Bosna i Hercegovina zauzela je 65. mjesto prema Indeksu medijskih sloboda kojeg svake godine objavljuje organizacija Reporteri bez granica. 

 

U obrazloženju za takvu poziciju Bosne i Hercegovine na listi koja se sastoji od ukupno 180 država, navodi se da naša zemlja ima najliberalnije medijske zakone koji garantuju slobodu štampe, ali se oni neadekvatno implementiraju. Iako je kleveta dekriminalizovana 2003. godine, tužbe su i dalje moguće, a novinari su često meta prijetnji i političkih pritisaka. Kao otežavajuća okolnost navodi se i direktno i indirektno državno subvencioniranje provladinih medija. Države od 50. do 108. mjesta, među kojima je i BiH, nalaze se u kategoriji zemalja sa "vidljivim problemima".

 

Jednu poziciju lošije od Bosne i Hercegovine, zauzela je Srbija, koja je ove godine pala za sedam pozicija u odnosu na 2016. godinu.

 

"Medijske slobode su opale otkako je Aleksandar Vučić, bivši ministar informacija Slobodana Miloševića, postao premijer u maju 2014. godine", navodi se u izvještaju za Srbiju. Mediji u toj zemlji rade pod snažnim financijskim i uredničkim pritiskom, a oni koji kritikuju vladu javno su napadnuti. Među medijima koji su često meta napada navode se BIRN, CINS, Danas i Vreme.

 

Hrvatska je zauzimanjem 74. pozicije i ove godine nastavila trend pada na listi. Kao jedan od najvećih problema u toj zemlji navodi se uznemiravanje novinara koji istražuju korupciju, organizovani kriminal ili ratne zločine. Kleveta je kriminalizovana, a uvreda republike, njenog grba, himne ili zastave kažnjiva je zatvorskom kaznom do tri godine. Veliki izazov predstavlja i uplitanje vlasti u funkcionisanje javnog servisa HRT što ugrožava medijske slobode i nezavisnot. U izvještaju se navodi kako je hrvatski parlament otpustio generalnog direktora HRT-a u martu 2016. godine, i na vodeću poziciju postavio direktora koji je oko 70 novinara i urednika premjestio sa pozicija.

 

U odnosu na prethodnu godinu, Kosovo je napredovalo za osam pozicija i ove godine zauzima 82. mjesto. 

 

"Mediji na Kosovu trpe direktno i indirektno političko uplitanje, financijske pritiske i koncentraciju vlasništva. Novinari koji kritikuju kosovske zvaničnike često su optuženi kao 'izdajice' ili 'srpski simpatizeri'", navodi se u izvještaju Reportera bez granica za Kosovo. Pristup informacijama koje se odnose na aktivnosti institucija i dalje je ograničen, što utječe na mogućnosti novinara da izvještavaju, a etnička podijeljenost u zemlji najvidljivija je u medijima.

 

Crna Gora je ove godine ostala na 106. poziciji, a kao jedan od najvećih problema izdvaja se autocenzura novinara koji su često na meti nasilnih verbalnih i fizičkih napada koji prolaze nekažnjeno. U oktobru 2016. godine, na dan parlamentarnih izbora u toj zemlji, nekoliko mobilnih aplikacija kao što su WhatsApp i Viber su bile blokirane. Mediji su subjekti političkih i ekonomskih pritisaka, a reporteri koji istražuju korupciju često su optuženi da pokušavaju naštetiti zajednici.

 

Makedonija je zauzela 111. poziciju i time je jedina balkanska zemlja koja se našla u kategoriji zemalja u "teškoj situaciji". Medijske slobode su u padu širom regiona, ali urušavanje vladavine zakona najvidljivije je u toj zemlji, navodi se u izvještaju. Iako je tokom političkih demonstracija 2016. godine prijavljeno mnogo slučajeva prijetnji, nasilja, uznemiravanja i zastrašivanja novinara, malo tih slučajeva je procesuirano. Politička nestabilnost u zemlji odražava se i na rad novinara, a pritisak vladajuće partije doveo je do autocenzure pojedinih medija.

 

Najbolje pozicionirana zemlja u regionu je Slovenija, koja je ove godine zauzela 37. mjesto i ostvarila napredak za tri pozicije. Pritisci međunarodnih organizacija za zaštitu novinara nisu imali utjecaja na medijsku klimu u Sloveniji. Kleveta je i dalje kriminalizovana, a poznati političari često pokreću pravne procese protiv novinara.

 

Norveška je ove godine s trona skinula Finsku, koja je vodeću poziciju prema Indeksu medijskih sloboda držala proteklih šest godina. U izvještaju se navodi da su mediji u Norveškoj slobodni, a novinari nisu izloženi cenzuri i političkim pritiscima. Nasilje nad novinarima je rijetko, iako su zabilježene prijetnje islamskih fundamentalista medijima. U martu 2017. godine, medijska koalicija u Norveškoj pokrenula je projekat #ETTMINUTT, koji ima za cilj da podsjeti javnost na važnost medijskog pluralizma i nezavisnosti. Na vrhu liste nalaze se i Švedska, Finska, Danska, Holandija, Kostarika, Švicarska, Jamajka, Belgija i Island.

 

Posljednju poziciju na listi zauzela je Sjeverna Koreja. Totalitarni režim te zemlje nastavlja držati svoje građane u strahu da će biti zatvoreni u koncentracionim logorima ukoliko budu slušali strane radijske emitere. Korejska centralna novinska agencija jedini je izvor zvaničnih vijesti za printane i elektronske medije. Iako se čini da je režim postao fleksibilniji prema stranim reporterima koji izvještavaju sa zvaničnih događaja u Sjevernoj Koreji, država i dalje kontroliše informacije dostupne stranim medijima. Na začelju liste nalaze se i Eritreja, Turkmenistan, Sirija, Kina, Vijetnam, Sudan, Kuba i Džibuti.

 

Izvor: RSF