Od negativnih vijesti ka pričama orijentisanim na rješenja – iskustva iz Bosne i Hercegovine pokazuju da novinarstvo može biti pokretač promjena.

foto: Siniša Vujanović

Dok mediji pretežno prenose negativne vijesti, izazivaju polarizaciju i zbog algoritama često biraju senzacionalističke naslove i sadržaje, novinarstvo orijentisano na rješenja (eng. Solution Journalism – SoJo) donosi drugačiji pristup. To je ozbiljan novinarski žanr koji temeljno analizira problem, a zatim istražuje i prikazuje rješenja, uz jasno isticanje njihovih prednosti i ograničenja.

Upravo taj pristup nalazi se u središtu jedne od aktivnosti projekta „Saradnja za rješenja: Mediji, civilno društvo i mladi za inkluzivnije lokalne politike“, koji realizuje Fondacija za razvoj medija i civilnog društva Mediacentar Sarajevo, uz podršku Ministarstva vanjskih poslova Njemačke putem ifa (Institut für Auslandsbeziehungen) i zivik programa finansiranja.

Riječ je o povezivanju novinara i novinarki, organizacija civilnog društva i lokalnih zajednica, sa ciljem da se o društvenim problemima izvještava dublje, sadržajnije i konstruktivnije.

SoJo u praksi: Glas zajednice i most prema promjeni

Aktivnosti su sprovedene u Unsko-sanskom kantonu, Kantonu 10 i opštinama prijedorske i banjalučke regije, na lokacijama s ograničenim medijskim sadržajem. Fokus je bio na temama koje zahtijevaju dublje istraživanje i sistematičan pristup.

Nakon kampa o SoJo novinarstvu, uz podršku mentorki, novinari i novinarke razvijali su priče koje jačaju povjerenje građana u medije i prikazuju primjere rješenja koja donose promjene u zajednici.

„SoJo daje nijanse našem izveštavanju – pokazuje da nešto ipak funkcioniše, iako možda ne baš savršeno. Život, kao ni novinarstvo, ne bi trebalo da bude crn ili beo. SoJo daje nadu, ali istovremeno preispituje i ograničenja rešenja. To ljudima vraća osećaj nade i poverenje u medije“, kaže Vladimira Dorčova Valtner, jedna od mentorica projekta i urednica portala Storyteller iz Srbije.

Od lokalnog iskustva do SoJo priče

Kroz projekte u Kostajnici, Bosanskom Petrovcu, Cazinu i Banjaluci novinarke su dolazile s različitim iskustvom – od studentkinja, koje su po prvi put izlazile na teren, do iskusnih koleginica iz lokalnih medija. Pod mentorstvom učile su i razvijale SoJo priče istražujući teme iz ovih zajednica i prikazujući stvarna rješenja i njihov uticaj.

„U timu iz Kostajnice bile su dvije studentkinje bez prethodnog terenskog iskustva koje su odlučile da izvještavaju o zaštiti od poplava, dok su novinarke iz Bosanskog Petrovca, s dugogodišnjom praksom, pripremale priču o radu lokalnog udruženja žena oboljelih od kancera dojke. Oba tima povezivalo je to što su im ovo prve SoJo priče“, kaže mentorica Vanja Stokić, urednica portala eTrafika.

Elma Terzić sa sagovornicama iz Udruženja 'Nada'

Za petrovačku SoJo priču ključna je bila saradnja Radija Bosanski Petrovac i Udruženja žena „Nada“. Članice udruženja otvoreno su govorile o svojim svakodnevnim izazovima i iskustvima, dok su novinarke pažljivo bilježile i povezivale njihove ispovijesti sa širim kontekstom problema i rješenja. Upravo iz tih razgovora proizašla je priča koja ne samo da informiše, već i oživljava stvarnost zajednice. Ona jasno pokazuje da civilni sektor može da bude polazna tačka SoJo priča: iskustvo članica udruženja postalo je temelj teksta u koje se stvarni izazovi susreću s medijskom ekspertizom, zajedno otkrivajući kako zajednica već pronalazi rješenja.

Kroz rad na tekstovima, oba tima shvatila su da novinarska priča ostvaruje punu snagu tek kada pruži prostor i rješenjima i ljudima koji stoje iza njega, otkrivajući im novu perspektivu u pristupu novinarstvu.

„Novinarstvo može biti 'sredstvo' promjene kada daje prostor ljudima koji se inače ne čuju i kada rezultati novinarskog istraživanja utiču na zajednicu. Shvatila sam da je uloga medija u lokalnoj zajednici da bude most između ljudi i promjena koje bi im olakšale život“, ističe Dušica Ćulibrk iz Radija Bosanski Petrovac.

