BH novinari predstavili istraživanje o sigurnosti novinarki u Bosni i Hercegovini

foto: Screenshot / Istraživanje

Novinarke u Bosni i Hercegovini svakodnevno doživljavaju nasilje - kako na terenu, tako i u svojim redakcijama. To se ogleda u vidu fizičkih prijetnji, psihološkog uznemiravanja i online nasilja - uz izrazitu rodno zasnovanu komponentu. Često su novinarke izložene nasilju i zbog profesije koju obavljaju i zbog svog spola.

Objavljeno je to, između ostalog, u istraživanju „Sigurnost novinarki u Bosni i Hercegovini“, čije je rezultate predstavilo Udruženje BH novinari.

Istraživanje o rodno zasnovanom nasilju i sigurnosti novinarki u Bosni i Hercegovini, u kojem je obuhvaćen period od početka 2021. do kraja 2024. godine, donosi pregled zakonodavnog okvira u Bosni i Hercegovini koji se tiče pravne i istitucionalne zaštite novinarki, analizu dostupnih mjera podrške, iskustva novinarki koje su doživjele nasilje, kao i niz preporuka za unapređenje njihove zaštite.

U periodu u kojem je provedeno istraživanje, u Bosni i Hercegovini je prijavljeno 129 napada na novinare i drugih sigurnosnih rizika. Od ovog broja, 32 napada su bila usmjerena direktno na novinarke, a 18 na grupe novinara. Napadi se odnose isključivo na ugrožavanje sigurnosti novinara koji se evidentirani u SafeJournalists bazi podataka, te ne obuhvataju slučajeve sa elementima rodno zasnovanog nasilja i ugrožavanja profesionalnih i radnih prava, kao što su tužbe za klevetu i SLAPP tužbe, radni sporovi, mobing, diskriminacija, i slično, evidetiranih u okviru baze podataka Linije za za pomoć novinarima (FMHL).

Među sigurnosnim napadima, kako je navedeno, najčešći su bili verbalni napadi i online prijetnje, ali neki od njih obuhvataju i uništavanje opreme/imovine, fizičke napade ili čak udaranje, a osobe od kojih se novinarke najviše osjećaju ugroženim su političari i osobe uključene u kriminalne radnje koje mogu biti ugrožene istraživačkim novinarstvom.

Međutim, kako se dodaje, stvarni broj napada je daleko veći jer se novinarke često ne odluče prijaviti napade koje dožive, a većina njih nije ni upoznata sa mjerama zaštite i podrške koje su im dostupne, a koje uključuju besplatnu pravnu i, po potrebi, psihološku pomoć. Istraživanje je pokazalo da se novinarke najčešće ne odluče prijaviti napad zbog nepovjerenja u sistem, ali i nespremnosti da budu doživljene kao žrtve.

Nema zakona za rodno zasnovano nasilje koje nije porodično nasilje

Istraživanje je provedeno sa ciljem utvrđivanja postojećeg zakonskog okvira za zaštitu novinarki od profesionalog i rodno zasnovanog nasilja, analize dostupnih mjera zaštite i podrške novinarkama i njihove primjene u praksi, iskustava novinarki koje su doživjele nasilje, kao i donošenja preporuka za unapređenje sigurnosti novinarki u našoj državi.

Metodologija izvještaja obuhvatila je desk istraživanje, analizu relevantnog zakonskog okvira u Bosni i Hercegovini i međunarodnih konvencija, analizu prakse institucija, te prikupljanje podataka kroz fokus grupe i intervjue sa novinarima i novinarkama, urednicima i urednicama, predstavnicima institucija, kao i nevladinim i pravnim stručnjacima i stručnjakinjama iz ove oblasti.

Navedeno je da Bosna i Hercegovina ima sveobuhvatan zakonodavni okvir za utvrđivanje krivične odgovornosti, zaštitu od diskriminacije, prevenciju nasilja i rodnu ravnopravnost, međutim, nema zakon koji bi zaštitio i pružio podršku žrtvama rodno zasnovanog nasilja koje nije porodično nasilje. Takođe, Bosna i Hercegovina nema zakon koji bi zaštitio novinare i novinarke na osnovu njihove profesije.

Nekoliko zakona koji su usvojeni na državnom, entitetskim i nivou Brčko distrikta, definišu pitanja koja se direktno ili indirektno odnose na status novinara, ali nijedan od njih ne štiti novinare zbog posla koji obavljaju. Osim domaćeg zakonodavstva iz ove oblasti, ističe se da je Bosna i Hercegovina usvojila i ratificirala sve najvažnije međunarodne dokumente za rodnu ravnopravnost, zaštitu žena i zaštitu od nasilja. Iako je bila šesta po redu država koja je usvojila i ratifikovala Konvenciju Vijeća Evrope o sprečavanju i borbi protiv nasilja nad ženama i nasilja u porodici (Istanbulsku konvenciju), do danas Bosna i Hercegovina nije uspjela potpuno uskladiti svoje zakonodavstvo sa ovom Konvencijom.

Na osnovu detaljne analize spomenutog zakonodavnog okvira, ali i intervjua, utvrđene su preporuke za unapređenje sigurnosti, kao i poboljšanje mjera zaštite i podrške novinarkama u Bosni i Hercegovini.

Preporuke za medije i medijske organizacije

U preporukama za medije i medijske organizacije navodi se da bi medijske organizacije trebale provesti kampanje na društvenim mrežama kako bi povećale svijest među novinarkama o rizicima kojima su izložene i o načinima postupanja kada se dogodi incident. Trebale bi takođe zagovarati bolju zakonsku regulaciju online nasilja kako bi se smanjili napadi na novinare.

U preporukama je istaknuto i da bi medijske kuće trebale razviti rodno zasnovane politike kako bi promovisale jednakost i utvrdile mehanizme protiv rodno zasnovane diskriminacije unutar redakcija.

Medijske organizacije, dodaje se u preporukama, trebale bi zagovarati bolju usklađenost domaćeg zakonodavstva sa međunarodnim mehanizmima.

Trebale bi zagovarati i pravne izmjene koje bi obezbijedile novinarima status osoba koje obavljaju posao od javnog značaja, i time ih zakonski zaštitile.

U preporukama za institucije, navedeno je da bi trebale regulisati online nasilje kroz relevantne zakone i osigurati njihovu harmonizaciju na svim nivoima, s obzirom na to da većina nasilja prema novinarkama dolazi online.

Naglašeno je i da bi institucije trebale jačati provedbu zakona o zaštiti od rodno zasnovanog nasilja, ali i da bi dodatno trebale uskladiti domaće zakonodavstvo sa međunarodnim instrumentima za zaštitu od rodno zasnovanog nasilja kako bi povećale zaštitu i sistem podrške za žrtve rodno zasnovanog nasilja.

Institucije bi trebale izmijeniti krivično zakonodavstvo kako bi se definisao status novinara i spriječila njihova izloženost nasilju.

Dokument je izrađen uz finansijsku podršku Evropske unije, a istraživanje „Sigurnost novinarki u Bosni i Hercegovini“ je podržano u okviru programa podrške „Safejournalists.net“.

Kompletno istraživanje na engleskom jeziku je dostupno ovdje.

Izvor: BH novinari

___