U narednom periodu predstavljat ćemo organizacije civilnog društva koje, pored ostalih aktivnosti, pokušavaju djelovati na povećavanju transparentnosti vlasti u BiH, a i sami prikupljaju podatke koji mogu biti relevantan izvor za novinarske istraživačke priče. Kratki prikaz osnovnih informacija o organizacijama bit će predstavljen kroz ilustraciju, dok će rad na prikupljanju i obradi otvorenih informacija biti predstavljen kroz intervju.

Udruženje građana "Zašto ne" je organizacija koja se bavi stvaranjem sigurnog, zdravog, aktivnog, efikasnog i odgovornog BiH društva u cjelini, kako u smislu predstavnika vlasti, tako u smislu civilnog društva i građana/ki, kroz promociju i uspostavu mehanizama političke odgovornosti, jačanje i izgradnju građanskog aktivizma, te korištenje novih medija i tehnologija, a sve to zajedno sa drugim organizacijama civilnog društva, institucijama i pojedincima. O platformi  Istinomjer i podacima koji su dostupni korištenjem iste razgovarali smo sa Tijanom Cvjetićanin, koordinatoricom projekta.
 

Kakvo je vaše dosadašnje iskustvo na projektima koji su vezani za praćenje rada javnih institucija?

S obzirom da Istinomjer prati ispunjavanje predizbornih obećanja, što znači da su nam potrebne informacije iz svih oblasti i na različitim nivoima vlasti, iskustva su dosta različita od institucije do institucije. Naš prvi izvor su zapisnici i saopštenja sa sjednica vlada i parlamenata, te web stranice institucija. U oba slučaja, kvalitet, obim i otvorenost informacija dosta varira u zavisnosti od toga koja institucija je u pitanju.

Recimo, državni parlament objavljuje iscrpne izvještaje sa sjednica, transkripte rasprava, rezultate glasanja, kao i sve razmatrane materijale u elektronskom (mada ne uvijek u elektronski čitljivom) formatu, dok entitetski parlamenti imaju samo neke od tih elemenata, ali nijedan ne pruža toliko kompletnu informaciju o svakoj sjednici. Slična je situacija i sa vladama i ministarstvima, gdje svaki nivo vlasti ima set informacija koji objavljuje i određene informacije (dokumenti, zapisnici, zakonski i podzakonski akti i sl.) koje nisu objavljene na internet stranicama, pri čemu ne postoji podudarnost u selekciji i prezentaciji informacija između vlada na različitim nivoima vlasti.

Što se tiče dodatnih informacija, koje se ne mogu naći u ovim primarnim izvorima, tu također nailazimo na različitih feedback institucija (ovo se ne odnosi samo na ministarstva, vlade i parlamente, već i na agencije, zavode i slična administrativna tijela) - nekada informacije dobijamo i na neformalni upit, ali se također zna dogoditi, kada ih tražimo po ZOSPI-ju, da ih ne dobijemo u zakonskom roku, ili ih dobijemo samo na papiru, ali ne i u elektronskom formatu, itd. Generalno, imamo više pozitivnih nego negativnih iskustava u pogledu dobijanja traženih informacija od institucija.

Na koji način provjeravate i sistematizujete dobijene informacije?

S obzirom da mi ne pravimo klasične baze informacija, nego ih koristimo za ocjenjivanje progresa u ispunjavanju predizbornih obećanja, informacije se "sistematizuju" tako što se vezuju za ona obećanja na koja se odnose. Što se tiče provjere informacija, trudimo se da koristimo i međusobno poredimo različite izvore (zvanične, medijske, informacije prikupljene u istraživanjima civilnog sektora, mišljenja eksperata/ica i sl.) kako bismo dobili što potpuniju sliku na osnovu koje možemo ocijenjivati progres u ostvarivanju nekog specifičnog cilja.

U kojim formatima predstavljate informacije?

