Organizacije civilnog društva traže zaštitu digitalnih prava i zaustavljanje govora mržnje.

Foto: X/France24

Kada je Hamas 7. oktobra napao Izrael uslijedili su brojni napadi te zemlje na Pojas Gaze, a osim ljudskih žrtava i uništavanja infrastrukture, došlo je i do povećanja govora mržnje prema Palestincima i Jevrejima.

Događaji nastali usljed rata i stalnih napada na Pojas Gaze doveli su do povećanja rasizma protiv Palestinaca na raznim online platformama koje su, kako smatraju organizacije civilnog društva, pokazale vezu između digitalnog svijeta i stvarnosti.

Arapski centar za unapređenje društvenih mreža 7amleh je u periodu od 7. do 11. oktobra dokumentovao 19.000 slučajeva govora mržnje i huškačkog sadržaja na hebrejskom jeziku, na društvenoj mreži X.

Iz ove organizacije istakli su da je zabilježen značajan porast govora mržnje od 7. oktobra. Analizom 7amleha, 50 posto ovog sadržaja je okarakterisano kao govor mržnje, dok su u 30 posto takvog sadržaja zabilježene lažne vijesti i sadržaji koji potiču na nasilje. Politički motivisano je bilo 48 posto sadržaja, 32 posto objava na X-u je sadržavalo rasnu pristrasnost, a preostali sadržaj je uključivao spolnu i vjersku diskriminaciju.

Grupa od 57 organizacija civilnog društva, među kojima i Article 19 i Access Now, upozorila je sredinom oktobra da su različite platforme društvenih mreža preplavljene dezinformacijama što doprinosi etiketiranju, dehumanizaciji i stereotipizaciji Palestinaca, ističući kako pojedine izraelske službene stranice veličaju nasilje i opravdavaju napade na civile. Zbog svega navedenog, organizacije su sredinom oktobra pozvala tehnološke kompanije da hitno reaguju na govor mržnje, huškanje i nasilni diskurs u online prostoru koji je usmjeren prema Palestincima, naročito na X-u i Telegramu.

“Društvene mreže moraju osigurati poštovanje i zaštitu palestinskih glasova na svojim platformama, baš kao što bi trebale za svakog građanina širom svijeta, posebno onih koji dokumentuju kršenja ljudskih prava”, naveli su.

Osim toga, izrazili su zabrinutost zbog cenzure palestinskih glasova zbog uklanjanja sadržaja i hashtagova i istakli da takva ograničenja za aktiviste, civilno društvo i borce za ljudska prava predstavljaju ozbiljnu prijetnju slobodi izražavanja i pristupu informacijama, slobodi okupljanja i političkom učešću. Ova cenzura također utiče i na sposobnost novinara da rade svoj posao.

“Osiguravanje da platforme društvenih mreža budu oslobođene diskriminacije značajno će pridonijeti sveobuhvatnijem razumijevanju konteksta događaja na terenu”, istakle su organizacije civilnog društva.

Pravo na slobodu izražavanja i nediskriminaciju

Al Jazeera Balkans je izvijestila kako na društvenim mrežama kruže video snimci u kojima Izraelci ismijavaju palestinske zarobljenike koje su zarobile izraelske snage. Osobe koje su dijelile ovakav sadržaj su, kako se navodi, bile inspirisane snimkom koji prikazuje grupu Palestinaca koji su bili primorani osam sati bez prestanka slušati dječije pjesme. Osim toga, mediji su prenijeli i da je izraelski influenser Matanel Laiany ismijavao Palestince jer nemaju vode i struje nakon čega je obrisao objavu i zaključao profil.

Na duštvenim mrežama je, kako prenosi TRT Balkan, zabilježeno i kako proizraelski TikTokeri u Francuskoj pjevaju o smrti palestinske djece. UNICEF je objavio da je Gaza postala groblje djece, te da je broj ubijene djece krajem oktobra bio skoro tri i po hiljade. Šestog novembra, prema Uredu Ujedinjenih naroda za koordinaciju humanitarnih poslova, taj broj prelazi četiri hiljade.

U objavama na društvenim mrežama Palestinci su također nazivani teroristima, a osim korisnika društvenih mreža, te tvrdnje iznosila je i društvena mreža Instagram, koja je u vlasništvu kompanije Meta, koja je u opis profila pojedinih palestinskih korisnika dodavala riječ “terorista”. Povodom toga su se naknadno obratili iz Mete iz koje su uputili izvinjenje i rekli da su riješili taj problem prouzrokovan zbog neprikladnih prevoda sa arapskog jezika. 7amleh je također zabilježio da je WhatsAppov AI generator fotografija stvorio emotikone djece sa oružjem pri pretrazi riječi "Palestinac".

