Organizatori dodjele najpoznatije novinarske nagrade zahtijevaju od kandidata da napomenu jesu li i na koji način koristili AI – ove godine je to uradilo rekordnih osam dobitnika i finalista

foto: Jakub Zerdzicki / Unsplash / Ilustracija

Od pretraživanja mnoštva zapisnika institucija i prevođenja bilježaka masovnog ubice napisanih na pseudoćirilici do sređivanja desetina hiljada dokumenata – za to su novinari, ovogodišnji dobitnici Pulitzerove nagrade ili oni koji su ušli u finale, koristili alate umjetne inteligencije (AI) pri izradi nagrađenih ili nominiranih priča, prenosi Cenzolovka pozivajući se na NiemanLab.

Organizatori dodjele najpoznatije novinarske nagrade u Sjedinjenim Američkim Državama od 2024. godine zahtijevaju od kandidata u novinarskim kategorijama da napomenu jesu li i na koji način koristili AI u radu na prijavljenim tekstovima. Ove godine je to uradilo rekordnih osam dobitnika i finalista.

NiemanLab, portal o novinarstvu koji je pokrenula Nieman fondacija na Univerzitetu Harvard, izdvojio je četiri primjera nagrađenih ili nominiranih priča, opisujući kako su novinari za rad na njima koristili AI.

Novinari The Wall Street Journala istraživali su propuste u upozoravanju na smrtonosne poplave u Teksasu, redakcija novina The Minnesota Star Tribune je dešifrirala i prevodila bilješke masovnog ubice napisane nepoznatim pismom, Associated Press je analizirao hiljade dokumenata o američkoj ulozi u izgradnji kineskog sistema masovnog nadzora, a novinari The New York Timesa su istraživali je li Trumpova naklonost prema kriptoindustriji uticala na postupke američke Komisije za vrijednosne papire i berze protiv kriptokompanija.

Administratorica dodjele Pulitzerovih nagrada Marjorie Miller naglasila je za NiemanLab kako postoji jasna razlika između poslova u kojima je upotreba AI u novinarskom radu primjerena, poput prikupljanja i analize podataka, i onih u kojima nije, kao što je pisanje ili uređivanje novinarskog teksta.

Novinari će, kako je objasnila, morati da „garantiraju i uvjere” žiri da je prijavljeni rad proizveo čovjek, čak i kada je AI korištena kao pomoćno sredstvo.

Najavila je i kako će od naredne godine uvesti pitanje o korištenju AI i kod prijavljivanja knjiga, nakon nedavne kontroverze izazvane tvrdnjama da se u pojedinim nagrađenim književnim djelima pojavio tekst navodno generiran umjetnom inteligencijom.

WSJ: Ključni dokument među hiljadama stranica

Poslije smrtonosnih poplava u teksaškom okrugu Kerr, novinari The Wall Street Journala pokušali su da utvrde je li se slično događalo i ranije na tom području, a odgovor se krio u mnoštvu zapisnika, dnevnih redova i transkripata sa sastanaka lokalne vlasti.

Redakcija je najprije napravila program koji je sa stranice okruga automatski preuzeo sve dokumente, kako novinari ne bi morali pojedinačno da ih otvaraju i preuzimaju. Potom je interni alat novina nazvan WSJPT, a čije ime aludira na ChatGPT, od svake stranice napravio kratak pregled. Novinari su, zatim, kombinirali različite AI alate sa jednostavnijim metodama obrade i pretrage teksta, kako bi pronašli dijelove koji se odnose na ranije poplave.

John West, novinar WSJ, rekao je za NiemanLab da korištenjem tog alata redakcija ne uklanja potrebu da ljudi istražuju gomilu dokumenata – niti da bi to učinili i kad bi mogli – već da uz pomoć AI pokušavaju da razvrstaju gomilu tako da se najrelevantnije stvari nađu na samom vrhu. Objasnio je kako su novinari pročitali svaki odjeljak koji su alati umjetne inteligencije označili kao potencijalno relevantan, a potom i svaki relevantan dokument u cjelosti.

