Slučaj Hadžifejzović: Prijetnje rigoroznim sankcijama iz RAK-a
Slučaj Hadžifejzović: Prijetnje rigoroznim sankcijama iz RAK-a
01/11/2022
Uticaj politike na regulatorna tijela.
foto: Screenshot / FACE TV
Najava direktora Regulatorne agencije za komunikacije (RAK) Bosne i Hercegovine (BiH) Draška Milinovića, a nakon toga i zvanično saopštenje da je Agencija pokrenula “skraćeni postupak” protiv FACE televizije i vlasnika i urednika tog medija Senada Hadžifejzovića je presedan koji do sada nije zabilježen u radu RAK-a. Ta se najava i djelovanje RAK-a prema mišljenju sagovornika Mediacentra Sarajevo mogu posmatrati i kao politički motivisane. Oni upozoravaju da je zauzimanje stava i davanje kvalifikacije za nešto gdje još nisu utvrđene činjenice u protivnosti sa temeljnim načelima svakog pravnog postupka.
Medijski ekspert i bivši ombudsmen za medije Mehmed Halilović podsjeća da direktor RAK-a nema ovlaštenja da reaguje na pojedinačni slučaj na način kako je to učinio, a da prethodno o tom slučaju nije odlučila komisija. Dodaje kako je primijetan politički motiv kroz Milinovićevu hitnu najavu radikalnih mjera, rigoroznih kazni, ali i mogućnosti zatvaranja FACE televizije.
“U principu u bilo kakvim takvim slučajevima prvo moraju tijela RAK-a uvidjeti, odnosno istražiti, pa tek onda donositi nekakve inicijative za aktivnosti. Ovo je stvarno nečuveno da generalni direktor RAK-a praktično u roku od 24 sata donosi i daje takvu izjavu i praktično otvara postupak i predlaže rigorozne kazne”, kaže Halilović.
Da direktor RAK-a ne može pokrenuti postupak, jer za to postoje utvrđene procedure, podsjeća i Mladen Bubonjić, profesor na Nezavisnom univerzitetu u Banjaluci, i dodaje da na ovakav način Milinović može izvršiti pritisak.
“Ono što je simptomatično je da se pokretanje postupka objavljuje kao saopštenje, što do sada nije bila praksa. To ukazuje na težinu djela koja se nastoji nametnuti. Da li je Senad Hadžifejzović izgovorio 'ubije' ili 'umiri' to treba da pokaže analiza, a ne da direktor 'bjanko' određuje kaznu, i to nedeljom”, kaže Bubonjić za Mediacentar Sarajevo.
Regulatorna agencija za komunikacije pokrenula je 31. oktobra preliminarni postupak protiv FACE televizije, zbog toga što je, kako su naveli, vlasnik i urednik Senad Hadžifejzović jednom od sagovornika u emisiji postavio pitanje treba li “ubiti“ Milorada Dodika. Odluku o pokretanju postupka protiv FACE televizije, dan ranije je u izjavi novinskoj agenciji SRNA najavio direktor Agencije Draško Milinović.
“To je skraćeni postupak, s obzirom da je, na prvi pogled ovoga što se desilo, itekako jasno da je prekršen Kodeks o pružanju audio-vizuelnih medijskih usluga i medijskih usluga radija“, rekao je Milinović, koji je prije dolaska na čelo RAK-a bio direktor Radio-televizije Republike Srpske (RTRS).
Dolazak na čelo RAK-a
Draško Milinović na čelo Regulatorne agencije za komunikacije BiH došao je u julu 2020. godine s pozicije generalnog direktora RTRS-a. Većinskom odlukom (4:2) članova Vijeća RAK-a, Milinović je predložen za novog direktora ovog regulatornog tijela u aprilu 2020., nakon čega je odluku potvrdilo Vijeće ministara BiH.
Milinović je do marta 2014., kada je imenovan na mjesto generalnog direktora RTRS-a, došao sa pozicije šefa kabineta tadašnje premijerke RS Željke Cvijanović. Prije toga je bio u kabinetu predsjednika tog entiteta Milorada Dodika. Regulatorna agencija ga je kažnjavala zbog neprovođenja odluka koje je RAK ranije izrekao RTRS-u.