Iz ove organizacije podsjetili su i na istraživanje Business for Social Responsibility (BSR) koje je pokazalo da su Metine radnje u maju 2021. imale negativan uticaj na ljudska prava, uključujući “prava palestinskih korisnika na slobodu izražavanja, slobodu okupljanja, političko učešće i nediskriminaciju, a time i na sposobnost Palestinaca da podijele informacije”.

Palestinske organizacije za ljudska prava su 7. novembra poslale zahtjeve Meti da zaštiti digitalna prava Palestinaca, posebno, kako su naveli, u vrijeme ekstremnog izraelskog nasilja, te da zaustavi ušutkivanje palestinskih glasova, kao i govor mržnje i huškački sadržaj na hebrejskom. Organizacije, između ostalog, traže od Mete hitnu i sveobuhvatnu reviziju svih skupova podataka koji se koriste za obuke umjetne inteligencije (artificial intelligence AI) u moderiranju sadržaja u cilju sprečavanja pristrasnosti AI alata i, kako su naveli, “dehumanizacije palestinskog naroda”.

Porast antisemitizma na online platformama

Osim Palestinaca, govoru mržnje na društvenim mrežama su od 7. oktobra izloženi Izraelci, Jevreji i cionisti. Organizacija za borbu protiv mržnje ADL, koja se bori protiv antisemitizma, u prvih 18 sati nakon napada Hamasa na Izrael koji se dogodio 7. oktobra, je evidentirala 347 sadržaja na Telegramu koji pozivaju na nasilje prema ovim grupama, što je 488 posto više u odnosu na dan prije napada.

Istraživanje britanskog Instituta za strateški dijalog (ISD) pokazalo je da su se u danima nakon Hamasovog napada na Izrael, antisemitski komentari na YouTubeu povećali za 4.963 posto. U prvoj sedmici nakon napada, na YouTubeu je zabilježeno 15.720 komentara govora mržnje prema Jevrejima.

Većina komentara, kako je navedeno, su uključivali dehumanizirajući jezik gdje su Izraelci poređeni sa nacistima, a u komentarima su evidentirane razne teorije zavjere poput onih da Jevreji kontrolišu medije, političke i finansijske institucije, te tvrdnje da je napad Hamasa bio “lažna zastava” koju je postavio Izrael. ISD je evidentirao i porast antisemitskog sadržaja na platformama poput 4chan, BitChute, Gabu i Telegramu.

Tri dana nakon napada Hamasa, količina antisemitskog sadržaja na ovim platformama je bila tri puta veća u odnosu na tri prethodna dana i nastavila je rasti. Iz organizacije su upozorili na veliku količinu antisemitskog sadržaja na platformi 4Chan koja anonimnim korisnicima daje prostor da dijele eksplicitne i često nasilne antisemitske narative i vizuelne sadržaje. Također, zaključili su da su na različitim platformama korištene eksplicitne fotografije kojima se pozivalo na nasilje protiv izraeskih dužnosnika.

Osim povećanja govora mržnje na društvenim mrežama, Evropska komisija je petog novembra upozorila i na nagli porast antisemitskih incidenata koji su zabilježeni širom Evrope i svijeta i istakla da evropski Jevreji zbog toga danas ponovo žive u strahu.

Među antisemitskim incidentima koje je Evropska komisija izdvojila su molotovljevi kokteli koji su bačeni na sinagogu u Njemačkoj, slikanje Davidove zvijezde po stambenim zgradama u Francuskoj, uništenje jevrejskog groblja u Austriji, napadi na jevrejske prodavnice i sinagoge u Španiji, a istakli su i da su demonstranti na propalestinskim skupovima uzvikivali slogane mržnje protiv Jevreja.

Kako prenosi PBS, muslimanske i jevrejske organizacije, Anti-Defamation League i Council on American-Islamic Relations, tvrde da su tokom propalestinskih i proizraelskih skupova, primijetile velik porast u uznemiravanju, ali i fizičkim napadima na članove svojih zajednica od 7. oktobra. U danima nakon napada Hamasa na Izrael, zabilježeno je i ubistvo šestogodišnjeg dječaka koji je, prema pisanju AP-a, smrtno stradao nakon napada koji je na njega i njegovu majku izvršio muškarac iz Illinoisa samo zato što su muslimani.

___