Originalno objavljeno na Europa.ba. 
Photo: Pixabay

Skriveni podaci o urednicima, novinarima i vlasnicima online portala u BiH nanose štetu kvalitetnom novinarstvu i doprinose već narušenom povjerenju u medije. Nepostojanje Impressuma – sekcije na website-u gdje su objavljeni podaci o kontaktima i imenima urednika i novinara – jedan je od elemenata po kojem javnost može da razlikuje profesionalni od takozvanog „anonimnog“ ili neprofesionalnog portala. Online portali koji često izgledaju kao da posjeduju sve elemente profesionalnih medija, iako su kvalitetom sadržaja daleko od toga, mogu da budu obmanjujući za javnost i da služe kao platforme koje prenose dezinformacije i utiču na negativne pojave u društvu, stvaranje zabune ili pogrešno utemeljenih stavova.

Portali koji se naizgled bave informisanjem javnosti o važnim i ozbiljnim društvenim temama, kako bi privukli klikove, dijeljenja i reakcije na društvenim mrežama, koriste se različitim uhodanim načinima šokiranja i intrigiranja javnosti – vrlo često hodajući po rubu laži i potpuno izmišljenih navoda o aktualnim i važnim temama. Nepostojanje sekcije za Impressum daje prostor za slobodno djelovanje i, uz činjenicu da objavljivanje informacija u online prostoru nije regulisano, potpuno manipulisanje i kreiranje narativa po želji i potrebi bilo koga ko ima jednostavne tehničke predispozicije i vještine za to. Prepoznavanje važnosti postojanja Impressuma je jedan od osnovnih elemenata medijske pismenosti koja podrazumijeva sposobnost pristupa, analize, vrednovanja i odašiljanja poruka putem medija.

Članci na takvim portalima bave se temama zanimljivim javnosti, često kopirajući sadržaj iz profesionalnih medija, i uz primamljiv naslov i/ili ilustraciju prikupe veliku pažnju – a od te popularnosti zarađuju – novac ili uticaj. Clickbait, ili mamac za klik, u istraživanju „Dezinformacije u online sferi: Slučaj BiH“, označen je kao drugi najčešći tip medijske manipulacije, nakon „lažnih vijesti“, što upućuje na to da su ekonomski faktori (ostvarivanje profita na osnovu čitanosti i/ili reklama) jedan od značajnih motiva za kreiranje političkih dezinformacija.

Analiza iz tog istraživanja je pokazala da je procvat anonimnih portala koji se predstavljaju kao profesionalni mediji jedan od glavnih problema online medija u BiH. Mnogi funkcionišu na osnovu rada pojedinca ili manje grupe, nemaju redakciju, urednike i novinare, niti znaju koji su principi profesionalnog novinarstva. Vrlo često ih i ne zanimaju, budući da se nerijetko kose sa modelima lake zarade.

Važno je razlikovati anonimne portale koji objavljuju šta god im se učini kao prilika za zaradu neovisno o temi i one koji objavljuju dezinformacije kako bi promovisali ciljeve neke političke partije i pravili iskrivljenu sliku o događajima onako kako tim politikama pogoduje.

Sve veći broj takvih portala i njihova prisutnost na društvenim mrežama javnosti otežavaju pronalazak puta do cjelokupne, provjerene informacije. Skriven identitet onih koji objavljuju informacije koje čitate, ozbiljan je razlog za sumnju u istinitost nekog teksta, videa ili fotografije.

Uz činjenicu da i mnogi mediji, koji su transparentni o vlasništvu, uredništvu i novinarskim redakcijama, izvještavaju pristrasno i iz različitih razloga ponekad šire dezinformacije, anonimni portali koji su na medijskoj sceni prisutni kako bi zaradili novac, predstavljaju dodatni izazov za otpetljavanje ionako zamršenih kanala informisanja u Bosni i Hercegovini.

Jako je važno da profesionalni novinari koji ozbiljno i pošteno rade svoj posao, prikupe još više snage i motiva i da se, uz borbu sa svakodnevnim pritiscima političara, odupru i oportunističkim anonimnim portalima u ruhu novinarstva koji se, nažalost, sve više šire na internetu.

#NeVjerujNaPrvu projekat je Evropske unije u Bosni i Hercegovini.

___