ProPublica je analizirala gotovo 10.000 aktivnih web članaka iz BiH, Srbije i Hrvatske.

foto: ProPublica

Kompanija Google usmjeravala je prihod od reklama internet stranicama koje šire lažne informacije u Latinskoj Americi, Africi i Evropi, uključujući Srbiju i Bosnu i Hercegovinu (BiH), navodi se u istraživanju organizacije ProPublica. Novinari ove američke organizacije za istraživačko novinarstvo utvrdili su da je Google plasirao oglase na web stranicu Alternativne televizije (ATV) iz Banje Luke čak i nakon što su joj Sjedinjene Američke Države (SAD) uvele sankcije.

Kompanija Google, navodi se u izvještaju, javno se obavezala da će se boriti protiv dezinformacija širom svijeta, ali analiza ProPublice, prva ikad provedena u ovom obimu, dokumentovala je kako je Googleova opsežna automatizovana operacija digitalnih oglasa postavila oglase velikih brendova na globalne web stranice koje šire lažne tvrdnje o temama kao što su vakcine, COVID-19, klimatske promjene i izbori.

U jednom slučaju, kako piše ProPublica, Google je nastavio postavljati oglase na publikaciju u BiH mjesecima nakon što je američka vlada zvanično uvela sankcije toj stranici. Kompanija je prestala da posluje sa sajtom, koji je Ministarstvo finansija SAD opisalo kao "ličnu medijsku stanicu istaknutog separatističkog političara bosanskih Srba", tek nakon što ih je kontaktirala ProPublica.

ProPublica je analizirala gotovo 10.000 aktivnih web članaka iz BiH, Srbije i Hrvatske, koje su lokalne organizacije koje provjeravaju činjenice označile lažnim od 2019. godine. U trenutku provjere, otprilike 60 posto članaka je zarađivalo novac od Googla, a bavili su širokim dijapazonom tema: od nacionalne politike, preko vakcina, do rata u Ukrajini.

Politika Googlea je da uklanja oglase sa tekstova koji narušavaju pravila. Nakon što ih je kontaktirala ProPublica, prekinuli su oglašavanje na najmanje 14 internet stranica koje su novinari označili u svojoj analizi.

Zarada na obmanjujućim sadržajima

U Srbiji, Hrvatskoj i BiH, tri balkanske zemlje u kojima je, kako se navodi u istraživanju demokratija krhka, 26 od 30 najplodnijih izdavača lažnih i obmanjujućih tvrdnji u regionu zarađuje novac od Googlea, prema podacima lokalnih organizacija za provjeru činjenica.

“Ako najveću svjetsku platformu za online oglašavanje nije briga što je lažne informacije, govor mržnje i toksičnu propagandu učinila profitabilnim u društvima poput našeg, i nema namjeru ništa učiniti da se promijeni jer se to finansijski ne bi isplatilo, tj. poražavajuće”, rekla je Tijana Cvjetićanin, članica uredništva bosanskohercegovačkog sajta za provjeru činjenica Raskrinkavanje, koji je podijelio podatke sa ProPublicom.

Kako se navodi u istraživanju ProPublike, 20. septembra, dok se pripremao za mobilizaciju dijela stanovništva zemlje za borbu u Ukrajini, ruski predsjednik Vladimir Putin sastao se s Miloradom Dodikom, članom tročlanog Predsjedništva BiH koji je izrazio snažnu podršku ruskoj invaziji.

Sastanak sa Putinom je za Dodika, kako piše, bio propagandni udar. Još bolje za njega, Google je pomogao da bude unosan.

Nakon sastanka, na početnoj stranici sajta banjalučke ATV pojavili su se tekstovi u kojima se hvali sastanak i citira Dodik o planovima za veću ekonomsku saradnju sa Rusijom, a dovodi sumnja u genocid počinjen tokom rata u BiH, o čemu Dodik često govori. Reporteru ProPublica koji je pregledao te priče servirani su oglasi za robnu kuću Saks Fifth Avenue, cipele New Balance i eBay koji su postavljeni putem Googleovih sistema za oglašavanje. ProPublica je takođe dokumentovala oglase brendova kao što je Guess na lažnim ATV člancima u kojima se tvrdi da je Srbija pronašla lek za COVID-19 i da NATO planira da rasporedi trupe u Ukrajinu.

