Pravednici

Pravednici

Pravednici

Boro Kontić
16/05/2020

Kako su, najčešće, „obični“ ljudi iz BiH tokom Drugog svjetskog rata, spašavali Jevreje i njihove porodice.

Uvijek kada se nađem u situaciji da me vijest zatekne ili da iskrsnu događaji iznenadni i iritantni, od onih koji podijele javnost, odgovor pokušam naći u knjigama. U svom iskrenom osjećaju i u knjigama. Tako je bilo i onaj dan kada je kao bomba u Sarajevu odjeknula vijest  da se 16. maja/svibnja najavljuje misa... Zbog onoga što sam već znao, ruka me u kućnoj biblioteci nepogrešivo dovela knjizi... Potom monografiji.

Kako živimo u vremenu promptnog reagovanja osjetio sam potrebu da tweetam naslovnicu knjige... zatim kao dodatna dva tweeta dva primjera iz monografije o Pravednicima. Po nekom ključu koji valjda ne trebam objašnjavati... prvo o Pravedniku, sarajevskom Hrvatu.

Potom o dvije sarajevske Pravednice koje sam poznavao odrastajući i stanujući u ulici Kralja Tomislava i koje sam imao priliku upoznati kao izuzetne osobe.

Nakon što sam tweetovao tri Pravednika osjetio sam da je reakcija neobično pozitivna. Odlučio sam podijeliti priče svih 31 sarajevska Pravednika. Naravno, to je podrazumijevalo sažimanje priče u limitiranom broju karaktera. Fotografije koje sam imao na raspolaganju poželio sam predstaviti kao doživljene, kao lično dotaknute. Svaka je fotografija trebala proći kroz mali intimni proces obrade što je podrazumijevalo upotrebu predmeta iz kućne sehare moje supruge čija je sarajevska porodica pamtila vrijeme NDH. Njen nakit, djelić bosanskog ćilima iz porodičnog nasljeđa, tespih majke moje supruge, kamen oblutak pokupljen na nekoj korčulanskoj uvali (uvijek sam cijenio nepotkupljivi antifašizam korčulanskih prijatelja), a kakav Jevreji ostavljaju na grobove.

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

Ko su Pravednici?

Izraelski parlament Kneset još 1953. godine donio je odluku o osnivanju „Yad Vashem“ nacionalnog spomen mjesta u kojem se čuvaju sjećanja na stradale Jevreje ali i one pripadnike naroda svijeta koji su tokom Holokausta izložili opasnosti vlastiti život spašavajući svoje prijatelje i komšije – Jevreje.

Prije proglašenja prethodi složena procedura. Pravo predlaganja ima spašena osoba i svako drugi ko zna pojedinosti spašavanja. Cijeli postupak se vodi na osnovu dokaza u dva stupnja a odluke se donose na temelju svjedočenja jevrejskih i nejevrejskih svjedoka koji su u to doba bili stariji od dvanaest godina. Do sada je u svijetu proglašeno 21 hiljada Pravednika.

Ova lista nije konačna. Osim sarajevskih primjera koji su ovom prilikom naglašeni povodom najave Mise za Blajburg u Sarajevu, ništa manje važnim nije doprinos i ostalih Pravednika iz BiH. Blagojević Ljubo i Stevanović Bogoljub iz Zvornika koji su spasili porodicu Arona Hajona. Uz Arona tako su spašeni njegova žena Sofija i kćerke Juliana i Matilda. 

Iz sela Stojanovići kod Zvornika je Božić Marko koji je spasio Jozefa Singera, njegovu ženu Loti i kćerku Ružici. U Posušju su Anđelka i Borislav Brkić spasili Neli Finci, njenog supruga Danijela Ovadiju i njihovu djecu Perlu i Mordehaja kao i Danijelovu sestru Sidu de Mayo i njenu kćerku, i tako zaslužili naziv Pravednika.

Posebna je priča Ratimir Deletis iz Tuzle, kasnije nazvan „Tuzlanski Schindler“ koji je spasio 100 Jevreja. Griner Franjo i njegova supruga Lidija iz Mostar koji su čuvali i odgajali tokom rata Alisu Werdisheim čija je cijela porodica odvedena u logor i tamo usmrćena. Porodica Kapetanović iz Bosanskog Novog, Sultanija, Šemsa, Hasna, Vasvija i Esma koje su spasile tri jevrejske porodice: Mech, Berger i Sonnenschein. Ristić Risto iz Bijeljine dobio je titulu Pravednika jer je spasio 12 jevrejskih porodica tog grada. Pravednici su i Šebek-Krajina Zora iz Mostara koja je spasila nekoliko jevrejskih porodica te Pozderci Nurija (poginuo na Sutjesci 1943. kao partizan i potpredsjednik AVNOJ-a) i Devleta čiji je ugled doprinio da mjesne vlasti Cazina nisu proganjale Jevreje niti ih gonili da nose ponižavajući znak Ž na odjeći, čak su ih obavještavali, pred dolazak ustaša iz Bihaća, da se sklone.

Ima zabilježenih mnogo primjera velike hrabrosti i ljudskosti stanovnika BiH prema svojim prijateljima Jevrejima a ponekad je ta pomoć pružana ljudima koje su prvi put vidjeli u životu. Knjiga iz koje sam crpio podatke autorsko su djelo Elija Taubera (Holokaust u BiH, Kad su komšije bili ljudi).

I eto... Kroz naš su dom prošle sjene 31 sarajevskog Pravednika i veliko sam zadovoljstvo osjetio što osobe s kojima komuniciram na Twitteru ovo jesu popratile s pažnjom i s poštovanjem. Čak s pitanjima da saznaju još više od onoga što može stati u malu fotografiju i nekoliko redaka teksta.

___

Želite sedmični pregled vijesti, analiza, komentara i edukacija za novinare u Inboxu Vašeg e-maila? Pretplatite se na naš besplatni E-bilten ovdje.