Kampanja je dio projekta 'Žene u medijima', kojom se želi upozoriti na seksualno uznemiravanje i nasilje nad novinarkama i medijskim radnicama

foto: Milena Anđela Mišić - Atanacković / Novinarke protiv nasilja

Koliko puta smo čule rečenice poput: „Ma, to je bila samo šala“, „Nemaš smisla za humor“ ili „Nemoj to shvaćati osobno“?

Iza tih riječi, piše Sindikat novinara Hrvatske (SNH), često se krije nešto mnogo ozbiljnije: seksizam, uznemiravanje, zloupotreba moći i kultura šutnje koja desetljećima oblikuje radno okruženje u medijima. Upravo zato, tokom juna, traje kampanja „Samo sam se šalio“, kojom se želi upozoriti na seksualno uznemiravanje i nasilje nad novinarkama i medijskim radnicama te potaknuti promjene koje će redakcije učiniti sigurnijim mjestima rada.

Kampanja je dio međunarodnog projekta Zaustavimo uznemiravanje u radnom okruženju u medijskom sektoru u Sloveniji, Hrvatskoj, Srbiji i Bosni i Hercegovini – Žene u medijima, koji okuplja organizacije iz četiri spomenute države sa ciljem sprječavanja i suzbijanja seksualnog uznemiravanja u medijskom sektoru, jer nasilje u medijima nije izolirani incident niti izuzetak.

Provedeno istraživanje pokazalo je da je uznemiravanje i nasilje nad novinarkama često dio svakodnevice. Temeljilo se na anketama, dubinskim intervjuima i komparativnoj analizi te je pokazalo da je nasilje u medijima strukturni problem, duboko povezan s radnim uvjetima, organizacijskom kulturom i odnosima moći unutar redakcija, da je svaka druga žena u medijima doživjela neki oblik uznemiravanja, a redakcije su identificirane kao primarno mjesto štete, gdje se prekarni rad, rodna diskriminacija i toksična radna kultura međusobno isprepliću.

Nakon objave rezultata istraživanja o seksualnom uznemiravanju i diskriminaciji u medijskom sektoru bilo je jasno da podaci sami po sebi nisu dovoljni. Istraživanje je pokazalo razmjere problema, ali i potrebu za konkretnim alatima koji će pomoći redakcijama da prepoznaju, spriječe i primjereno reagiraju na uznemiravanje.

Zato je, nakon objave rezultata istraživanja, izrađen i Pravilnik za sigurnije redakcije, kao praktičan alat namijenjen novinarima i novinarkama, uredništvima i medijskim kućama. Priručnik donosi smjernice za prevenciju i postupanje u slučajevima uznemiravanja, pojašnjava prava i obveze te nudi konkretne korake za stvaranje sigurnijeg i pravednijeg radnog okruženja.

Rečenica koju mnoge žene prepoznaju

Sada, tokom 10 dana junske kampanje namjera je upozoriti, ali i pozvati na promišljanje – o kulturi rada u redakcijama, o granicama koje se prelaze, riječima koje se izgovore usput, a ostavljaju trajne posljedice. Kampanja nosi naziv koji mnoge žene prepoznaju, jer upravo se iza rečenice „Samo sam se šalio“ često skrivaju komentari o izgledu, seksističke opaske, neprimjerene poruke, pritisci i ponašanja koja ostavljaju dugotrajne posljedice.

U medijskom sektoru i dalje prevladava kultura šutnje u kojoj se seksualno uznemiravanje i seksističke šale često relativiziraju ili normaliziraju. Žene se potiče da „izdrže“, da ne stvaraju probleme ili im se poručuje da jednostavno nemaju smisla za humor. Zato se, tokom 10 dana, kroz stvarna iskustva novinarki, nalaze istraživanja, citate i javne rasprave želi pokazati da uznemiravanje nije privatni problem pojedinki i da nije šala, nego profesionalni, društveni i demokratski problem.

Redakcije nisu samo radna mjesta, sigurne redakcije stoga nisu privilegij, već preduvjet slobodnog, profesionalnog i vjerodostojnog novinarstva.

Medijske kuće, uredništva, novinare i novinarke, sindikate, institucije i građane su pozvani da se pridruže u stvaranju medija u kojima nema mjesta uznemiravanju, da podijele poruke, prihvate i ugrade Pravilnik u interne dokumente medijske kuće, razgovaraju o kulturi ponašanja u redakciji jer šala prestaje biti šala onda kada nekome oduzima sigurnost, dostojanstvo i pravo na rad bez straha.

Nije to samo pitanje pojedinačnih iskustava

Nasilje nad ženama u medijima nije samo pitanje pojedinačnih iskustava. Ono je povezano s nesigurnim radnim odnosima, kratkoročnim ugovorima, ekonomskom ovisnošću i strahom od profesionalnih posljedica. Istraživanje pokazuje da nesigurni oblici rada često djeluju kao mehanizam šutnje: prijavljivanje uznemiravanja mnogim ženama predstavlja prevelik profesionalni i egzistencijalni rizik.

Podaci iz nacionalnih i regionalnih izvještaja otkrivaju zabrinjavajuće obrasce:

• mnoge novinarke doživjele su uznemiravanje već na početku karijere;
• počinitelji su najčešće kolege i nadređene osobe;
• većina slučajeva nikada nije prijavljena;
• žene često ne vjeruju postojećim mehanizmima zaštite ili strahuju od posljedica prijave.

Projekt nije usmjeren samo na istraživanje problema, već i na razvoj konkretnih rješenja i nije ideja samo govoriti o problemu, nego promijeniti sustav: uvesti jasna pravila, osigurati učinkovite mehanizme prijave i stvoriti radna mjesta u kojima su dostojanstvo i sigurnost svih zaposlenih zaštićeni. Zato ne neophodno zagovarati usvajanje pravilnika u javnim medijskim servisima, a potom i u privatnim medijskim kućama.

Izvor: SNH

Ovaj tekst pripremljen je kroz projekt „Zaustavimo uznemiravanje u radnom okruženju u medijskom sektoru u Sloveniji, Hrvatskoj, Srbiji i Bosni i Hercegovini - Žene u medijima“, uz finansijsku podršku Evropske unije.

___