Razotkrivanje laži i manipulacija postalo je suštinska novinarska dopuna traženju istine

foto: Unsplash / Ilustracija

*Članak je dio serijala autorskih tekstova koje prenosimo povodom obilježavanja Svjetskog dana vijesti, globalne kampanje koja naglašava vrijednosti novinarstva.

Nekrolozi novinskim agencijama pisani su u mnogim prilikama tokom protekle dvije decenije.

Prvo nam je rečeno da smo sporiji od Twittera i da je naša globalna mreža plaćenih novinara suvišna jer je sada svaki građanin novinar.

Kome treba plaćanje etički proizvedenog i faktički provjerenog sadržaja kada informacije s izvora teku direktno u naše telefone u realnom vremenu?

Svi se sjećamo euforije Twitter revolucije u Iranu 2009. godine i nastavka s Facebookom tokom Arapskog proljeća (2010-2012). Bilo je opijajuće gledati slobodan protok informacija na društvenim mrežama od građana sa prve linije fronta.

Ipak, svi se takođe sjećamo i brutalnog otrežnjenja. Šta se dešava kada autokrate ugase internet ili bace građane u zatvor? Ko nastavlja dokumentovati priču u Iranu, Egiptu ili Siriji za vanjski svijet?

Ispostavilo se da algoritmi društvenih mreža nisu bili vođeni potrebom za traženjem istine.

Silicijumska dolina je shvatila da će zaraditi više novca promovisanjem bijesa i ogorčenja. Takođe se ispostavilo da loši akteri mogu manipulisati ovim algoritmima kako bi promovisali laži. Nije iznenađujuće da neobučeni građani nisu bili opremljeni da pomognu društvu da navigira kroz zagađenje informacijskog ekosistema.

Premotajte još jednu deceniju unaprijed. Pred nama je još jedan „ubica novinskih agencija“ – utopijska budućnost umjetne inteligencije (AI).

ChatGPT, Claude, Gemini ili Grok mogu skenirati novinarsku produkciju cijelog svijeta u nekoliko sekundi i izbaciti pet sočnih pasusa koji će vam reći o bilo čemu što se dešava u svijetu.

To je takozvani „AI Overview“ (AI Pregled), koji uzrokuje pad prometa na pouzdanim novinskim stranicama širom svijeta i rijetko plaća skupo proizvedeno profesionalno novinarstvo koje usisava.

I tako nas ponovo pitaju: zašto plaćati svoje profesionalno novinarstvo kada se informacije isporučuju besplatno u realnom vremenu? Zašto trošiti novac na zapošljavanje novinara radi prikupljanja informacija koje mogu agregirati naši novi prijatelji chatbotovi?

Dio odgovora leži u malom odricanju odgovornosti chatbota koje kaže da informacije u vašem AI pregledu zapravo mogu biti pogrešne. Da li biste željeli vijesti sa ili bez halucinacija?

Dolazak do činjenica košta novca, vremena, stručnosti i truda.

Kada je ogroman kolaps glečera krajem augusta izazvao razorne bujične poplave duž granice Nepala i Tibeta, ostavljajući više od 1.300 mrtvih, AFP je rasporedio tim od 11 novinara na terenu u udaljenim dijelovima Nepala i Indije.

U roku od sat vremena nakon što je policija potvrdila prve veće poplave, trojica novinara agencije sa sjedištem u Katmanduu bila su na putu.

Prakash Mathema, Anup Ojha i Prabin Ranabhat su svi Nepalci. Oni poznaju jezik, teren i ljude. Nosili su skupu opremu za kamere i dronove.

Jedan od naših fotografa napravio je 13-satno putovanje motociklom i kamionom kako bi stigao do glavne zone katastrofe. Zatim je uspio iskoristiti svoje kontakte kako bi helikopterom za pomoć otišao dalje u zonu katastrofe. Njegove zaprepašćujuće slike uništenih sela snimljene dronom viđene su širom svijeta.

U katastrofama u udaljenim područjima planete često nema interneta. To zahtijeva od novinara da budu na terenu, ponekad se dovodeći u znatnu opasnost, kako bi posvjedočili događajima.

To takođe zahtijeva novinare koji poznaju zemlju i mogu se obratiti pouzdanoj mreži izvora. Dok se dio našeg tima u Nepalu uputio prema planinama, ostatak je ostao u Katmanduu kako bi odvojio činjenice od glasina dok su se pojavljivale priče o mrtvima i nestalima.

Mnoge od prvih pouzdanih riječi i slika koje su objavili globalni mediji došle su od agencija kao što su AFP i naše kolege iz Reutersa i AP-a.

Naši klijenti koriste taj sadržaj bez oklijevanja jer znaju da je prikupljen na etički ispravan način u skladu s transparentnim poveljama i principima povjerenja koji vode rad svih naših novinara.

Oni znaju da smo zaposlili profesionalne novinare za prikupljanje informacija i da ulažemo resurse u obuku i stručnost kako bismo osigurali da su ljudi koje šaljemo u opasnost dobro pripremljeni.

Klijenti plaćaju proizvod jer razumiju da kvalitetno prikupljanje vijesti nije jeftino. Oni takođe razumiju da radimo po istim etičkim smjernicama sa svake lokacije na planeti. Ne pravi razliku da li sadržaj dolazi iz Nepala, New Yorka ili Gaze – on nosi isti pečat kvaliteta.

S druge strane, izmišljanje stvari ne košta ništa. Rame uz rame sa stvarnim novinarskim slikama iz zone katastrofe u Nepalu bile su gomile lažnih slika koje prikazuju umjetno generisana uništena sela i tijela poredana za pokop.

Alati koji su nam dali „AI Overviews“ takođe su dali svakom čovjeku na planeti kapacitet da kreira zbunjujuće i štetne lažne slike koje začepljuju naše feedove vijesti i često postaju viralne na društvenim mrežama.

U AFP-u zapošljavamo više od 100 novinara koji rade isključivo na raskrinkavanju i provjeri činjenica ove rastuće lažne plime. Razotkrivanje laži i manipulacija postalo je suštinska novinarska dopuna traženju istine.

Odbrana istine i činjenica košta novca i zahtijeva vrijednosti. Globalne mreže međunarodnih agencija ostaju ključni dio tkiva globalnog informacijskog sistema. Treba ih čuvati i braniti.

___