Ako je iskoristite na pravi način, svakodnevna, kratka, profesionalna komunikacija sa reporterima, može predstavljati direktan i efikasan rad na unapređenju kvaliteta njihovog rada, otklanjanju slabosti, pospješenje stvaranja i razmjene dobrih ideja.

www.notrain-nogain.org

Većina urednika će obećati samima sebi (a često i svojim reporterima) da će održavati sedmične brainstorm sastanke o idejama za tekstove, česte instruktaže o tehnikama pisanja i svakodnevne sastanke sa kritičkim osvrtom na urađene priče, u cilju određivanja i utvrđivanja naučenog. Sve su to vrijedni ciljevi, i urednici koji ih uspijevaju postići nesumnjivo spadaju među najbolje. Međutim, mnogo je urednika kojima žrvanj svakodnevnih poslova ovo ne dozvoljava, niti će ikada dozvoliti. Ponekad ćete uspjeti da priuštite nešto vremena za takve sesije, ali nikada dovoljno. Ipak, istina je da svakodnevno razgovarate sa reporterima – minutu ovdje, par minuta tamo, pet minuta u zaista važnim prilikama. Potrebno je da naučite iskoristiti ovih nekoliko minuta da usmerite novinara na stazu samostalnog napredovanja. Čak i ako uspijevate naći vremena za duže sastanke, veliki dio vašeg uređivačkog posla će se odvijati kroz ove kratke svakodnevne susrete.

Bolje je da reporterima postavljate pitanja nego da im govorite šta da rade, jer ćete ih tako voditi putem na kojem će lakše savladati vještinu izvještavanja i tehnike pisanja. Nemojte mu reći da ide i razgovara sa bivšim poslodavcima i radnicima neke ličnosti koja je predmet vijesti, ili da provjeri da li su na sudu pokrenute građanske ili kaznene mjere. Pitajte reportera na koji način namjerava saznati prošlost te osobe. Ako reporter ne odgovori dovoljno konkretno, postavite eksplicitnija pitanja: kako znate da tog momka nisu negdje pokupili zbog droge?

Primjenjujte ovu tehniku na svakom koraku rada na priči. Na stadijumu ideje, ne ograničavajte se na puko davanje zadatka. Pitajte reportera kako će pratiti situaciju. Pitajte na koji način možemo saznati koliko su slični projekti koštali u drugim gradovima. U toku samog izvještavanja, pitajte ga kako napreduje. Ako reporter ne provjerava sve baze podataka, pitanjima ga navedite na zapostavljena područja. U fazi pisanja, pitajte ga šta će biti osnovni argumenti. Pitajte kako će objasniti neko kompleksno pitanje. Pitajte o čemu je priča. Odgovarajući na vaša pitanja, reporter može doći na ideju o leadu. U procesu korigovanja, pitajte reportera postoji li način da se neki određeni pasus pojednostavi. Pitajte može li pomoći da se predoči scena.

U svojim predviđanjima, računajte da će priča prevazići vaša očekivanja. Ne prikivajte ga za sopstvena očekivanja o tome kako priča treba izgledati. Podijelite sa reporterom uzbuđenje i čudo otkrivanja priče.

Predložite reporteru da piše u toku rada na priči. Tako se štedi na vremenu. Tako se fokusiraju kasnije faze rada na izvještavanju. To omogućava da se napiše više dok su intervjui svježi. Pored toga, za posljedicu ima i više korigovanja i bolje priloge.

U svakoj priči, utvrdite jedan element na koji se reporter mora posebno koncentrisati u radu. To može biti neka slabost. Ili vam je namjera izazvati reportera da još više usavrši neko područje na kojem je već dobar. Na taj način se dobri reporteri pretvaraju u velike reportere. Neka vaš izazov bude specifičan: 'Pokušajte u ovoj priči koristiti više aktivnih glagola’. Ovoga puta budite zahtjevniji u pogledu citata. Parafrazirajte i skraćujte gdje god možete, koristeći citate samo ako se radi o posebno jakim izjavama ili ako je važno da navedete riječi neke ličnosti.

Pokušajte davati specifičnu reakciju na svaku priču. Ne samo "dobra priča", nego "taj opis je zaista tako dobar, da sam imao osjećaj da sam na mjestu događaja". Ako reagujete kritikom, neka i ona bude specifična. Zapitajte se možete li je udružiti sa nekom specifičnim pohvalom, ili sugestijom o tome na koji način bi se na tom predmetu moglo raditi ubuduće.S vremena na vrijeme recite reporteru: "Neka ova priča bude posebna".

Materijal preveden i objavljen uz dozvolu.