Objavljeni dokumenti ne sadrže nikakve inkriminirajuće činjenice protiv žene iz BiH koja se spominje, a nisu ni u interesu javnosti

foto: Wesley Tingey / Unsplash

Kada se u svijetu sazna za događaj u kome je osoba bosanskohercegovačkog porijekla jedna od glavnih aktera, portali u Bosni i Hercegovini često požure objaviti takvu informaciju. Nerijetko se u medijima istaknu takvi pojedinci koji su ostvarili određeni uspjeh živeći van zemlje porijekla. Ipak, imena i prezimena ljudi našeg podneblja i informacije koje se tiču njih, za bh. portale su najzanimljivija ukoliko pripadaju rubrikama crne hronike ili showbiza.

Novinarima i novinarkama iz Bosne i Hercegovine zanimljivo je objaviti i nepotpune informacije o osobama bh. porijekla, što je jasno iz pregleda portala koji su izvijestili o ženi bh. porijekla, koju su, u takvim izvještajima, doveli u vezu sa slučajem iz Sjedinjenih Američkih Država (SAD) o seksualnom prestupniku Jeffreyju Epsteinu.

Njeno ime se jeste našlo na stranici Ministarstva pravde SAD-a, u sekciji koja sadrži materijale koji su u skladu sa Zakonom o transparentnosti Epsteinovih dosijea (Epstein Files Transparency Act), ali je to ne dovodi u moguću krivičnu povezanost sa Epsteinom.

Američki Kongres je u novembru prošle godine donio spomenuti zakon te je od Ministarstva pravde SAD-a zahtijevao da otkrije što je moguće više podataka iz istraga o Epsteinu i njegovoj mreži kako bi javnost imala uvid u dokumente. Zakon je obavezao Ministarstvo pravde da objavi sve materijale povezane s istragom o Epsteinu do određenog roka i omogućio javnosti pristup tim dosjeima.

Ministarstvo pravde je počelo s objavama, a dokumenti se odnose na obustavljenu istragu na Floridi, istrage vođene na Manhattanu, kao i na sve druge aktivnosti Ministarstva pravde vezane za ispitivanje Epsteinovih poslova u međuvremenu. Mogu uključivati bilješke i izvještaje koje su pisali agenti FBI-ja, transkripte razgovora sa svjedocima, fotografije, videozapise i druge dokaze, Epsteinov obdukcijski nalaz, kao i dio materijala koji je možda već bio javan, poput evidencija letova i putnih zapisa.

Ko je bio Jeffrey Epstein?

Jeffrey Epstein je počinio samoubistvo u zatvorskoj ćeliji u New Yorku, 10. augusta 2019. godine, mjesec dana nakon što je protiv njega podignuta federalna optužnica za trgovinu ljudima u svrhu seksualnog iskorištavanja. Bio je milioner i finansijski menadžer, poznat po druženju sa slavnim osobama, političarima, milijarderima i akademskom elitom. Takođe, njegovi odnosi s moćnim muškarcima bili su predmet interesovanja, ali i raznih spekulacija.

Policija u Palm Beachu na Floridi počela je istragu protiv Epsteina 2005. godine, nakon što je optužen da je platio 14-godišnjoj djevojčici za seks. FBI se potom uključio u istragu, ali je Epstein sklopio tajni dogovor s američkim tužiocem na Floridi kako bi izbjegao savezne optužbe, što mu je omogućilo da se 2008. godine izjasni krivim po relativno blagoj optužbi za prostituciju na nivou savezne države. Kaznu je odslužio tako što je 13 mjeseci proveo u okviru programa rada izvan zatvora.

Savezni tužioci na Manhattanu su 2019. ponovo otvorili slučaj i optužili Epsteina za trgovinu ljudima u svrhu seksualnog iskorištavanja, navodeći da je seksualno zlostavljao desetine djevojčica. Mjesec dana nakon hapšenja, počinio je samoubistvo.

Savezna porota na Manhattanu je 2021. osudila Epsteinovu dugogodišnju saradnicu i bivšu partnericu Ghislaine Maxwell za trgovinu ljudima u svrhu seksualnog iskorištavanja i pomaganja u vrbovanju nekih od njegovih maloljetnih žrtava. Trenutno izdržava zatvorsku kaznu od 20 godina.

Borba za klikove i senzacionalizam

Jasno je da su Epstein i sva njegova zlodjela u interesu javnosti s obzirom na obim optužnice, važnost teme o seksualnom zlostavljanju djevojčica i zloupotrebi moći, no nije jasno zašto je isticanje imena i prezimena žene bh. porijekla u interesu javnosti u Bosni i Hercegovini, jer su u pitanju dokumenti koji ne sadrže optužbe protiv nje, niti se navodi da je učestvovala u nezakonitim aktivnostima. Čak su pojedini portali tako i naveli u svojim objavama, odnosno da objavljeni Epsteinovi dosjei ne donose zaključke o njenoj odgovornosti, ali „njeno ime i komunikacija ostaju dio obimne dokumentacije koja se odnosi na jednu od najkontroverznijih i najmračnijih afera savremene američke historije, čiji se razmjeri i dalje otkrivaju“. Takvim izvještavanjem, bez navođenja dokaza protiv nje, mediji rizikuju neopravdano narušavanje reputacije. 

„Bosanka porijeklom iz Olova u Epsteinovim dosjeima“, „Ko je Bosanka koja se spominje u Epsteinovim fajlovima“, „Ugledna Bosanka porijeklom iz Olova u Epsteinovim fajlovima: 'Dragi Jeffrey, šaljem ti fotografije nekih od djevojaka'“... samo su neki od naslova bh. portala.