Njenoj kolegici, iskusnoj Elmi Terzić, ovaj projekat pokazao je praktičnu vrijednost SoJo pristupa. „Novinar može inicirati promjenu – ako se makar jedna osoba pronađe u priči, ako je ona pokrene na akciju ili traženje rješenja, naš je zadatak ispunjen i cilj postignut“.

Nova perspektiva: Od problema ka rješenju

Za Aminu Hodžić i Leu Lukić, mlade novinarke koje tek grade svoj profesionalni put, SoJo je takođe otkrio novi način rada na pričama. Njihova priča o zaštiti od poplava u Kostajnici pokazala je da montažni zid štiti dio grada, ali i da rješenje nije univerzalno.

„SoJo mi se dopao jer ukazuje na rješenje koje već postoji. Kvalitetna priča traži vrijeme, razgovore i provjeru podataka“, kaže Amina.

„Dobra priča nije samo ona koja otkriva problem, već i ona koja pokaže kako je neko pokušao da ga riješi”, dodaje Lea.

Upravo taj balans – ne idealizovati rješenje, nego ga realno prikazati – bio je ključan.

Nikolina Aleksić i Amila Žunić

Slično su istakle Nikolina Aleksić iz Banjaluke i Amila Žunić iz Cazina, koje su istraživale pad broja učenika u cazinskim školama, posebno u deficitarnim zanimanjima, te tražile moguća rješenja u modelu iz bosanskohercegovačkog entiteta Republike Srpske, gdje podrška nadležnih pomaže zaustaviti negativan trend.

„Na kampu Mediacentra prvi put sam se susrela sa SoJo novinarstvom. Bilo mi je čudno što se na pričama radi mjesecima, jer sam navikla da u dnevnom novinarstvu sve završim za dan-dva“, kaže Nikolina.

Rad na ovoj temi nagnao je i Amilu da promijeni pristup. „Ovo iskustvo pokazalo mi je nešto, za mene, potpuno novo. Shvatila sam da novinarstvo nije samo prenošenje problema nego i traženje rješenja. Sada o svakoj temi razmišljam kroz pitanje šta se može učiniti“, kaže Amila.

Izazovi: Od p(r)itcha do objektivnosti

Rad u malim sredinama donio je niz izazova – od ograničenih resursa do nedostatka iskustva u razvijanju sadržaja.

„Naši novinari nisu navikli da urednicima 'prodaju' priče, niti da ih planiraju kroz više sagovornika i podataka. To je zahtevalo dodatni trud, ali i donelo kvalitet“, objašnjava Vladimira.

Ključni model za rad bio je planiranje i predstavljanje ideje, jasno definisanje teme, identifikovanje relevantnih sagovornika i strukturisanje materijala da obuhvati i problem i moguća rješenja (eng. pitch). Ovaj pristup omogućio je da svaki tekst ima jasan fokus i konkretan uticaj.

Lekcije i budućnost SoJo pristupa

Kroz fokus na konkretne ljude, organizacije i lokalne mehanizme, SoJo omogućava dublje razumijevanje problema i pokazuje kako zajednica pronalazi rješenja i ko stoji iza njih, kreirajući uticaj koji nadilazi sam tekst.

„SoJo uvlači građane u priču. Oni su protagonisti, čak i kada su u sporednim ulogama, jer problem i rešenje direktno utiče na njih“, naglašava Vladimira.

Rad u malim sredinama donio je niz izazova – od ograničenih resursa do nedostatka iskustva u razvijanju sadržaja

Iako SoJo nije „univerzalni metod“ i ne može se svaka tema obraditi na ovaj način – tamo gdje postoji potencijal, propuštanje prilike znači gubitak važnog uticaja.

„Svaka redakcija trebalo bi da ima nekoliko ovakvih priča godišnje i da prati njihov uticaj. Ne samo u brojkama, nego u tome koliko su pokrenule ljude na akciju ili razmišljanje“, dodaje Vladimira. 

Novinarke koje su kroz projekat prošle prvu SoJo obuku saglasne su da žele da nastave tim putem.

„SoJo mi je otkrio novu dimenziju novinarstva. To je pristup koji traži vrijeme, strpljenje i analizu – ali i donosi kvalitet koji se prepoznaje“, zaključila je Lea.

Projekat pokazuje da i u malim sredinama, gdje se na prvi pogled „ništa ne dešava“, postoje priče koje vrijedi ispričati na način koji pokreće promjenu. SoJo je upravo to – novinarstvo koje ne staje na problemu, nego otvara vrata rješenju.

Uskoro će tekstovi nastali kroz ovaj projekat biti objavljeni ili je to već učinjeno, a potom će u saradnji s organizacijama civilnog društva, biti javno predstavljeni.

Ovaj projekat realiziramo uz podršku Ministarstva vanjskih poslova Njemačke putem ifa (Institut für Auslandsbeziehungen) i zivik programa finansiranja.

Projekat implementira Fondacija za razvoj medija i civilnog društva „Mediacentar“.

___