Finalizacija dugogodišnjeg projekta će donijeti korist i za građane, i za javne servise, i za tržište elektronskih medija u cjelini

foto: Pixabay / Ilustracija

Bosna i Hercegovina je dugo bila jedina zemlja u Evropi koja nema digitalno emitiranje televizijskog signala. I dalje, digitalizacija nije u potpunosti implementirana na prostoru cijele države.

Projekat digitalizacije, koji je kroz konkretne aktivnosti počeo 2009. godine, bio je u različitim fazama opterećen političkim, proceduralnim, tehničkim i političkim preprekama koje su uzrokovale višestruko odgađanje postavljenih rokova.

Iz nadležnog državnog resora uvjereni su da će digitalizacija biti finalizirana do kraja tekuće godine, kako je planirano i najavljeno, iako to neće značiti da će svaka općina biti pokrivena digitalnim signalom koji trenutno uključuje samo programe tri javna servisa.

Sve je trajalo dugo godina

Puštanjem zemaljskog digitalnog signala u regijama Sarajeva, Mostara i Banjaluke (1. jula), te regiji Zenice (7. oktobra) u DVB-T2/MPEG-4 standardu, Bosna i Hercegovina je nadomak finalizacije dugogodišnjeg projekta koji donosi benefite kako za građane, tako i za javne servise i tržište elektronskih medija u cjelini.

Iako je projekat u završnoj fazi, procjenjuje se da su u predstojećem periodu mogući izazovi koji mogu uticati na dinamiku završetka procesa digitalizacije. Prema informacijama iz Ministarstva komunikacija i prometa BiH, najveći dio teškoća i dalje je povezan sa stanjem infrastrukture javnih RTV servisa, kao i neriješenim vlasničkim odnosima. Iako očekuju da će veliki dio sistema biti montiran i pušten u rad, čime će se značajno proširiti pokrivenost DVB-T2 signalom, naglašavaju da postoji desetak objekata, među kojima je i šest ITC centara na kojima zbog nedostatka infrastrukturnih uvjeta ili neriješenih vlasničkih odnosa, neće biti moguće završiti montažu opreme u predviđenom roku. To znači da pojedine općine u Bosni i Hercegovini još neće biti pokrivene digitalnim signalom do kraja godine.

Kako realizacija projekta još traje, nadležno ministarstvo, koje je nosilac Projekta digitalizacije, trenutno ne raspolaže kvantitativnim podacima o ukupnoj pokrivenosti digitalnim signalom po entitetima i Brčko Distriktu. Iz tog resora je za Mediacentar potvrđeno da su odašiljači velike snage, zajedno s pripadajućim odašiljačima male snage (tzv. gap fileri) instalirani u gotovo svim od ukupno devet digitalnih SFN (Single Frequency Network) regija. Naglašavaju da se trenutni broj aktivnih odašiljača, koji se sukcesivno puštaju u rad nakon testiranja i tehničkog pregleda, ne može koristiti kao relevantan pokazatelj ukupne pokrivenosti digitalnim signalom, budući da pojedini odašiljači imaju različitu snagu/zonu pokrivanja, ali i da se pokrivenost signalom progresivno povećava svakim novim odašiljačem.

I dalje je na snazi testno emitiranje

Trenutno se u mreži Multipleksa A (MUX A) emitiraju isključivo programi tri javna RTV servisa u Bosni i Hercegovini, jer se i dalje radi o testnom emitiranju koje se provodi u skladu s pravilima Regulatorne agencije za komunikacije BiH (RAK), a čiji je cilj tehničko ispitivanje i stabilizacija mreže. Da bi pristupili digitalnim signalima BHRT-a, FTV-a i RTRS-a građanima je dovoljan je TV uređaj koji podržava DVB-T2 prijem, koji su standard na tržištu od 2015. godine. U slučaju starijih TV uređaja potrebna je vanjski digitalni prijemnik ili takozvani set-top-box.

Očekuje se proširivanje liste na ovaj način dostupnih kanala. Kada javni RTV servisi dobiju dozvole za upravljanje MUX A mrežom po završetku projekta, u skladu s pravilima RAK-a, biće u obavezi da osiguraju ulazak komercijalnih stanica u Multipleks A. Iako je ranijih godina bilo najava mogućnosti subvencija za nabavku digitalnih prijemnika kako bi se omogućio prijem digitalnog signala u domaćinstvima, do sada još uvijek nije usvojen formalni plan za ovakve pogodnosti za građane.