Tako su, u mnoštvu zapisnika, otkrili ključni dokument u vezi sa poplavama, sa sjednice iz marta 2016. godine, kada je tadašnji šerif Rusty Hierholzer tražio da se, pored sistema koji šalje snimljene telefonske pozive, poruke i emailove, postave i sirene na otvorenom. To je predložio zato što tokom poplava 2015. godine neki ljudi nisu dobili telefonska upozorenja. Novinari su otkrili i da njegov prijedlog tada nije proveden.

Kako su novinari preveli pseudoćirilicu

Poslije masovne pucnjave u katoličkoj crkvi u Minneapolisu, gdje je ubijeno dvoje djece, a više od 20 ljudi ranjeno, redakcija novina The Minnesota Star Tribune pronašla je YouTube snimke žene koja je pucala. Na njima žena lista stotine stranica svojih bilježaka, napisanih pismom koje novinari nisu mogli da prepoznaju.

Inženjerka redakcijske laboratorije za AI Dana Chiueh unosila je snimke ekrana na kojima se vide bilješke u poslovnu verziju ChatGPT-a, koji je prepoznao pseudoćirilicu – način pisanja engleskih riječi slovima koja liče na rusko pismo – i napravio početni prijevod. Prevođenje, međutim, nije bilo ni potpuno automatsko ni pouzdano.

Tom Scheck, urednik istraživačkog novinarstva u toj redakciji, naveo je da je ChatGPT povremeno ponavljao ili pogrešno čitao riječi jer nije mogao da razazna rukopis, pa su novinari unosili kvalitetnije slike i upozoravali ga da prethodni prijevod nije tačan. Alat je odbijao i da obradi pojedine zapise sa nasilnim, rasističkim i drugim problematičnim sadržajem, zbog čega su morali da prilagođavaju zahtjeve koje su mu zadavali, predstavljajući ih kao odlomke iz književne fikcije prijateljice koja je od ChatGPT-a tražila komentar. Prevedene bilješke zatim su unesene u NotebookLM, alat zasnovan na Geminiju za rad sa dokumentima i bilješkama. Redakcija je pomoću njega pretraživala imena, prethodne poslove ili mjesta koja je napadačica posjećivala, poput prodavaonica oružja i strelišta.

Veći dio početnog prijevoda bio je tačan, ali su uočene i važne greške. ChatGPT je na jednom mjestu preveo da napadačica nikada nije imala „oca ili bliskog prijatelja ili člana porodice”, iako je zapravo napisala da nikada nije doživjela „smrt bliskog prijatelja ili člana porodice“. Scheck je upozorio da je takva greška mogla da dovede do pogrešnog zaključka o njenom porodičnom životu.

„Postoji razlog zbog kojeg AI pravi ove greške. Pored haluciniranja, prevodila je screenshots iz videosnimaka na kojima se nalazio tekst pisan rukom, na stranom jeziku. Ljudi prevodioci bili su neophodni za dodatnu kontrolu“, naveo je Scheck. Redakcija je također provjeravala tragove dobijene pomoću umjetne inteligencije tako što je razgovarala sa više od 50 ljudi, uz korištenje sudskih dokumenata i podataka sa društvenih mreža.

AP pravio arhivu dokumenata uz pomoć AI

Istraživanje Associated Pressa (AP), ove godine nagrađeno Pulitzerom, o ulozi američkih tehnoloških kompanija u izgradnji kineskog sistema masovnog nadzora, trajalo je gotovo tri godine.

Novinari te medijske kuće su na više kontinenata istraživali kako su velike kompanije iz Silicijske doline značajno pomogle u stvaranju tog kineskog sistema, kojim se krše ljudska prava. U posebnom tekstu o radu na ovom istraživanju, AP je objasnio da su novinari razgovarali sa više od 100 izvora i pregledali desetine hiljada dokumenata. Među njima je bilo više od 20.000 procurjelih internih emailova i velika baza podataka jedne kineske kompanije za nadzor, hiljade stranica povjerljivih državnih dokumenata, planova i financijskih evidencija, stotine marketinških materijala i više od 4.000 ponuda u kineskim javnim nabavkama.

