Novo istraživanje je pokazalo da većina građana i dalje ne želi plaćati online medijski sadržaj.

Foto: Reuters Institute

Najčešće korišteni izvori za informisanje o pandemiji koronavirusa su online mediji i televizija, pokazalo je novo istraživanje Reuters instituta za studij novinarstva.

Ovogodišnji izvještaj je obuhvatio 40 zemalja širom svijeta, uključujući Keniju i Filipine, po prvi put. Iako je istraživanje započelo 2019. godine, zbog pojave pandemije koronavirusa neki dijelovi istraživanja ponovljeni su tokom aprila 2020. i to u Velikoj Britaniji, Sjedinjenim Američkim Državama, Njemačkoj, Španiji, Južnoj Koreji i Argentini.

U istraživanju se navodi da je koronavirus podsjetio građane na vrijednosti tradicionalnih medija. Iako su online mediji još uvijek glavni izvor informisanja, u navedenih šest zemalja je zabilježen porast informisanja putem televizije. U ovim zemljama istraživanje je pokazalo i pad (dva posto) informisanja putem printanih medija, a kao jedan od razloga se navodi smanjenje fizičke distribucije novina. Pretpostavlja se da bi ovo smanjenje distribucije novina moglo ubrzati potpuni prelazak na digitalne platforme. 

Istraživanje je pokazalo da građani iz navedenih šest zemalja tokom pandemije nakon zdravstvenih stručnjaka i organizacija najviše vjeruju informacijama koje im se plasiraju putem medija (59 posto). Građani iz ovih zemalja u istom procentu vjeruju i vladama, dok se za političare navodi da im građani vjeruju u samo 35 posto.

Kada je riječ o društvenim mrežama i aplikacijama za razmjenu poruka, istraživanje je pokazalo da je skoro 24 posto građana u ovih šest zemalja koristilo aplikaciju WhatsApp za pronalaženje i dijeljenje vijesti o COVID-19, a zabilježeno je i da su neki građani po prvi put za video komunikaciju koristili platforme poput Zooma, Housepartya i Google Hangoutsa.

Nalazi istraživanja su pokazali da je više od polovine ispitanika (56 posto) iz 40 zemalja zabrinuto zbog širenja dezinformacija putem interneta, a najviše u Brazilu (84 posto), Keniji (76 posto) i Južnoj Africi (72 posto). Najmanje su zabrinuti građani evropskih zemalja poput Holandije (32 posto), Njemačke (37 posto) i Danske (37 posto). Najveći porast zabrinutosti bilježi se kod građana Hong Konga tokom konflikta između vlade i studentskih prosvjednika i Finske zbog širenja ruskog uticaja.

Iako je tokom pandemije zabilježen porast plaćanja online sadržaja u nekim zemaljama poput Sjedinjenih Američkih Država i Norveške, u istraživanju se navodi da većina građana i dalje ne želi plaćati online medijski sadržaj.

Istraživanje je u ovih šest zemalja pokazalo da je pandemija koronavirusa, između ostalog, doprinijela i povećanju korištenja društvenih mreža kod mladih, naročito kada je riječ o upotrebi Instagrama i Snapchata. Iako su već zabilježene ekonomske posljedice pandemije koronavirusa na novinarstvo, u istraživanju se navodi da će sljedećih 12 mjeseci biti presudno u industriji vijesti. Navodi se i da su redakcije navedenih zemalja povećale provjeru činjenica, kao i širenje digitalne pismenosti kako bi se suprostavili mnogim teorijama zavjere koje se plasiraju na društvenim mrežama i drugim platformama.

Potpuni izvještaj dostupan je ovdje.

Izvor: Reuters Institute

___