Većina sadržaja koji se objave na Istinomjeru su u html formatu, osim ako se ne radi o dokumentima koje "podižemo" na sajt, koji su uglavnom u pdf formatu. Oba formata su i pretraživa i dostupna za preuzimanje. Također se trudimo da za svaku informaciju obezbijedimo izvor, kako bi ona bila provjerljiva i dostupna svakome ko želi provjeriti naše navode, ili raditi neko dodatno istraživanje.

Izvore uvijek navodimo kroz linkovanje adrese na kojoj se nalazi informacija, osim ako se radi o informaciji dobijenoj u usmenom razgovoru ili pisanoj komunikaciji sa institucijama i/ili drugim izvorima informacija. U takvim slučajevima u samom tekstu istaknemo ko je izvor informacije i na koji način smo do nje došli.

Šta su najveći problemi i potrebe pri vizualizaciji podataka?

Nepostojanje standardizovanih setova podataka i činjenica da se podaci ne objavljuju uvijek u mašinski čitljivom formatu. Ovo su problemi koji znatno otežavaju i usporavaju apstrahovanje podataka za vizualizaciju, što sobom povlači potrebu da se u takav proces mora uložiti mnogo vremena ili na njemu angažovati više ljudi, gdje se suočavamo sa nedostatkom kapaciteta unutar organizacije, koji onemogućavaju neko sistematično i redovno bavljenje vizualizacijom podataka (osim ako se ne radi o podacima koje proizvodi samo naše istraživanje).

Koliko su podaci koji se nalaze na vašoj platformi korisni novinarima?

Svi podaci koje koristimo su otvoreni i dostupni svima, uključujući i medije. Što se tiče njihove iskorištenosti, naše dosadašnje iskustvo je takvo da mediji slabo koriste podatke koji se nalaze na sajtu, osim ako ih ne dobiju od nas u nekoj prerađenoj i sistematizovanoj formi. Uglavnom se radi o periodičnim izvještajima o progresu u ispunjavanju obećanja, koji sadrže statistiku ocjena za svaku partiju, nivo vlasti i oblast koja se prati.

Osim izvještaja, koje smo uglavnom predstavljali na press konferencijama, mediji su najčešće objavljivali članke koje bismo im poslali u formi saopštenja ili "digesta", ali vrlo rijetko se dešava da sami koriste sajt i informacije koje su na njemu dostupne za pisanje svojih tekstova.

Da li imate podatke ko je od novinara ili medijskih kuća koristio podatke dostupne na vašim platformama?

Podatke sa PopisMonitora i Istinomjera koristile su takoreći sve medijske kuće u BiH, u slučaju PopisMonitora skoro na dnevnoj bazi (za vrijeme trajanja popisa), a u slučaju Istinomjera onako kako je opisano u odgovoru na gornje pitanje.

Kako se po vašem mišljenju može unaprijediti kontakt medija i organizacija civilnog društva koje se bave prikupljanjem podataka i aktivnostima za veću transparentnost vlade?

Sa jedne strane, trebalo bi bolje edukovati medije o tome kakve podatke mogu dobiti od organizacija civilnog društva, te kako ih mogu kontinuirano koristiti u svom radu (naročito kao polazišta za detaljnija istraživanja u oblastima koje pokrivaju). Sa druge strane, potrebna je i edukacija aktivista/ica civilnog društva u kvalitetnijoj obradi i prezentaciji podataka za medije.

Koji su vaši budući planovi i aktivnosti u sklopu povećanja transparentnosti vlasti i veće dostupnosti podataka medijima i građanima?

Većina aktivnosti koje planiramo se odnose upravo na tu sferu djelovanja, kako lokalno, tako i regionalno, tako da bi ih bilo teško sve pobrojati. Regionalno sarađujemo sa nekoliko organizacija u Makedoniji, Crnoj Gori i Srbiji na projektu "Durbin" koji se bavi upravo otvaranjem podataka i e-transparentnošću vlasti u regionu. Ovu saradnju planiramo proširiti i na druge države, te zajednički raditi na razvijanju nekih standarda vezanih za ove oblasti, ali i zagovaračkim aktivnostima za njihovu primjenu u praksi, što je aktivnost koju ćemo provoditi i unutar BiH, u saradnji sa drugim organizacijama civilnog društva.