Do sada je na Projekat utrošeno ukupno 36.596.557 konvertibilnih maraka, od 36.934.000 konvertibilnih maraka koliko je predviđeno Odlukom Vijeća ministara BiH o uvrštavanju Projekta digitalizacije u program višegodišnjih kapitalnih ulaganja iz 2011. godine. Sredstva po ovoj odluci su definirana dijelom iz budžeta, uplaćenih sredstava na ime dozvola za Univerzalne mobilne telekomunikacijske sisteme (UMTS dozvole), te sredstva ostvarena na osnovu viška prihoda RAK-a. Za realizaciju dijela prve faze (prva A i prva B) utrošeno je ukupno 6.657.300 konvertibilnih maraka, dok je za realizaciju druge i treće faze, te nadogradnju prve faze budući da se radilo o standardu DVB-T, utrošeno ukupno 29.939.257 konvertibilnih maraka. Dodatni troškovi su mogući ukoliko se, nakon puštanja kompletne mreže, utvrdi da postoje područja koja je potrebno dodatno pokriti signalom sa odašiljačima male snage, saopćeno je iz Ministarstva.

Digitalizacija emitiranja donosi brojne koristi i za građane i za emitere. Potpuni prelazak na digitalni sistem znači besplatnu distribuciju visokokvalitetnog TV signala na teritoriji cijele države, čime se unapređuje medijska infrastruktura i značajno poboljšava iskustvo gledatelja. Gledaoci dobijaju stabilniju i čistiju sliku, dok emiteri ostvaruju povoljnije i efikasnije uslove emitiranja uz korištenje manjeg frekvencijskog spektra. Time se ujedno stvaraju tehnički preduvjeti za oslobađanje dijela 700 MHz pojasa, koji je ključan za razvoj mobilnih komunikacija. Savremeni DVB-T2 sistem, otporniji na smetnje i većeg kapaciteta od ranijeg DVB-T standarda, omogućava prijem signala u znatno boljoj kvaliteti te otvara prostor za nove funkcionalnosti kao što su elektronski programski vodič (EPG), višekanalni zvuk, interaktivne usluge, kodiranje i PayTV, kao i daljnju ekspanziju HD televizije visoke rezolucije.

Dugotrajan proces opterećen brojnim problemima

Trag preuzetih obaveza institucija Bosne i Hercegovine u pogledu digitalizacije seže čak do 2006. godine kada je BiH potpisala međunarodni sporazum o prelasku na digitalni signal, koji je ratificiran 2007. godine.

Aktivnosti sa ciljem prelaska na digitalno emitiranje počele su 2009. godine, kada je RAK uspostavio stručni forum koji je kreirao „Strategiju za tranziciju sa analognog na digitalno terestrijalno emitovanje“. Dokument koji je usvojilo Vijeće ministara BiH, predvidio je rok za prelazak na digitalno emitiranje do kraja 2011. godine, što je ambicioznih godinu dana ranije od datuma koji je EU odredila za svoje članice.

U julu 2010. godine, na prijedlog Ministarstva, Vijeće ministara donijelo je Odluku o usvajanju Projekta digitalizacije mikrovalnih veza javnih radiotelevizijskih servisa BiH, kojom su javni RTV servisi zaduženi za realiziranje projekta, definirane obaveze RAK-a, kao i uspostava Ekspertne grupe za praćenje realiziranja projekta.

Iako su sredstva bila predviđena, zbog brojnih tehničkih, proceduralnih i političkih problema, rok je od tada propušten u nekoliko navrata. Izvještaji Evropske komisije o napretku Bosne i Hercegovine godinama su gotovo istovjetno upozoravali na izostanak napretka u okviru Poglavlja 10 koje se odnosi na digitalnu transformaciju i medije.

Nedovoljna institucionalna kapacitiranost sistema javnog emitiranja

Iz nadležnog ministarstva su poručili da je najveći i dugotrajni izazov bila i ostala nedovoljna institucionalna kapacitiranost sistema javnog emitiranja. Korporacija javnih RTV servisa, koja je u ime javnih servisa trebala upravljati procesom digitalizacije, nikada nije uspostavljena.

„Odsustvo tog ključnog institucionalnog mehanizma značajno je usporilo donošenje odluka, tehničku pripremu i operativnu provedbu realizacije cjelokupnog procesa“, saopćili su iz ministarstva. Ističu i da je donošenje zajedničkih odluka, koje su bile nužne kako bi se proces vodio u skladu sa definiranom dinamikom, dodatno bilo otežano narušenim odnosima među javnim RTV servisima. Podsjećaju i na važnost uspostavljanja Korporacije koja je prema zakonu i strateškim dokumentima instanca za upravljanje zajedničkom infrastrukturom javnih servisa, uključujući i digitalnu mrežu, odnosno svojevrsni „mrežni operator digitalne infrastrukture“.

Tenderske procedure još su jedan od ključnih uzročnika kašnjenja sa implementacijom Projekta. Početkom 2011. godine, nakon višegodišnjeg kašnjenja, ministarstvo je objavilo tender za prvu fazu digitalizacije. Zbog podnesene i uvažene žalbe tender je oboren i ponovo raspisan početkom 2012. godine, da bi opet bio „oboren“ zbog žalbe.

