Naredna decenija ključna za budućnost novinarstva.

Foto: RSF

Indeks medijskih sloboda Reportera bez granica za 2020. godinu pokazuje da će naredna decenija biti ključna za budućnost novinarstva. Tome je uveliko doprinijela pandemija COVID-19 koja je dodatno naglasila i povećala faktore koji prijete pravu na nezavisne, raznovrsne i pouzdane informacije: agresivnost autoritarnih režima, represivne politike, manjak povjerenja u medije i ekonomska kriza, navode Reporteri bez granica.

Kako stoji u izvještaju Reportera bez granica, postoji jasna povezanost između uvođenja mjera tokom pandemije koronavirusa kojima se suzbijaju slobode medija i pozicija na kojima se nalaze države. Kina (177. mjesto) i Iran (173. mjesto) su uveliko cenzurisali informacije o koronavirusu, dok su u Iraku (162) vlasti oduzele Reutersu dozvolu za rad na tri mjeseca nakon što je ova agencija objavila priču u kojoj je ispitivala oficijelne brojke o slučajevima zaraze koronavirusa. U Evropi premijer Mađarske Viktor Orbán (89. mjesto) uveo je mjere na osnovu kojih je moguće dobiti pet godina zatvora zbog objavljivanja lažnih informacija tokom pandemije.

''Kriza javnog zdravlja pruža autoritarnim vladama priliku da sprovedu ozloglašenu 'šok doktrinu' - da iskoriste činjenicu da je politika na čekanju, javnost zapanjena i da protesti ne dolaze u obzir, kako bi nametnuli mjere koje bi bile nemoguće u normalnim vremenima'', rekao je generalni sekretar Reportera bez granica Christope Deloire.

Norveška je četvrtu godinu zaredom prva na ljestvici medijskih sloboda, a Finska i ove godine drži drugo mjesto. Danska je na trećem mjestu, dok su Švedska (4) i Holandija (5) pale za jedno mjesto u odnosu na prošlu godinu zbog povećanog broja online napada. Na kraju ljestvice se nalaze Sjeverna Koreja (180), Turkmenistan (178) i Eritreja (178).

Stanje u regiji i BiH

Evropa je i dalje najpovoljniji kontinent za slobodu medija, uprkos opresivnim politikama u pojedinim zemljama Evropske unije i na Balkanu, navodi se u izvještaju. Na Zapadnom Balkanu Crna Gora (105) i Albanija (84) su pale za dva mjesta - prva, između ostalog, zbog pritisaka vlasti i nerješavanja slučajeva napada na novinare, a druga zbog kontroverznog zakona protiv klevete koji prijeti slobodi medija i hapšenja novinare zbog širenja panike i lažnih vijesti tokom zemljotresa u 2019.

Srbija je nazadovala za tri mjesta i trenutno se nalazi na 93. mjestu. U izvještaju se navodi da je za vrijeme Vučića Srbija postala opasna zemlja za novinare i da brzina širenja lažnih vijesti izaziva zabrinutost. Sjeverna Makedonija, u kojoj su vlasti ukinule državno oglašavanje, nalazi se na 92. mjestu (tri mjesta je napredovala), a novinari u ovoj zemlji i dalje trpe napade, naročito online.

Bosna i Hercegovina na Indeksu medijskih sloboda se nalazi na 58. mjestu, pet mjesta više u odnosu na prošlu godinu i jedno mjesto ispred Hrvatske. U izvještaju za BiH se navodi da je polarizirana politička klima, obilježena stalnim verbalnim napadima i nacionalističkom retorikom, stvorila neprijateljsko okruženje za slobodu štampe, te da su uređivačke politike koje odražavaju etničku podjelu i govor mržnje sve očitije. Novinari su napadnuti zbog svog etničkog porijekla i zbog onoga što pišu, dok tužbe za klevetu političara često služe zastrašivanju novinara i odvraćaju ih od obavljanja njihovog posla. U izvještaju se navodi da su bh. istraživački novinari posljednjih mjeseci rasvijetlili nekoliko značajnih skandala – poput korupcije u koju su upleteni najviši sudski dužnosnici i izdavanja lažnih diploma srednjoškolaca – ali da je tužilaštvo učinilo malo da riješi ove probleme. Reporteri bez granica također izražavaju zabrinutnost zbog koncentracije i netransparentnosti medijskog vlasništva u BiH. Navode da su uvjeti za zapošljavanje novinara veoma loši: oni se zapošljavanju kratkoročno i njihove plate su veoma niske.

Izvor: RSF

___