Glasnogovornik Saksa je rekao da se njegovi oglasi nisu trebali pojavljivati na ATV-u i da će kompanija blokirati stranicu iz budućih kampanja. “Nije nam bila namjera da se oglašavamo na ovoj stranici jer to krši smjernice za sigurnost brenda koje imamo na snazi s našim partnerom za oglašavanje”, navodi se u saopštenju kompanije.

Portparol eBayja je također rekao da njegova reklama nije postavljena "namjerno" na ATV. Guess i New Balance nisu odgovorili na zahtjeve za komentar.

Google pomaže sajtu da zaradi novac postavljanjem oglasa na lažnom sadržaju i sadržaju koji izaziva podjele, uprkos tome što je ATV web stranicu i srodnu TV stanicu sankcionisalo Ministarstvo finansija SAD u januaru zbog Dodikovih „koruptivnih aktivnosti i kontinuiranih prijetnji stabilnosti i teritorijalnom integritetu ” Bosne i Hercegovine. Dodik "izvodi ličnu kontrolu nad ATV-om", odobrava sadržaje i koruptivno usmjerava vladine ugovore prema toj kući, navodi se u saopštenju Ministarstva finansija SAD.

Google je uklonio oglase sa web stranice ATV-a nakon što ga je kontaktirala ProPublica, ali je odbio komentirati svoj odnos s web-mjestom. "Google je posvećen poštovanju svih primjenjivih sankcija", naveli su. ATV i predstavnici Dodikovog kabineta nisu odgovorili na upite za komentar.

ATV je jedan od 30 najčešćih izvora lažnih i obmanjujućih sadržaja objavljenih na bosansko-hrvatsko-srpskom jeziku, prema podacima koje je ProPublika dobila od Raskrinkavanja. Od 30 sajtova koje je Raskrinkavanje najviše označilo zbog lažnih tvrdnji, 26 je zaradilo na Googleu. Na listi su se našli popularni sajtovi u regionu, kao što su sajtovi tabloidnih novina, kao i manje kompanije koje u nekim slučajevima ne otkrivaju svoje vlasnike ili ih vode marginalne ličnosti.

"Možda je to samo finansijska stvar za Google, ali za nas je to korozivni uticaj na naše ionako vrlo krhke demokratije", rekao je Cvjetićanin.

Oglasi na dezinformacijama o vakcinama

Dejan Petar Zlatanović upravlja Srbin.info, srpskim sajtom koji objavljuje prokremljovsku propagandu prepisanu iz ruskih državnih medija, izborne zavjere o SAD i anti-LGBTQ sadržaje. Njegova početna stranica sadrži istaknutu hipervezu direktno na službenu web stranicu Kremlja. Google oglasa ima u izobilju tamo i na stranicama članaka.

Zlatanović je u e-mailu,  kako piše u izvještaju ProPublike, naveo da Srbin.info zarađuje između 5.000 i 7.000 dolara mjesečno, pri čemu Google oglasi pružaju ključni dio prihoda.

„Uređivačka politika Srbin.info od početka je bila da nudi relevantne alternativne vesti, a ne da ljudima ispira mozak ili da određuje kako treba da žive“, napisao je Zlatanović. „Celog života smo živeli u komunističkom i postkomunističkom društvo zasnovano na jednoumlju i mi smo se razboljeli od jednoumlja”, dodao je on.

U aprilu je Srbin.info objavio članak u kojem se tvrdi da bi mRNA vakcine protiv COVID-19 mogle promijeniti genetski sastav ljudi i zauvijek promijeniti "ljudsku genetiku". Priča je citirala opovrgnute tvrdnje američkog doktora koji je lažno tvrdio da bi vakcine mogle promijeniti dječiji DNK.

Oglasi Amazon Prime, BetMGM, Spotify i StyleMi su prikazani novinaru ProPublice koji je pogledao priču. Kompanije nisu odgovorile na zahtjeve za komentar. Google je odbio da komentariše balkanske sajtove i članke koje je ProPublica identifikovala u analizi.