Propušten je i rok koji su postavili Međunarodna telekomunikacijska unija (ITU) i Ujedinjene nacije (UN), a to je bio 15. juni 2015. godine kao konačni datum za prelazak na digitalno emitiranje širom svijeta. Iako je bilo planirano da tri javna TV servisa u Bosni i Hercegovini krenu sa isporučivanjem ​​digitalnog TV signala 29. septembra 2016. godine, početak tog procesa je također odgođen. RTRS je tada tražio da se rok produži do sredine oktobra te godine, zbog, prema riječima predstavnika tri javna emitera i ministarstva, razloga tehničke i proceduralne prirode.

Analogni signal ugašen, građani ostali bez alternative

Prva faza Projekta digitalizacije u Bosni i Hercegovini počela je 2014. godine tokom mandata ministra Damira Hadžića, a zaključena je puštanjem testnog signala DVB-T standarda u oktobru 2016. godine u digitalnim oblastima Sarajeva, Banje Luke i Mostara (od ukupno devet u BiH), na period od 90 dana, kada je poručeno da je ovim činom počela tzv. „digitalna era“ u Bosni i Hercegovini. Tom prilikom, tadašnji ministar Ismir Jusko najavio je da će cijela teritorija Bosne i Hercegovine biti pokrivena digitalnim signalom u roku od predstojećih godinu dana, te nagovijestio mogućnost subvencioniranja uređaja koji su potrebni domaćinstvima da bi primali digitalni signal, na način kako je to urađeno i u zemljama u susjedstvu. Tada je nagovješten i prelazak na noviji DVB-T2 standard.

Analogni signal ugašen je 1. januara 2022. nakon što je RAK naredio gašenje više od 160 predajnika javnih servisa i drugih TV stanica, zbog smetnji na 5G mreži u Hrvatskoj. Brojni građani koji nisu korisnici usluga kablovskog operatera, uključujući povratničku populaciju, ostali su bez slike i tona, a nadležne institucije u tom trenutku nisu ponudile odgovarajuću alternativu. Mediji su u septembru 2023. objavili da gotovo 60 posto građana Bosne i Hercegovine nema pristup nekom kablovskom sistemu, a gašenjem analognog signala ostali su i bez te mogućnosti.

Tender za drugu fazu digitalizacije raspisan je 2017. godine, pa je ubrzo i poništen jer nijedna ponuda nije zadovoljila tražene zahtjeve tendera. U septembru 2021. mediji su prenijeli kako nadležno ministarstvo u svojstvu nosioca aktivnosti realizacije Projekta ne može pokrenuti postupak javne nabavke preostale opreme bez usaglašene specifikacije potrebne opreme koju pripremaju javni RTV servisi, a koja još nije bila dostavljena.

Priča se nastavila tek 2022. objavom tendera za nabavku opreme za digitalni prijenos i emitiranje Javnih RTV servisa u Bosni i Hercegovini, koji je izmijenjen sedam puta, i dodatno usložen žalbenim procesima. Ugovor vrijedan 25,8 miliona konvertibilnih maraka bez PDV-a potpisan je početkom 2024. godine, ali ubrzo je trebalo mijenjati ugovoreni aranžman iz političkih razloga: u junu su kompaniji Sirius 2010, jednom od dva člana konzorcija koji je dobio tender, izrečene američke sankcije zbog povezanosti sa tadašnji predsjednikom bh. entiteta Republika Srpska Miloradom Dodikom. Da bi se osiguralo nesmetano provođenje projekta, sve tenderske obaveze preuzela je druga firma iz konzorcija, Odašiljači i veze sa sjedištem u Hrvatskoj, kroz dodatak ugovoru koji je potpisan u augustu.

Od drugih faktora koji su uzrokovali kašnjenje sa realizacijom projekta ističu se složene i dugotrajne procedure usvajanja pojedinačnih projekata i odluka o njihovom finansiranju, promjena standarda signala sa DVB-T na DVB-T2 što je prouzrokovalo izmjenu strateških dokumenata i projekata, donošenje odluke Vijeća ministara BiH o vlasništvu nad nabavljenom opremom u prvoj fazi Projekta.

Kompanija Odašiljači i veze je, inače, provela i prvu fazu digitalizacije radio i TV signala u Bosni i Hercegovini prije 10 godina. Ista kompanija je bila zadužena i za proces digitalizacije u Hrvatskoj koja je 2010. potpuno isključila analogno emitiranje i prešla na DVB-T standard. Digitalno emitiranje u Hrvatskoj je postupno počelo 2002. godine, a prelazak na noviji standard DVB-T2 je u cjelini završen krajem 2020.

U Srbiji je do 1. maja 2015. godine analogni signal ugašen u cijeloj zemlji, a proces digitalizacije je u potpunosti završen. Nedugo nakon Srbije, i Crna Gora je na digitalni signal prešla u potpunosti 17. juna 2015. godine, kada je ceremonijalno ugašen analogni signal.

___