Korisni savjeti za novinare koji izvještavaju o širenju virusa.

foto: pixabay/ilustracija

Regionalni mediji intenzivno pišu o korona virusa, većina senzacionalistički, šireći strah i paniku, dok internetom i društvenim mrežama kruže neprovjerene informacije. Zvanično, u BiH još uvijek nema potvrđenih slučajeva oboljelih od korona virusa. Na jučerašnjoj press konferenciji KCUS-a za medije je potvrđeno da su tri državaljanina Kine koji su imali simptome prehlade i gripe negativni na korona virus i da će biti pušteni na kućno liječenje, a i rezultati testiranja za vozača autobusa iz Tuzle koji se vratio iz Italije su negativni.

Jučer je potvrđen i prvi slučaj korona virusa u Zagrebu, a kako je izjavio Ministar zdravstva Hrvatske, Vili Beroš, radi se o blažim znakovima bolesti mladića koji je boravio u Italiji od 19. do 21. februara gdje je zbog korona virusa umrlo 11 ljudi, a više od 300 ih je zaraženo. Ministar Beroš je već danas na konferenciji za medije potvrdio i drugi slučaj oboljelog od korona virusa, a radi se o bratu mladića kod kojeg je jučer potvrđen virus.

Korona virus je potvrđen i za dvoje državljana Srbije koji se od 5. februara nalaze na kruzeru usidrenom u japanskoj luci Jokohoma, na kojem je zaražen 691 putnik i član posade "Diamond Princessa".

Iz Instituta za javno zdravlje Crne Gore saopšteno je da su zbog korona virusa 184 osobe pod zdravstveno-sanitarnim nadzorom, i da rizik za pojavu virusa u Crnoj Gori više nije nizak nego umjeren i zbog toga se građanima savjetuje da ne putuju u oblasti pogođene korona virusom.

Mediji i korona virus

Na nedavno održanoj trbini u Zagrebu o medijskom izvještavanju o korona virusu rečeno je da mediji izvještavaju većinom o broju umrlih a ne i izliječenih, te da čak otkrivaju i privatne podatke o osobama koje su testirane na korona virus. Na tribini su dati savjeti medijima, prvenstveno da ažurnije provjeravaju stranice Ministarstva zdravstva i Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo gdje se konstantno ažuriraju podaci i objavljuju preporuke građanima kako da se zaštite.

U Italiji situacija je gotovo izmakla kontroli i talijanske vlasti mole medije da obustave širenje panike koja ima velika ekonomske posljedice u zemlji.

Kako bi profesionalno i utemeljeno izvijestili o ovoj izuzetno važnoj i osjetljivoj temi, važno je da novinari budu i sami dobro informisani, i da koriste kredibilne i kvalitetne izvore. Biti pripremljen za temu iz oblasti zdravstva, o kojoj većina novinara ne izvještava redovno, nije jednostavan zadatak.

Stoga smo prikupili nekoliko izvora informacija o korona virusu koji mogu biti korisni u pripremi pozadine priče, prenošenju zvaničnih preporuka ili kako uopšte pristupiti ovoj temi, i istovremeno se suprotstaviti panici koja se već počela širiti među građanima.

Šta je korona virus?

Korona virusi su velika porodica virusa koji uzrokuju oboljenja od uobičajene prehlade do ozbiljnih bolesti. Posljednji korona virus je nova vrsta koja se ranije nije pojavljivala kod ljudi. Mnoge zemlje u svijetu već promatraju postojanje slučajeva oboljenja i poduzimaju mjere kako bi spriječili širenje virusa, a do sada je najviše pacijenata prijavljeno u Kini, a oboljelih ima i u evropskim zemljama, poput Italije. Preporučuje se zemljama da budu spremne da poduzmu određene mjere ali uzevši u obzir trenutno dostupna saznanja, Svjetska zdravstvena organizacija ne preporučuje nikakva ograničenja putovanja ili trgovine.

Standardne preporuke za prevenciju širenja infekcije za putnike iz ili za pogođena područja su redovno pranje ruku, pokrivanje usta i nosa u slučaju kihanja, i izbjegavanje bliskog kontakta sa svakim ko pokazuje simptome disajnih oboljenja. Medijsko izvještavanje liječenju i širenju virusa može da značajno doprinese dobrim ili lošim ponašanjima građana, pogotovo ako vijesti o ovoj temi sa sobom nose neprovjerene tvrdnje ili su predstavljene u senzacionalističkom stilu.

Osnovne informacije

Korisne infografike koje pojašnjavaju da zdrave osobe treba da koriste maske samo u slučaju da se brinu o oboljelima, i u tom slučaju kako pravilno koristiti maske, dostupne su na ovom linku, na stranici Svjetske zdravstvene organizacije.

Odgovori na pitanja o tome koliko je opasan virus i šta sve treba znati, dostupni su ovdje i ovdje, a objašnjeni su i najčešći mitovi o ovom virusu. Budući da su infografike na engleskom jeziku (dostupna još tri jezika), koristeći ove informacije, i besplatne alate za uređivanje i kreiranje infografika, kao što su Canva ili Piktochart, moguće je napraviti upečatljive sadržaje za objavu uz članke ili na stranicama na društvenim mrežama.

