Bh. mediji kasne sa tehnološkim napretkom

Regionalni izvještaj: Obrazovne potrebe novinara i medijska pismenost u jugoistočnoj Evropi

Bh. mediji kasne sa tehnološkim napretkom

Centar za nezavisno novinarstvo iz Bukurešta objavio je izvještaj o medijskoj pismenosti i obrazovnim potrebama novinara i javnosti u Albaniji, BiH, Makedoniji, Crnoj Gori i Srbiji.

Mediji i obrazovne institucije u zemljama Jugoistopčne Evrope imaju problema da sustignu tehnološki napredak, očekivanja publike i promjene u razumijevanju kvalitetnog novinarstva, jedan je od zaključaka novog izvještaja Centra za nezavisno novinarstvo iz Bukurešta.

Izvještaj objavljen u okviru projekta "Partnerstvo za razvoj medija jugoistočne Evrope" pruža aktuelnu komparativnu analizu stanja obrazovanja novinara i medijske pismenosti u zemljama regiona, na osnovu podataka o dostupnim edukativnim programima za novinare i javnost, te izlaže neke od faktora koji utječu na nivo medijske pismenosti. 

Analizirajući postojeće prakse, formalne politike, inicijative nevladinog sektora i interakciju medijske industrije sa drugim faktorima, autori zaključuju da se mediji i obrazovne institucije u tim zemljama nalaze u situaciji povećanih očekivanja i ograničenih budžeta. 
 
Kada se radi o programima formalne edukacije novinara, uočen je trend ili zatvaranja ili tranformacije fakulteta za novinarstvo u komunikacijske studije i programe za odnose s javnošću.
 
Urednici i vlasnici medija često su nezadovoljni nivoom znanja novinara stečenog na univerzitetima, no programi suradnje između fakulteta i medijskih kompanija organiziraju se na individualnoj osnovi i nisu dio sistemskog pristupa.
 
Izvještaj uključuje i analizu programa razvoja medijske pismenosti koja predstavlja esencijalnu vještinu svih građana no, prema rezultatima istraživanja, nije prioritet na nivou država i vodeći nosioci takvih programa su nevladine organizacije.
 
Obrazovanje novinara i edukativni napori na polju medijske pismenosti trebali bi pratiti razvoj tehnologije da bi zadržali svoju relevantnost, no trenutno su više reaktivni nego proaktivni. Da bi se u našim društvima održao slobodan protok informacija i građanska odgovornost, svi uključeni trebaju se složiti oko ciljeva i njihove sprovedbe, zaključuju autori u preporukama izvještaja.

Kompletan izvještaj, na engleskom jeziku, dostupan je ovdje.