U nastavku trenda borbe za klikove, portali su se takmičili ko će postaviti bombastičniji naslov, uz informacije koje su kopirane iz drugih portala. Takođe su naglašavali njeno ime i prezime te rodni grad u BiH, ne objašnjavajući okolnosti samog slučaja, što može dovesti javnost do pogrešnih zaključaka.

Analizirajući ovakvo izvještavanje, stiče se utisak da su pojedini portali iskoristili činjenicu da se u dokumentima spominje osoba bh. porijekla kako bi na osnovu globalne afere privukli pažnju domaće publike, zanemarujući etičke posljedice takvog pristupa.

Urednici i urednice ponovo nisu promislili o tome kako ovakvo javno isticanje osobe može uticati na nju i njenu porodicu te su ponovo prekršili nekoliko članova Kodeksa Vijeća za štampu i online medije u BiH, ali i etiku u izvještavanju.

Član 15. Kodeksa, onaj koji nalaže da „znatiželja javnosti ne smije biti razlog za objavljivanje medijskih sadržaja kojima se narušava nečija privatnost“, ponovo je promakao novinarima i urednicima.

„Novinari i urednici izvještavat će samo na osnovu činjenica čiju su tačnost i istinitost utvrdili učinivši legitiman napor kontaktiranja s više od jednog izvora“, piše u članu 7. Kodeksa o kojem novinari takođe nisu vodili računa.

Pored toga, nije jasno ni zašto je takva informacija u interesu javnosti, s obzirom na to da „rad u interesu javnosti uključuje i napore štampanih i online medija na otkrivanju krivičnih djela i/ili prekršaja, kao i sprečavanje dovođenja pojedinca i javnosti u zabludu“. U ovom slučaju se, prema dijelovima e-mail prepiske koji se tiču žene iz BiH, ne može zaključiti nezakonito djelovanje, zbog čega se javnost dovodi u zabludu.

Reakcija na izvještavanje: Blaćenje imena žene

Nakon informacije da se njeno ime nalazi u Epsteinovim dosjeima, jedan bh. portal ju je i kontaktirao čime se mogla čuti i njena strana priče. Kako je rekla, njeno ime se pojavljuje „isključivo u kontekstu njenih profesionalnih aktivnosti od prije više od deset godina“.

„Ovo spominjanje ne predstavlja optužbu niti ukazuje na bilo kakvo nezakonito, neprimjereno ili etički sporno postupanje s moje strane. U navedenom periodu radila sam kao PR i projekt menadžerica, bila sam saradnica ugledne konferencije Swedish American Life Science Summit kao i Fondacije koja stipendira mlade naučnice u okviru Stockholm School of Economics. U tom svojstvu bila sam uključena u organizaciju međunarodnih konferencija i stručnih događaja u oblasti naučne i akademske saradnje između Švedske i SAD-a“, izjavila je.

Iz ovoga je jasno da su portali prije nego što su objavili prvobitnu informaciju, uz senzacionalističke naslove, i pružajući nepotpune informacije, mogli kontaktirati ženu prije nego su je javno targetirali. Takođe su mogli odabrati i da kontaktiraju pravnog stručnjaka kako bi prokomentarisao ovaj slučaj i dokumente koji se objavljuju u okviru Zakona o transparentnosti Epsteinovih dosijea.

Edhem Čustović, inženjer bh. korijena koji živi između Australije i Bosne i Hercegovine, uputio je reakciju na medijsko izvještavanje o njoj. U svome statusu na Facebooku, koji prenosimo uz njegovu dozvolu, upozorio je na blaćenje njenog imena.

„Biti 'spomenut' u dokumentima nije isto što i biti optužen ili kompromitovan. Epsteinov dokumentarni fond obuhvata milione stranica. U njima se pojavljuju imena brojnih ljudi isključivo zato što su radili u akademiji, biotehnologiji, finansijama ili filantropiji, zato što su organizovali sastanke, konferencije ili putovanja, ili zato što su s Epsteinom imali profesionalni kontakt u periodu kada njegova krivična djela još nisu bila javno poznata“, naveo je između ostalog Čustović na Facebooku. 

U tekstovima koji se bave njenim imenom, kako je dodao, „nigdje se eksplicitno ne tvrdi da je ona optužena za bilo kakvo krivično djelo, ali se načinom pisanja, redoslijedom informacija i selektivnim citiranjem čitaoca navodi da sam izvede takav zaključak“.

„To nije greška u stilu, to je ozbiljan profesionalni propust i primjer novinarske neodgovornosti“, zaključuje Čustović.

Takođe, naglasio je i da je posebno problematično ono što u tim tekstovima namjerno izostaje. Kako je naveo, ne objašnjava se da je Epstein godinama bio značajan finansijer naučnih projekata i da je imao profesionalne kontakte sa stotinama naučnika, poduzetnika i institucija širom svijeta. Dodao je i kako se ne navodi da su mnoge od tih interakcija nastale godinama prije nego su njegovi zločini postali javno poznati. 

Važno je napomenuti da senzacionalističko izvještavanje nije primijetno samo u medijima u BiH. I dio američkih medija objavljene dokumente Ministarstva pravde SAD-a predstavlja kroz naglašavanje da se u njima nalaze „mnoga poznata imena“, bez navođenja dokazane krivične odgovornosti.

___