Zlatanović je u e-mailu za ProPublicu rekao da članak o vakcinama sadrži informacije za koje smatra da su „relevantne za javnost“ jer dolazi od medicinskog stručnjaka.

Google je, prema lokalnim provjeravačima činjenica, također postavio oglase na članak koji je iznio sličnu lažnu tvrdnju kada se proširio na niz web lokacija u regiji krajem 2020. godine. Lažnu tvrdnju da mRNA vakcine mogu da promene "genetsku strukturu osobe" objavio je B92, koji je među 30 sajtova u regionu koje najčešće označavaju organizacije za provjeru činjenica. Na kraju je ispravio svoju priču, ali ima istoriju objavljivanja lažnih tvrdnji i potencijalno štetnih zdravstvenih sadržaja.

B92 je, u nekim od tekstova koje su otkrili lokalni provjeratelji činjenica, objavio tvrdnje da soda bikarbona može spasiti život; da lubenica može izliječiti rak, ali bi mogla biti otrovna ako je voće napuklo (kasnije su ispravili ovu priču); i da postoji sok koji može ubiti ćelije raka za 42 dana. Svi su imali Googleove oglase kada ih je pregledala ProPublica, osim priče o liječenju raka, koju je stranica izbrisala u nekom trenutku nakon objavljivanja.

B92 nije odgovorio na zahtjev za komentar.

Čini se da su rastuće dezinformacije protiv vakcine i COVID-19 doprinijele niskoj stopi vakcinacije u regiji. Samo 25 posto ljudi je potpuno vakcinisano u BiH, dok je 47 posto vakcinisano u Srbiji i 55 posto u Hrvatskoj, što je među najnižim stopama u Evropi. Istraživanje o nevakcinisanim u BiH koje je u aprilu objavilo Raskrinkavanja ukazuje na to da su teorije zavjere zavladale među stanovništvom. Gotovo polovina ispitanika složila se s lažnom tvrdnjom da vakcine sadrže “opasne nanočestice”, a 38 posto vjeruje da mRNA vakcine “mijenjaju DNK”.

Rigoroznije provjere za web stranice na egleskom jeziku

Poređenje s kućama na engleskom jeziku sugeriše da je Google rigorozniji u odabiru svojih partnera izdavača na tom jeziku. ProPublica je otkrila da je Google postavio oglase na 13 posto web stranica na engleskom jeziku koje je NewsGuard smatrao nepouzdanim zbog uzastopnog objavljivanja lažnog sadržaja ili obmanjujućih naslova i neispunjavanja standarda transparentnosti. Za razliku od toga, analiza ProPublice otkrila je da je između 30 do 90 posto stranica koje su ispitanici na neengleskim jezicima najčešće označavali kao lažne unovčilo Google oglase.

Google je najveći svjetski biznis za digitalno oglašavanje. Prošle godine je ostvario rekordnih 257 milijardi dolara prihoda. Većina tog novca dolazi od kompanija koje plaćaju postavljanje oglasa na Google proizvodima kao što su pretraga i YouTube. Ali 2021. godine Google je zaradio 31 milijardu dolara postavljajući oglase svojih klijenata na više od dva miliona web stranica širom svijeta. Oni su dio onoga što kompanija naziva Google Display Network.

Ovi izdavači se kreću od velikih novinskih kuća kao što je The New York Times do malih sajtova koje vode pojedinci. Da bi se pridružio Google prikazivačkoj mreži, izdavač mora ispuniti zahtjeve koji uključuju objavljivanje originalnog sadržaja i pridržavanje pravila protiv nepouzdanih i štetnih tvrdnji i seksualno eksplicitnog sadržaja, između ostalog. Kada se prihvate, Google kaže, izdavači u mreži dobijaju 68 posto novca potrošenog na svaki oglas postavljen na njihovoj web stranici.

Googleovi oglasni sistemi se također koriste za postavljanje oglasa na web stranice koje nisu nužno članovi njegove prikazivačke mreže. Ovi izdavači rade s kompanijama za reklamnu tehnologiju koje su u partnerstvu s Googleom i koje koriste njegovu tehnologiju za kupovinu i prodaju oglasa. Kao i kod oglasa postavljenih na web lokacije na prikazivačkoj mreži, i Google i izdavač zarađuju novac.

