Sudeći prema rezultatima glasanja gledateljstva BHRT-a tijekom debate kandidata za Predsjedništvo BiH iz Republike Srpske, malo ko vjeruje da će izbori u nedjelju, 12. oktobra, biti pošteni.

 

Po cijeni od 0.50 KM plus PDV po SMS-u, gledatelji BHRT-a su na pitanje "hoće li izbori biti regularni i legitimni" skoro unisono rekli - ne.

 

Razumljivo, vox populi u navedenom primjeru nije egzaktan pokazatelj, niti garancija da će tome biti tako, ali je znakovit u mjeri u kojoj ilustrira nepovjerenje građana u institucije države BiH, pa čak i kada je riječ o

legitimnosti izbora, koji bi imali biti jedini pravi poligon demonstracije demokratske volje stanovništva s pravom glasa.

 

Prema ocjeni OSCE-a, posljednji Opći izbori, održani 2010, bili su provedeni u skladu sa međunarodnim standardima, iako su zabilježene određene nepravilnosti, kako tvrde iz OSCE-a, "uključujući i nepravilnosti tijekom registracije birača, grupno glasanje, te nepravilnosti tokom brojanja glasačkih listića".

 

Jedan od kandidata za člana Predsjedništva iz Republike Srpske - Mladen Ivanić - ovih je dana, upravo gostujući na BHRT-u, podsjetio na zabrinjavajući i sumnjiv broj nevažećih listića u Banjoj Luci i u još nekim mjestima u RS-u, zbog kojih je, konsekventno, tijesno izgubio izbornu utrku protiv još uvijek aktualnog člana Predsjedništva BiH Nebojše Radmanovića.

 

 

Ivanić i njegov PDP su tražili od Centralne izborne komisije ponovno brojanje glasova, čija je predsjednica Irena Hadžiabdić još tada potvrdila da je broj nevažećih listića bio u najmanju ruku sumnjiv. Europski prosjek pokazuje da se taj broj obično kreće između dva i tri posto, no u slučaju Republike Srpske, radilo se o 9.44 posto nevažećih listića, pri čemu je razlika između dva protukandidata bila manja od tri posto, zbog čega su i brojni politički analitičari, uključujući i profesora Miodraga Živanovića, izražavali sumnju u regularnost izbora.

 

PDP je podnio i krivičnu prijavu zbog izborne krađe 2010, ali - i to je potvrdio Ivanić - slučaj je ostao neriješen, dok je Nebojša Radmanović normalno i nesmetano odsjedio i drugi mandat u Predsjedništvu.

 

Koga su zmije ujedale i guštera se boji, kažu narodna izreka i narodni tribun Kemal Malovčić.

 

 

 

Treća dijaloška emisija FTV, u kojoj su učestvovali kandidati za predsjedništvo BiH, svi "iz reda bošnjačkog naroda" - nezavisni kandidati Halil Tuzlić, Adil Žigić, i Mirsad Kebo, te kandidat SBBBiH Fahrudin Radončić - protekla je mirno, a gledateljima je, očekivano, ponuđen širok spektar floskula iz najljepše tradicije politčkog marketinga.

 

Prije svega, bilo je mučno gledati kandidata SBBBiH Fahrudina Radončića u istom programu sa urednicom Federalne televizije Duškom Jurišić, kojoj je osobno Radončić na početku svoje (zvanične) političke karijere, kao, kako je tada rekao "pripadnici manjeg naroda", osporavao pravo da uređuje program FTV-a.

 

 

I dok analitičari, poput profesorice Lejle Turčilo sa Fakulteta političkih nauka u Sarajevu, čija će analiza uskoro u cjelosti biti dostupna javnosti, nisu zabilježili značajan broj primjera govora mržnje u predizbornim programima na najgledanijim televizijskim kanalima, i dalje zabrinjava blatantna neodgovornornost vođenja predizborne kampanje - poput davanja ispraznih obećanja o otvaranju novih radnih mjesta, unatoč činjenici da članovi Predsjedništva nemaju nadležnosti u toj oblasti - kao i upotreba dramatičnih, pa čak i prijetećih izjava.

 

"U slučaju otcjepljenja RS-a, neminovno dolazi do rata", ustvrdio je nezavisni kandidat Halil Tuzlić, izbacujući još dvije-tri parole u sličnom tonu, poput: "Mi smo za Bosnu bez ikakvih entiteta, mi ćemo se boriti prvo za ukidanje kantona, a onda i za ukidanje entiteta", ili "Bosnu ćemo braniti do zadnjeg Bošnjaka".

 

 

Tuzlićev protukandidat Adil Žigić je u "žaru borbe" ispalio kako bi "žrtvovao sve za Bosnu i Hercegovinu, uključujući i mir", dodajući, doduše, kako prijetnje aktualnog predsjednika Milorada Dodika o otcjepljenju Republike Srpske smatra provokacijama, i "izjavama za jednokratnu upotrebu".

 

Njima nasuprot, kandidat Stranke pravedne politike za člana Predsjedništva BiH iz Republike Srpske Goran Zmijanjac kaže da će se zauzimati "za održavanje dejtonskog ustavnog uređenja BiH kao jedinog garanta mirne i prosperitetne BiH", unatoč presudama Suda za ljudska prava u Strasbourgu, kojima je nedvosmisleno ustanovljen diskriminatorni karatker postojećeg Ustava BiH, čija je promjena "uvjet bez kojeg se ne može" na putu Bosne i Hercegovine prema euroatlanskim integracijama.

 

Prema Zmijanjčevim riječima, ozbiljna i velika prijetnja BiH su "teroristi kojih je sve više u BiH, a protiv toga se treba boriti svim sredstvima, ne samo deklarativnim stavom".

 

Rečeni kandidat za državno predsjedništvo, dakle, otvoreno poručuje kako će svoju snagu koncentrirati na borbu protiv obvezujućih ustavnih promjena, ističući u prvi plan borbu protiv terorizma, ne navodeći pritom kada bi se, eventualno, i kako obračunao sa "teroristima".