Garance Burke, istraživačka novinarka AP-a koja je radila na projektu, objasnila je za NiemanLab da je umjetna inteligencija bila ključna da ta ogromna arhiva postane preglednija i pretraživa.

Novinari su od alata tražili da pronađu ugovore određenih kompanija, naprave kratke preglede državnih dokumenata, izdvoje imena ljudi i tehnologije za dalju provjeru i prikupljene podatke organiziraju u baze kojima su novinari mogli lakše da upravljaju.

Burke navodi da su AI alati pomogli novinarima da efikasnije pretraže i pregledaju veliki broj dokumenata, ali da nisu zamijenili proces novinarskog rada i provjere.

„Novinari su ručno pregledali dokumente pronađene pomoću umjetne inteligencije, nezavisno procjenjivali tačnost sažetaka koje je generirala umjetna inteligencija i nisu citirali te sažetke“, objasnila je Burke.

AP je otkrio da „tehnologija za nadzor – koju često proizvodi Silicijska dolina i koja se, uprkos sankcijama, prodaje uz blagoslov američke vlade – širom svijeta sve više prati kretanje građana koji nisu učinili ništa loše”.

Naveli su i konkretne primjere: u ruralnom dijelu Kine dom jedne porodice okružen je sigurnosnim kamerama koje upozoravaju vlasti svaki put kada pokušaju da odu u Peking kako bi se žalili na lokalne funkcionere; u blizini San Antonija vozač je zaustavljen u okviru tajnog programa američke Granične patrole, koja koristi čitače registarskih tablica kako bi pratila milione vozača i pritvarala one čije kretanje smatra sumnjivim; u Gazi tehnologija zasnovana na umjetnoj inteligenciji pomaže izraelskoj vojsci da odluči koga da ubije…

NYT: AI provjerava rad novinara

Dok su spomenute tri redakcije koristile AI alate za pripremu materijala koji su potom ljudi provjeravali, novinari The New York Timesa sami su preuzeli, pročitali i razvrstali više od 10.000 dokumenata, istražujući je li naklonost Donalda Trumpa prema kriptovalutama uticala na postupanje američke Komisije za vrijednosne papire prema kriptokompanijama, tokom njegovog drugog mandata. Tek kada su novinari završili višemjesečnu analizu materijala, upotrijebili su umjetnu inteligenciju da provjeri jesu li negdje pogriješili.

Materijal je obuhvatio hiljade saopštenja Komisije za vrijednosne papire i spise iz više od 700 postupaka pred saveznim sudovima. Novinari su analizirali sve ove postupke i za svaki od njih utvrđivali da li se odnosi na kriptoindustriju, koja ga je administracija pokrenula ili naslijedila i kako je završen.

Poslije novinarske analize, model GPT-5 dobio je dokumente iz tih postupaka i detaljna pravila prema kojima su ih novinari već razvrstali. Njegove oznake uspoređene su sa novinarskim, a kad god se nisu slagale, novinari su se vraćali originalnom dokumentu i ponovo ga čitali. GPT-5 je ukazivao na mjesta na kojima bi mogla da postoji greška u već završenom ljudskom radu.

Istraživanje je pokazalo da je Komisija, nakon Trumpovog povratka u Bijelu kuću, ublažila postupanje u više od 60 posto kriptoslučajeva koji su tada bili u toku. U nekima je tražila da se postupak zaustavi, u drugima je pokušala da smanji kazne, a pojedine tužbe je potpuno odbacila. U osam slučajeva iz kojih se Komisija povukla, tužene kompanije ili pojedinci imali su veze sa Trumpom ili njegovom porodicom, uspostavljene prije okončanja postupka ili ubrzo potom.

The New York Times ipak nije pronašao dokaz da je Trump vršio pritisak na Komisiju da pomogne određenim kompanijama, niti da su kompanije donacijama ili poslovnim vezama pokušale da utiču na postupke protiv njih. Sama Komisija odbacila je tvrdnje o političkom favoriziranju i navela da je promijenila politiku iz pravnih razloga i zbog drugačijeg shvatanja svojih ovlaštenja prema kriptoindustriji.

Izvori: NiemanLab, Cenzolovka

___