Google, kako piše u izvještaju ProPublice, postavlja oglase na web stranice izdavača koristeći automatizirani aukcijski sistem koji se naziva programsko oglašavanje. Proces počinje kada osoba posjeti web stranicu ili otvori aplikaciju. Kako se stranica učitava, vlasnik web-lokacije ili aplikacije prikuplja informacije o dostupnom oglasnom prostoru zajedno s podacima o korisniku, koji mogu uključivati ​​lokaciju, dobni raspon, istoriju pregledavanja i interesovanja.

Podaci se šalju na razmjenu oglasa poput one kojom upravlja Google, gdje kupci oglasa – u rasponu od velikih brendova poput Spotifyja do manjih lokalnih preduzeća – mogu dati ponudu za prikazivanje oglasa određenom korisniku koji posjećuje web stranicu ili aplikaciju. Ponude se postavljaju, ili ne, na osnovu podataka korisnika i izdavača koji se dijele s potencijalnim oglašivačima i cijene koju je oglašivač spreman platiti da dođe do te osobe.

Najbolji ponuđač pobjeđuje na aukciji i oglas se učitava na stranicu. Novac teče od kupca oglasa do berze oglasa (i svih drugih posrednika koji su uključeni u transakciju), na kraju dođu do web stranice ili izdavača aplikacije.

Prihod web stranica koje šire dezinformacije u 2021. 2,6 milijardi dolara

Godine 2019. Globalni indeks dezinformacija, neprofitna organizacija koja analizira web stranice na lažan i obmanjujući sadržaj, procijenila je da su dezinformacijske web stranice zarađivale 250 miliona dolara godišnje prihoda, od čega je Google odgovoran za 40 posto, a ostatak dolazi od drugih kompanija koje se bave tehnologijom reklama.

NewsGuard, koji zapošljava ljudske recenzente da procjenjuju i ocjenjuju web stranice na osnovu skupa kriterija uključujući tačnost, procijenio je da 2021. godine godišnji prihod od reklama koje zarađuju stranice koje šire lažne ili obmanjujuće tvrdnje iznosi 2,6 milijardi dolara. U izvještaju se ne navodi za koliko bi Google mogao biti odgovoran.

Koliko Googleovog prihoda dolazi od monetizacije lažnih i obmanjujućih sadržaja, teško je procijeniti, navodi ProPublica. Svaki od milijardi digitalnih display oglasa koje svakodnevno postavlja Google ima različitu cijenu koja varira ovisno o kombinaciji oglašivača, ciljane web stranice i korisnika kojima će se oglas prikazati. Sve je to dio složenog i uglavnom automatiziranog procesa kupovine i prodaje digitalnih oglasa kojim dominira Google. To znači da se oglašivači moraju djelomično osloniti na mješavinu automatizacije i ljudskog pregleda koje Google koristi kako bi osigurao da njegovi partneri izdavači ne krše njegova pravila.

Google bi, kako se navodi, mogao da iskoristi rezultate provjere činjenica kako bi proveo svoju politiku protiv postavljanja oglasa pored sadržaja koji iznosi nepouzdane i štetne tvrdnje. Postoji više od 350 projekata za provjeru činjenica širom svijeta koji zapošljavaju novinare, a u nekim slučajevima i naučnike, da identifikuju i istraže tvrdnje koje se šire na webu, društvenim medijima i tradicionalnim medijima. Njihove članke i povezane ocjene koriste platforme uključujući kompaniju Meta kako bi pomogle u provođenju pravila o lažnom i štetnom sadržaju.

Google već ističe provjere činjenica u pretraživanju i rezultatima Google vijesti kako bi usmjerio ljude na pouzdane informacije. Ali kompanija ne koristi provjeru činjenica kako bi reklame ne bi bile prikazane na stranicama s nepouzdanim ili štetnim tvrdnjama. I za razliku od Mete i TikToka, on ne plaća provjere činjenica za rezultate njihovog istraživanja.

Izvor: ProPublica

___

Želite sedmični pregled vijesti, analiza, komentara i edukacija za novinare u Inboxu Vašeg e-maila? Pretplatite se na naš besplatni E-bilten ovdje.