Turski parlament usvojio je u četvrtak zakon koji je predložio predsjednik Turske Recep Tayyip Erdogan kojim će se, kako je javio Reuters, novinari i korisnici društvenih mreža kažnjavati kaznom do tri godine zatvora zbog širenja dezinformacija.

 

Poslanici iz Erdoganove vladajuće stranke AKP i njenih saveznika stranke MHP, koji zajedno imaju većinu, glasali su za odobrenje ovog zakona “Zakon o dopuni Zakona o medijima”, za koji kažu da mu je cilj regulisanje internetskih publikacija, zaštita zemlje i borba protiv dezinformacija, dok su opozicioni poslanici, evropske zemlje i aktivisti za medijska prava pozvali da ga se odbije.

 

Član 29 ovog zakona izazvao je najviše zabrinutosti zbog slobode izražavanja. U njemu se navodi da će se oni koji na internetu šire lažne informacije o sigurnosti Turske kako bi “stvorili strah i remetili javni red” biti suočeni sa zatvorskom kaznom od jedne do tri godine.

 

Kritičari zakona su rekli da ne postoji jasna definicija “lažnih ili obmanjujućih informacija”, ostavljajući ga tako otvorenim za zloupotrebu navodeći da bi ga sudovi mogli drugačije tumačiti kako bi kaznili one koji kritikuju vladu.

 

AKP je odbacila kritike i navela da se protivi cenzuri, dodajući da zakon ima za cilj da zaštiti sve ljude od lažnih optužbi na društvenim mrežama. Takođe navode i da je zakon potreban za borbu protiv dezinformacija i lažnih optužbi na društvenim mrežama i da neće ušutkati opoziciju.

 

Prijedlog zakona sada ide predsjedniku na konačno odobrenje.

 

Burak Erbay, član opozicione Republikanske narodne partije (CHP), kazao je za Reuters da će ta stranka podnijeti zahtjev Ustavnom sudu da ga odbaci čim “Zakon o dopuni Zakona o štampi” bude objavljen u Službenom listu.

 

“Vjerujemo da će Ustavni sud poništiti najveći zakon o cenzuri u historiji i da će ovaj zakon biti poništen. To je propis koji nas spušta na nivo nerazvijenih društava”, kazao je Erbay.

 

Potpredsjednik Evropske federacije novinara (EFJ) Mustafa Kuleli navodi da član 29 ovog zakona u turski pravni sistem uvodi novo kazneno djelo “javno širenje pogrešnih informacija” za koji kaže da je definisan prilično nejasno u vezi sa tim kako će tužitelji odrediti “lažne vijesti” i one koji učestvuju u njihovom širenju. 

 

“Društvene mreže i internetske stranice morat će predati lične podatke korisnika za koje se sumnja da ‘šire lažne informacije’. Osim toga, zakon uključuje pojmove kao što su ‘dezinformacije’, ‘neutemeljene informacije’ i ‘iskrivljene informacije’ bez davanja pravnih definicija. Također se odnosi na ‘sigurnost’, ‘javni red i mir’, koji su više puta korišteni protiv novinara u pravnim slučajevima uznemiravanja. Kriminalizovanje takvih radnji moglo bi dovesti do razvoja događaja koji bi mogli uzdrmati korijene demokratije i temeljna načela slobode izražavanja”, kazao je Kuleli.

 

Govoreći o razlozima uvođenja ovog zakona potpredsjednik EFJ mišljenja je da žurba s kojom je ovaj zakon donesen može značiti da je “cilj vlasti povećati pritisak na novinare i korisnike društvenih mreža prije izbora”. 

 

“Prijedlog, pripremljen bez konsultacija s novinarskim organizacijama i civilnim društvom, bio je kontroverzan čak i unutar vlade”, rekao je. 

 

Pitanje slobode medija ima sve veći značaj uoči predsjedničkih i parlamentarnih izbora koji će se u Turskoj održati u junu 2023. godine, a prema pisanju Reutersa, istraživanja pokazuju da podrška Erdoganu i njegovoj partiji pada.

 

Izvor: Reuters, EFJ