U okviru istraživanja Mediacentra, u tekstu “Žene u politici u bugarskim novinama: postfeminizam u posttotalitarnom društvu” Madeline Danova analizira na koji način se u bugarskim novinama javlja postfeminističko predstavljanje žena u politici, te kako se ono u politikama predstavljanja može promatrati kao suprotnost pojavi neonacionalističkog diskursa. Ovo je jedan od naučno-istraživačkih radova iz zbornika „Stereotipizacija: Predstavljanje žena u štampanim medijima u jugoistočnoj Evropi“ (Mediacentar Sarajevo, 2007.) koje sedmično objavljujemo na Media.ba.

Tekst “Žene u politici u bugarskim novinama: postfeminizam u posttotalitarnom društvu” Madeline Danova je pripremila za potrebe istraživačkog projekta Rodni stereotipi u medijima: reprezentacija žena u štampanim medijima u Jugoistočnoj Europi, Mediacentra Sarajevo.

Kao rezultat regionalnog istraživanja reprezentacionih praksi, medijskog portretiranja žena i roda u medijima, Mediacentar Sarajevo je objavio zbornik naučno-istraživačkih radova „Stereotipizacija: Predstavljanje žena u štampanim medijima u Jugoistočnoj Evropi“ (ur. Nirman Moranjak Bamburać, Tarik Jusić, Adla Isanović). Zbornik u kojem je objavljen i tekst Madeline Danove (Bugarska), sadrži i istraživačke radove autora i autorica iz Albanije, Bosne i Hercegovine, Hrvatske, Makedonije i Srbije.

Madeline Danova u svom radu analizira na koji način su politička dešavanja na početku ovog stoljeća dovela do jačanja rodnih stereotipa u bugarskom društvu (naročito u odnosu na žene u politici) te na koji način ih mediji odražavaju i podražavaju. U uvodu u tekst Danova navodi:

“U radu se istražuju načini na koje se u bugarskim novinama u toku prve decenije 21. vijeka pojavilo postfeminističko medijsko predstavljanje žena u politici kao privatnih potrošača umjesto javnih ličnosti sa misijom. U radu se, međutim, tvrdi da ovo nije reakcija na drugi talas akademskog feminizma - koji nikada nije zaživio u posttotalitarnom bugarskom društvu - već da je to dominantan postmoderni globalizacijski diskurs. Štaviše, ovo se u politikama predstavljanja može posmatrati kao suprotnost pojavi neonacionalističkog diskursa desnog nacionalizma. Upravo u ovom smislu u tekstu se tvrdi da se postfeminizam u posttotalitarnim društvima može posmatrati kao redefiniran zbog njegova istovremenog prihvatanja dviju suprotstavljenih tendencija. S jedne strane, on se može tumačiti kao pomjeranje feminizma radi suočavanja sa neposrednim realnostima duboko ukorijenjenog patrijarhalnog vrijednosnog sistema društva, a, s druge strane, kao diskurs koji pretežno podržava desno poduzetništvo kapitalizma u razvoju, a njega opet snažno podržavaju korporativni mediji, za društvo sa strožije definiranim rodnim granicama.

Analizirani je material uzet iz dvaju bugarskih listova, iz Atake, lista koji izdaje nedavno osnovana nacionalistička stranka u Bugarskoj, i iz Truda, lista sa najvećim brojem čitalaca u zemlji. Učinjen je napor da se dodatno osvijetli sukob između dvaju ideoloških diskursa - diskursa nacionalizma i globalizacije - koji se, kako se čini, nalaze u pozadini medijske politike ovih listova. Ovo pokazuje kako rod može poslužiti kao linija razdvajanja između "homogene praznine nacije" i "globalnog sela" postmodernizma. U tekstu se također traga za mogućim objašnjenjem nesigurnog širenja demokratije u istočnoj Evropi i pokušavaju se osvijetliti preživjele funkcije identiteta na Balkanu.“

Cijeli tekst možete preuzeti u PDF formatu ovdje.

Objavljena je i dostupna i engleska verzija teksta.