Vlasnik i urednik FACE televizije Senad Hadžifejzović u otvorenom pismu kategoričan je u tome da u emisiji nakon Centralnog dnevnika nije upotrijebio riječ “ubiti“, već “umiriti“, a da bi potkrijepio svoje tvrdnje priložio je snimak emisije kao dokaz.
U dosadašnjem radu Agencije nije zabilježen slučaj da direktor kroz medije, prije utvrđene procedure prema kojoj RAK postupa, najavljuje “rigorozne mjere” zbog kako je Milinović rekao toga što je “na prvi pogled ovoga što se desilo, itekako jasno da je prekršen Kodeks o pružanju audio-vizuelnih medijskih usluga i medijskih usluga radija”. Postupak pred Regulatornom agencijom za komunikacije moguće je pokrenuti na dva načina prigovorom ili po službenoj dužnosti, nakon čega Komisija razmatra slučaj i donosi prvostepenu odluku. Ukoliko nema žalbe koja se ulaže Vijeću RAK-a, odluka postaje pravosnažna.
Nakon najave u medijima uslijedila je reakcija Agencje zvaničnim saopštenjem u kojem navode da je razlog za hitnu reakciju RAK-a činjenica da je “jedan dio javnosti u Bosni i Hercegovini bio uznemiren mogućim korištenjem riječi koja je nedopustiva u javnom medijskom prostoru ‘ubiti’ u navedenom programskom sadržaju, a koja bi mogla biti protumačena kao podsticanje na izvršenje krivičnih djela”.
Pozivaju se, također, na odredbe Kodeksa o audiovizuelnim medijskim uslugama i medijskim uslugama radija, član 3. (Osnovni principi) stav 9, u kojem se navodi da “audiovizuelne medijske usluge i medijske usluge radija neće prenositi jasan i neposredan rizik od uzrokovanja negativnih posljedica koje uključuju, ali se ne ograničavaju na smrt, povrede, štetu nanesenu imovini ili drugu vrstu nasilja, ili ometanje policijskih aktivnosti i medicinskih usluga ili aktivnosti drugih službi za održavanje javnog reda i sigurnosti“.
Iz Regulatorne Agencije za komunikacije u odgovoru dostavljenom Mediacentru Sarajevo navode da Agencija tokom vođenja preliminarnog postupka, koji je u ovom slučaju već započet, ne praktikuje komentarisanje elemenata i toka samog postupka, kada je u pitanju bilo koji nosilac dozvole.
„Okvir izvršnih mjera koje generalno primjenjuje Agencija obuhvaćen je članom 46. Zakona o komunikacijama - Izvršne mjere, dok su konkretni slučajevi povrede uslova dozvola u sektorima emitovanja, telekomunikacija i radiokomunikacija detaljnije razrađeni u dokumentu Pregled povreda i odgovarajućih kazni koje izriče Regulatorna agencija za komunikacije. Inače, u ovom kao i u svim drugim slučajevima, preliminarni postupci vode se na osnovu odredbi Pravilnika o postupku rješavanja uslova dozvola i propisa Regulatorne agencije za komunikacije, koji se zasniva na načelima upravnog postupka“, naveli su u odgovoru iz RAK-a.
„Okvir izvršnih mjera koje generalno primjenjuje Agencija obuhvaćen je članom 46. Zakona o komunikacijama - Izvršne mjere, dok su konkretni slučajevi povrede uslova dozvola u sektorima emitovanja, telekomunikacija i radiokomunikacija detaljnije razrađeni u dokumentu Pregled povreda i odgovarajućih kazni koje izriče Regulatorna agencija za komunikacije. Inače, u ovom kao i u svim drugim slučajevima, preliminarni postupci vode se na osnovu odredbi Pravilnika o postupku rješavanja uslova dozvola i propisa Regulatorne agencije za komunikacije, koji se zasniva na načelima upravnog postupka“, naveli su u odgovoru iz RAK-a.