Preporuke Svjetske zdravstvene organizacije za javnost, moguće je preuzeti ovdje.

Kratki informativni bilten, objavio je i Klinički centar Univerziteta u Sarajevu, a dostupan je ovdje.

Istraživanja i statistike

Univerzitet John Hopkins prati širenje virusa COVID-19 u realnom vremenu i na ovom linku je dostupna interaktivna baza podataka koju je moguće snimiti. Na stranici naučnog centra CSSE koji djeluje u okviru univerziteta, moguće je pročitati više o ovoj temi.

Globalno je potvrđeno oko 80.000 slučajeva od čega velika većina u Kini. Zaključno sa 25. februarom, u Kini je umrlo 2.666 osoba a u ostalim zemljama 34 osobe. Redovne izvještaje moguće je pratiti ovdje.

Globalno je potvrđeno oko 80.000 slučajeva od čega velika većina u Kini. Zaključno sa 25. februarom, u Kini je umrlo 2.666 osoba a u ostalim zemljama 34 osobe. Redovne izvještaje moguće je pratiti ovdje.

Ranija iskustva: SARS i Ebola

U martu 2003. godine postalo je jasno da se misteriozna i do tada nepoznata bolest počinje širiti svijetom. Teški akutni respiratorni sindrom (SARS) zarazio je više od 8.000 ljudi i ubio oko 800. Mnogi od zaraženih, uključujući liječnike, od simptoma nalik gripi dobili su teške upale pluća u roku od nekoliko dana. Virus se proširio na 26 zemalja i Kinu, koju su zdravstvene organizacije kritizirale zbog prikrivanja razmjera epidemije.

Istrage su pokazale da su se prve infekcije pojavile u kineskoj provinciji Guangdong u novembru 2002. godine, ali bilo je potrebno nekoliko mjeseci da se otkriju razmjeri krize. Borba protiv SARS-a bila je komplicirana jer nije bilo poznato kako se virus zapravo širi. Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) je objavila prvu globalnu uzbunu 12. marta 2003. nakon što se u Hanoju u Vijetnamu razboljelo više medicinskog osoblja, po hospitalizaciji jednog pacijenta.

Nedostatak transparentnosti nad SARS-om naštetio je kineskom položaju na međunarodnoj sceni i usporio njezin ekonomski rast. Zdravstveni stručnjaci rekli su da je transparentnost ključni faktor u sprečavanju širenja virusa, posebno nepoznatih. Nakon što su provedene odgovarajuće mjere kontrole, SARS epidemija se smirila u roku od nekoliko mjeseci. Tome su pomogle informacije koje su dijelile WHO i lokalne samouprave gdje god je SARS izbio.

Ovdje su savjeti novinarke The Canadian Pressa, Helen Branswell koja je izvještavala o SARS-u, gdje preporučuje da je važno da novinari razumiju razliku između osnovnih pojmova poput epidemije i inkubacije, precizno načina na koji se virus prenosi ili ko su pravi eksperti u oblasti koje je sigurno pitati za mišljenje, te da se referišu na zvanične izvore poput WHO ili lokalno, ministarstava zdravstva i bolnica.

Na ovoj stranici Svjetske federacije naučnih novinara dostupno je mnoštvo informacija o Ebola virusu, i načinu kako je izvještavano o toj temi, što može biti korisno za izvlačenje pouka za trenutnu situaciju.

Niemanlab je ranije objavio i preporuke za izvještavanje o pandemijama, gdje kažu, između ostalog, da je potrebno držati balans između informacija važnih po javno zdravlje i svoje uloge istraživača koji treba da postavlja kritička pitanja nadležnima. Važno je i da novinari ne upadnu u zamku vjerovanja različitim pokušajima širenja straha i panike, posebno karakteristične za širenje bolesti sa masovnim smrtnim ishodom.

Također naglašavaju i da je važno da novinari i redakcije vode računa o sopstvenoj sigurnosti i zdravlju pogotovo onih pojedinaca koji su na terenu. Ovdje su savjeti iskusnih specijaliziranih novinara svjetskih medija poput Associated Pressa, Reutersa i CNN-a.

Kako saznati više?

Besplatan webinar na temu korona virusa 28. februara organizuje Centar za zdravstveno novinarstvo iz SAD-a i link za registraciju i učešće moguće je pronaći ovdje. Na dnu iste stranice, moguće je naći i preporuke šta čitati kako biste se kvalitetno informisali o korona virusu. Webinar će držati Emily Baumgaertner, novinarka Los Angeles Timesa specijalizirana za zdravstvo, Seema Yasmin, novinarka, doktorica i profesorica, te Michael Mina, harvarski profesor epidemiologije.  

UNESCO i Reporteri bez granica 2016. godine su objavili Priručnik za sigurnost novinara u kojem daju smjernice za izvještavanje u rizičnim situacija. Dokument sadrži inače jako korisne savjete, a u smislu trenutne situacije, posebno je koristno poglavlje 5. koje se odnosi na prirodne nesreće i epidemije.

___