost optuženih osoba. “U 2008. godini imali smo četiri predmeta u kojima je donešeno rješenje o obustavi postupka zbog zastare, odnosno u kojima je osumnjičeni bio nedostupan, kada je negdje u inostranstvu, a optužnica se ne može ni podići bez saslušanja osumnjičenog”, ističe Čosić.

Naziru se pomaci

No, prema Ćosiću, određenih pomaka u radu Tužilaštva ipak ima. Kao pozitivan primjer navodi rješavanje predmeta koji su vezani za spisak od 26 lica, višestrukim povratnicima u krivična dijela. Spisak je sačinjen početkom 2008. godine, nakon što su ulice Tuzle postale mjesta obračunavanja pojedinih kriminalnih grupa. U početku se na spisku nalazilo 18  osoba, ali ga je Tužilaštvo proširilo na 26. Tokom 2008. u preko 80% slučajeva vezanih za osobe sa ovog spiska podignute su optužnice, dok je 2009. broj podignutih optužnica povećan na čak 95%, kaže Čosić. “Protiv 15 lica iz ove grupe donešene su zatvorske kazne, dok su neki dobili uvjetne i novčane kazne. Najveća kazna izrečena je Selimović Kemalu  u prvostepenom postupku pred Kantonalnim sudom u Tuzli - 20 godina. Ali, Vrhovni sud ju je smanjio na 17 godina” ističe Ćosić.

Jedan od ključnih uslova za ulazak u Evropsku uniju jeste uređenje sudova i tužilaštava, navode u Visokom sudskom i tuzilačkom vijeću BiH. Zbog toga je, kako kažu, potrebna obuka koja bi obuhvatila tehnike prezentacije slučajeva, angažiranje eksperata te koordiniranje istraga sa policijom u cilju osiguranja timskog pristupa od početka do kraja slučaja. Za to vrijeme, u Tužilaštvu Tuzlanskog Kantona se nadaju da bi problemi sa kojima se suočavaju, mogli biti rješeni tek kada se presele u nove prostorije - zgradu za koju je prošle godine izdvojeno 130.000 KM. Zgrada bi, kako kaže Ćosić, trebala biti završena do kraja 2010. godine, što znači da će građani, zbog neadektvanih uslova u kojima tužitelji rade, još dugo čekati na rješavanje nekih predmeta.