“Nepromišljen i nervozan postupak Draška Milinovića”
Prema mišljenju advokata Plamenka Čustovića, koji je prije dvije godine bio predsjedavajući Vijeća RAK-a, pokretanje postupka protiv Senada Hadžifejzovića i FACE televizije je “sasvim neprimjeren, ishitren i nepotrebno nervozan postupak”.
“Zauzimanje stava i davanje kvalifikacije za nešto gdje još nisu utvrđene činjenice, u oštroj je protivnosti sa temeljnim načelima svakog pravnog postupka. Direktor RAK-a nipošto ne bi smio sebi dopustiti ovakvo ‘istrčavanje’”, smatra Čustović i postavlja pitanje: “Ima li ikakvog smisla pokretanje i vođenje postupka, ako je direktor već ‘na prvu’, zaključio o čemu se radi i, u skladu sa time, i presudio?”.
Dodaje kako na čelu tako značajne institucije kao što je Regulatorna agencija za komunikacije BiH mora biti visoko profesionalna osoba, jakog integriteta, samosvojna i, iznad svega, nepristrasna. “Ako to nije tako, a nije, imamo rezultat kakav imamo”, kaže Čustović.
Da je riječ o nepromišljenom potezu smatra i Mehmed Halilović i dodaje da je takav potez vjerovatno politički dirigiran iz Banjaluke i vrlo moguće napravljen tako da se udovolji političkim željama i prohtjevima Milorada Dodika, SNSD-a i te političke grupe u Republici Srpskoj.
“To je naravno neprihvatljivo i pogotovo je neočekivano da to čini RAK koji je izgubio svoj kredibilitet posljednjih godina i na čijem je čelu čovjek koji je došao iz RTRS-a koja je počinila i čini i dan-danas veliki broj profesionalnih propusta, da ne kažem i nešto krupnije od toga, a to svakako jeste i govor mržnje”, navodi Halilović.
Regulatorna agencija za komunikacije (RAK) je, kako to piše u arhivi web stranice ove Agencije u dijelu koji objašnjava kako uložiti prigovor, nezavisna institucija Bosne i Hercegovine koja obavlja svoje dužnosti u skladu sa ciljevima i regulatornim principima bliže navedenim u čl. 3. i 4. Zakona o komunikacijama (“Sl. glasnik BiH”, broj 31/03). Dodaje se da u obavljanju svojih dužnosti RAK djeluje u skladu sa principima objektivnosti, transparentnosti i nediskriminacije.
Plamenko Ćustostović podnio je u aprilu 2020. godne ostavku na mjesto u Vijeću RAK-a, kada je, kako kaže za Mediacentar Sarajevo, Draško Milinović izabran za direktora Agencije. Uradio je to jer je, kako navodi, Milinović iz “čisto političkih razloga izabran na mjesto direktora”. Dodaje kako je i tada, prije nešto više od dvije godine, rekao da je uvjeren da je politika na velika vrata ušla u RAK.
“Nije bila neka velika mudrost takvo što zaključiti, ali nažalost, to se sada bjelodano i ogoljeno pokazalo. Naša javnost se u ono vrijeme nije pretjerano nasekirala što je predsjedavajući Vijeća RAK-a to izjavio i podnio ostavku, ali nažalost, sada se ispostavlja da takve pogreške neminovno dolaze na naplatu”, govori Čustović.
U obrazloženju ostavke Čustović je tada istakao “kako se radilo o izboru između kandidata iza kojeg, po ocjeni samog Vijeća RAK-a davanoj prilikom usvajanja izvještaja o radu, stoji četvorogodišnji uspješan rad na čelu Agencije (gospodin Kovač) i kandidata koji je, do prijave na konkurs, bio direktor Radiotelevizije Republike Srpske (RTRS), javnog emitera kojeg je u prethodnom periodu više puta kažnjavao RAK BiH”.
