Emina Memeledžija je studentica na Pravnom fakultetu koja se pri povratku sa razmjene suočila sa problemom nesistematskog obavještavanja predmetnih profesora u vezi sa programima razmjene. „Kako na Univerzitetu u Sarajevu nemamo ured koji bi priznavao ECTS bodove morala sam da idem lično do svakog profesora i objasnim kako sam njihove predmete već slušala na razmjeni. Tražili su mi prevod silabusa i potvrde o položenom ispitu od strane sudskog tumača. Imala sam sreće i priznali su mi sve položene predmete kako ne bi obnavljala godinu.“

Iz Udruženja za međunarodnu razmjenu studenata navode da je jedan od razloga slabe mobilnosti nezainteresovanost i strah među studentima. Studentica Medicinskog fakulteta u Sarajevu, Dženita Smajović, smatra da je za nju kasno da se okuša na nekom od stranih univerziteta: „Nastavni plan i program se dosta razlikuje od našeg, tako da bih morala polagati razliku predmeta, a tu je i učenje stranog jezika, što je dodatan gubitak vremena, obzirom da medicina traje 6 godina. Da sam bila više informisana, tako nešto bih uradila odmah poslije gimnazije.“

Prema rezultatima ankete koja je sprovedena među studentima u FBiH, utvđeno je da veliki broj njih zna za programe razmjene, navodeći da je mobilnost studenata na niskom nivou. Njih čak 57%, uzrok vidi u pasivnosti državnih organa vlasti, dok 40% problem pasivnosti i nezainteresovanosti vezuje za same studente. Kao prednosti razmjene navode se sticanje novih iskustava, upoznavanje sa radom EU institucija, drugim obrazovnim sistemima, jezikom, kulturom, kao i sticanje širokog obrazovanja.

BiH je 2007. dobila pravo učešća u programu „Mladi u akciji“ koji promoviše mobilnost unutar granica EU, neformalno obrazovanje i međukulturalni dijalog. Korist za  BiH u učešću o ovom programu je, između ostalog, i povećanje kvaliteta obrazovnog sistema, povećanja mobilnosti mladih i korištenje izvora finansiranja EU dostupnih kroz ovaj program.  Ključni korak za učešće u ovom programu je formiranje agencije na nivou Vijeća ministara BiH. No, agencija jos uvijek nije formirana.

Da bi se ona formirala, BiH treba da odabere ovaj program kao jedan od prioritetnih. U Ministarstvu civilnih poslova BiH nema službenika koji je odgovoran samo za program „Mladi u akciji“. Međutim, Komisija za koordinaciju pitanja mladih u BiH je savjetodavno tijelo u okviru Ministarstava. Iz Centra civilnih incijativa navode da od formiranja do danas Komisija nije uradila ništa, a potrošila je mnogo novca iz budžeta.

„Broj studenata zainteresovanih za razmjenu u protekle dvije godine porastao je. Razlog tome u velikoj mjeri je učešće našeg univerziteta u projektima Evropske komisije. Riječ je o projektima iz programa Erasmus Mundus II kojim se finansiraju razmjene studenata, nastavnika i saradnika između naših univerziteta i univerziteta iz EU zemalja“, kaže stručni saradnik za međunarodnu razmjenu na Univerzitetu u Sarajevu, Jasna Bošnjović. Ona potencira da je jedna od poteškoća u informisanju i promociji  mogućnosti za stipendiranje studenata, nastavnika i saradnika, nepostojanje ureda za međunarodnu saradnju pri samim fakultetima i akademijama. „Ured za međunarodnu saradnju Univerziteta u Sarajevu dostavlja informacije osobama koje su imenovane kao prodekani ili koordinatori za međunarodnu saradnju.  Informacije se dostavljaju s pretpostavkom da će se učiniti dostupnim što je moguće većem broju studenata, nastavnika i saradnika. Nadležne osobe pri fakultetima su dužne da tu informaciju proslijede i postave na web stranice fakulteta.“

U oblasti informisanja mladih o mobilnosti i međunarodnoj razmjeni studenata, značajnu ulogu ima nevladin sektor. Omladinsko informativna agencija (OIA) je omladinska agencija koja je uz podršku Američke ambasade u Bosni i Hercegovini kreirala poseban portal za mobilnost mladih gdje su ponuđene korisne informacije o ovoj oblasti.

Niko od nadležnih institucija u FBiH nema tačan podatak koliko je bosanskohercegovačkih studenata na razmjeni u nekoj od zemalja EU. Iako Ministarsvo civilnih poslova BiH koordinira oblast obrazovanja, obrazovanje se nalazi u nadležnosti kantona na nivou Federacije BiH. U FBiH svaki od kantona u kojima postoje univerziteti imaju svoje zakone o visokom obrazovanju. Ovakav decentralizovan sistem onemogućava isti pristup obrazovnim politikama i stvara probleme u sistemu nadležnosti, odgovornosti i koordinacije.

Vladine institucije na svim nivoima u sklopu svojih budžeta uglavnom definišu oblasti mobilnosti, informisanja, savjetodavnog rada i rada sa mladima kao dio jedne šire oblasti “omladinske politike“ ili kroz „grantove za omladinske organizacije“. Gotovo da je pravilo da se u sklopu ovako širih pojmova ne izdvajaju unaprijed posebne podstavke za oblast mobilnosti, zbog čega je jako teško raditi detaljniju analizu. Projekti za mlade nalaze se u sklopu još šire stavke budžeta koja je namijenjena finansiranju nevladinih organizacija u cjelini.

Denis Piplaš smatra da je razmjena odličan način da usavrši jezik, stekne visok stepen nezavisnosti i samostalnosti. „Nadam se da ću imati priliku da sva pozitivna iskustva koja ovdje steknem, prenesem svojim kolegama u Sarajevu“, poručuje Piplaš.

Još samo da mu ovo društvo to i omogući.