Politika (ne)kažnjavanja
Mladen Bubonjić podsjeća da se broj kazni za RTRS, nakon postavljanja Draška Milinovića na čelo RAK-a, naglo smanjio. Jedna od analiza Mediacentra Sarajevo pokazuje da su do dolaska nekadašnjeg direktora RTRS-a Draška Milinovića na čelo RAK-a u julu 2020. godine, RTRS-u izricane kazne po više osnova – od kršenja Kodeksa o audiovizuelnim medijskim uslugama i medijskim uslugama radija, preko kršenja Kodeksa o komercijalnim komunikacijama, sve do kršenja Zakona o komunikacijama. Posljednja izrečena kazna RTRS-u koja je objavljena u godišnjem izvještaju o prekršenim pravilima i propisima bila je 2019. Već sljedeće godine, kada je Milinović postavljen za direktora RAK-a, RTRS-u nije izrečena nijedna kazna.
“Iz godine u godinu RTRS je bio ‘lider’ među medijima u BiH po kršenju svih pravila profesionalnog i odgovornog novinarstva, i odjednom je ‘preko noći’, dolaskom Milinovića na čelo RAK-a, postao medij za primjer. Broj prijava protiv RTRS-a se nije smanjio, samo se smanjio broj kazni. Teško je oteti se utisku da u svemu nema političkog uticaja”, kaže Bubonjić.
Mehmed Halilović kaže kako osim prvih godina otkako je formirana, Regulatorna agencija za komunikacije, a pogotovo za vrijeme mandata sadašnjeg direktora, nikad nije preduzela adekvatne mjere prema RTRS-u “koja neprestano krši sve profesionalne norme i koja širi govor mržnje i predstavlja rak-ranu u medijskom prostoru u BiH”.
Saopštenje o pokretanju postupka RAK-a nedjeljom
Upravni odbor Udruženja BH novinari povodom izjave direktora RAK-a pozvao je Vijeće te Agencije da detaljno analizira izjave generalnog direktora Draška Milinovića u dijelu njegovih najava o „rigoroznim kaznama“ za FACE televiziju i urednika tog medija Senada Hadžifejzovića, ali i da utvrdi da li je Milinović kao direktor Agencije prekršio odredbe profesionalnog i etičkog obavljanja dužnosti.
U saopštenju su naveli kako je direktor RAK-a unaprijed „presudio“ Hadžifejzoviću i FACE televiziji, što predstavlja presedan do sada nezabilježen u radu RAK-a. Izjave direktora RAK-a ocijenili su “evidentnim kršenjem odredbi Kodeksa”. Zahtijevaju hitnu reakciju Vijeća, s ciljem zaštite profesionalnog i neovisnog rada ovog regulatornog tijela, zbog toga što se, kako navode u saopštenju, i prije provedenog postupka najavljuju „rigorozne“ mjere i sankcije za FACE TV.
Skrenuli su pažnju na član 8. Etičkog kodeksa RAK-a u kojem se navodi da „članovi Vijeća Agencije i generalni direktor ne smiju zloupotrijebiti svoj autoritet i dopustiti da lični interesi i odnosi rezultiraju situacijama koje mogu uticati na mogućnost objektivnog presuđivanja, te profesionalnog i etičkog obavljanja dužnosti i radnih obaveza“.
Dodikov zahtjev pokušaj ograničenja slobode govora
Predsjednik SNSD-a Milorad Dodik u ponedjeljak 31. oktobra je tražio da, pored sprečavanja govora mržnje, budu pripremljeni zakoni o sprečavanju širenja lažnih vijesti, o izmjenama i dopunama Krivičnog zakona s uvođenjem klevete i uvrede u Krivični zakon kao krivičnog djela, te proširenju krivičnih djela protiv ustavnog poretka.
Motiv tog zahtjeva je, kako kaže Mehmed Halilović, da pokuša uvesti kontrolu, da ograniči slobodu govora, i da uvede kontrolu u javnom i medijskom prostoru, te da Bosnu i Hercegovinu, a naročito entitet RS, vrati nekoliko koraka nazad.
“Mislim da mu to neće uspjeti i nadam se i mislim da su domaće, međunarodne, nevladine i vladine organizacije dužne da reaguju na adekvatan način i da sve učine da se to onemogući”, kaže Halilović.
Mladen Bubonjić kaže kako pristalice Milorada Dodika insistiraju na tome da je Hadžifejzović izgovorio “ubije”, a čak i da nije to izgovorio za njih je kritično što je pozvao na njegovu smjenu, istvremeno zanemaruju činjenicu da njihov “legitimno izabrani predstavnik naroda” destruktivno djeluje i da godinama širi strah i mržnju.
“Što svakako ne opravdava poziv na njegovo ubistvo, ako ga je bilo uopšte. Što se politički motivisane odluke tiče, Milinović je samo jedan od mnogobrojnih primjera politički 'montiranih' poslušnika na čelo neke institucije”, kaže Bubonjić.
Kako se prijavljuje kršenje medijskog Kodeksa na televiziji i radiju?
Ukoliko se u televizijskom ili radio programu pronađe sadržaj koji krši standarde medijske profesije, koji se odnosi na objavljivanje netačnih informacija, ali i diskriminatornog i huškačkog izvještavanja, on se može prijaviti nezavisnom državnom tijelu nadležnom za regulaciju emitovanja programa televizijskih i radiostanica - Regulatornoj agenciji za komunikacije u BiH.
RAK preporučuje da se prije ulaganja prigovora prvo može obratiti samoj stanici koja je emitovala sporni sadržaj, ali se prigovor može uložiti i ako se to ne učini.
Regulatornoj agenciji za komunikacije prigovor se može poslati na sadržaje emitovane na radiju ili televiziji, kojima se krši Kodeks o audiovizuelnim medijskim uslugama i medijskim uslugama radija, kojim su propisana pravila za sadržaj programa radio i TV stanicama; ili Kodeks o komercijalnim komunikacijama, kojim su propisana pravila reklamiranja na radio i TV stanicama.
Prigovor se treba uložiti u pisanoj formi, a može se dostaviti mailom, poštom, faksom ili odnijeti neposredno u pisarnicu Agencije. Prema Pravilniku o postupku rješavanja kršenja uslova dozvola i propisa RAK-a, prigovori se mogu saopštiti usmeno na zapisnik kod nadležnog sektora Agencije, a hitni prigovori se mogu uložiti i telefonom.
Prigovor treba da sadrži kontakt-podatke onoga ko ga podnosi, pri čemu se može tražiti i anonimnost, što važi i u slučaju usmenog ulaganja prigovora.
U prigovoru je potrebno navesti naziv radio ili TV stanice protiv koje se podnosi prigovor, naziv emisije, datum i vrijeme emitovanja programa na koji se odnosi prigovor, te objašnjenje šta se u prijavljenom sadržaju smatra spornim.
S obzirom na to da su TV stanice dužne čuvati snimak emitovanih sadržaja do 14 dana nakon emitovanja, prigovor treba dostaviti u tom roku, kako biste bili sigurni da će RAK imati uvid u sporni sadržaj.
Ukoliko prihvati uloženi prigovor, RAK može tražiti od radio ili TV stanice da se izjasni o istom, te može pokrenuti postupak protiv nje. Kao državna institucija, RAK ima zakonska ovlaštenja da sankcioniše RTV stanice za kršenje propisa koji regulišu emitovanje.
Između ostalog, RAK može, izreći mjere upozorenja (usmene ili pisane) za lakše povrede Kodeksa; novčano kazniti stanicu za teže kršenje Kodeksa ili drugih propisa, oduzeti stanici dozvolu za emitovanje u slučaju najtežih kršenja zakona i propisa (u takve slučajeve spadaju aktivnosti u komunikacijama kojim bi se mogla prouzrokovati veća materijalna šteta, izazvati opasnost po život i zdravlje ljudi, javnu bezbjednost, javni red i mir, javni moral i poremećaje u privredi).
___
Želite sedmični pregled vijesti, analiza, komentara i edukacija za novinare u Inboxu Vašeg e-maila? Pretplatite se na naš besplatni E-bilten ovdje.