Novinari stječu povjerenje kroz profesionalne standarde i vještine, a influenseri ga razvijaju bliskošću s publikom  

foto: Pixabay / Ilustracija

Digitalizacija je promijenila način dolaska do informacija, pa tradicionalni mediji više nisu jedini posrednici između društvene zbilje i javnosti. Javno komuniciranje danas čine i kreatori sadržaja te komercijalni influenseri. Iako među njima postoje oni koji prenose osnovne činjenice, za odgovor na pitanja „kako“ i „zašto“ potrebne su novinarske vještine i obrazovanje, ističe Lejla Turčilo, šefica Odsjeka za komunikologiju / žurnalistiku Fakulteta političkih nauka Univerziteta u Sarajevu.

O promjeni modela rada uzrokovanog pojavom društvenih mreža, dodaje kako se novinari ne samo trebaju prilagoditi društvenim mrežama, „nego prihvatiti, više nego ikad, cjeloživotno učenje i prilagođavanje promjenama kao jedini model opstanka i trajanja u savremenom novinarstvu“.

Prema izvještaju Reutersovog instituta o digitalnim vijestima za 2025. godinu, „ubrzani prelazak na konzumaciju vijesti putem društvenih mreža i video platformi dodatno smanjuje utjecaj tradicionalnih novinskih organizacija i pojačava fragmentirano alternativno medijsko okruženje koje sadrži niz podcastera, youtubera i tiktokera“, što govori o znatnom utjecaju društvenih mreža i novih aktera komunikacije na „četvrtu vlast“.

Promjena povjerenja u izvore informacija

„Iako bi bilo logično očekivati da će porastom broja izvora koji su dostupni prosječnom čovjeku, porasti i oprez u njihovom konsultovanju i korištenju, to se nije dogodilo. Naprotiv, korisnici online medija prilično su neselektivni kad je riječ o izvorima, što i jeste omogućilo širenje dezinformacija, ali i krivonavodećih sadržaja, koji ne moraju nužno biti neistiniti, ali daju krivu sliku stvarnosti“, kaže Turčilo.

Ističe kako je važno znati da komercijalni influenseri nemaju cilj, a ni obavezu informiranja građana. Njihove sadržaje javnost često percipira kao čistu informaciju, nastavlja profesorica, iako oni „mogu, ali ne moraju biti kredibilan izvor informacija“.

Mirza Mustafagić, bosanskohercegovački influenser i poduzetnik, smatra da je dobar novinar i dalje autoritet u izvještavanju, i to „tako i treba da bude“. I sam, kaže, koristi medije kao primarni izvor informacija o svjetskim dešavanjima ili krizama.

„Ono što influensere razlikuje od novinara i možda im trenutno daje veći primat kod ljudi je posvećenost tim istim osobama koje prate taj sadržaj, komunikacija, odnos, otvorenost da se pomogne direktno. Sve to tradicionalni mediji nemaju, jer imaju distancu. Te distance sa influenserima nema“, objašnjava Mustafagić o povjerenju javnosti.

O promjeni odnosa javnosti prema posrednicima informacija, saznaje se i iz istraživanja „Sloboda medija u Bosni i Hercegovini iz perspektive građana/ki“, koje su predstavili BH novinari i Friedrich Ebert Stiftung. Iako 70,5 posto građana najviše vjeruje „instituciji“ medija, rezultati su pokazali da su društvene mreže i portali postali najdominantniji izvor informacija, što dodatno rasvjetljava utjecaj promjene tehnološkog okruženja na način prihvatanja informacija.

Moć mobilizacije umrežene javnosti

Krajem 2023. godine, Mustafagić je pokrenuo kampanju „I ti možeš biti ta osoba“, zahvaljujući kojoj su za nekoliko sedmica prikupljena izuzetno značajna sredstva za obnovu Onkološko-hematološkog odjeljenja na Univerzitetskom kliničkom centru Tuzla. U toj akciji, snažno su se angažovali građani, mnoge kompanije i drugi influenseri.

„Često dobijem komentar da ne trebam raditi stvari koje su dio obaveze države, ali ne zaboravimo da je država željela uraditi nešto, do sada bi uradila. Nadam se da će društvenu odgovornost prepoznati što više mojih kolega“, kaže Mustafagić te se osvrće na promjenu odnosa javnosti prema influencingu nakon te akcije.

„Nedvojbeno je da su ljudi nakon kampanje 'I ti možeš biti ta osoba' barem djelimično kreirali drugačije mišljenje o influenserima, jer su vidjeli koja snaga promjene se nalazi upravo u njima“.

Turčilo smatra da autentičnost i utjecaj influensera izvire iz njihovog dosega na društvenim mrežama. „Influenseri transformišu svoju vidljivost u autoritet”, kaže te dodaje da su zbog toga oni mnogo više kreatori javnog mnijenja, nego samo informatori ili zabavljači.

Mustafagić ističe da influenseri imaju veću moć pokretanja društvene reakcije zato što njihove poruke momentalno dolaze do značajnog broja ljudi te oni neposrednije izražavaju mišljenje, koje nije pogođeno političkim i drugim utjecajima.

Tvrdi da postoji potreba predstavljanja javne prisutnosti i utjecaja na društvenim mrežama kao hobija ljudi koji ne znaju čime se baviti. Zbog toga naglašava kako na „influenserskom nebu“ ima sjajnih ljudima, koji služe kao primjer drugima.

„Ostaviti pečat nije lako, ali je to valjda i jedina poenta bivstvovanja u životu, a ne samo u nekoj sferi, pa se iz tog razloga trudim da što poštenije i bolje radim ovaj posao“, smatra Mustafagić. Svoju društvenu odgovornost smatra važnim dijelom ozbiljnog obavljanja posla.

Etičnost izgovorene riječi na digitalnoj sceni

Prema izvještaju UNESCO-a, dvije trećine kreatora sadržaja ne provjerava tačnost javno plasiranih materijala, čineći pratioce ranjivim na dezinformacije, prenosi The Guardian. Rezultati istraživanja su pokazali i da gotovo polovina kontaktiranih autora ima „djelomično znanje o zakonima vezanim uz slobodu izražavanja, klevetu i autorska prava u svojoj zemlji, ali da se ne bi smatrali upućenima“.

Turčilo kaže da je jedna od suštinskih razlika između novinarskog i influenserskog sadržaja upravo poznavanje i poštivanje Kodeksa za štampane i online medije, pored namjere objavljivanja (komercijalni sadržaj ili javni interes) i kompetencijske razlike, odnosno novinarskih vještina.

„To je težak dio ovog posla, jer ništa nije pravno regulisano i zaista svako može da postavlja šta želi“, kaže Mustafagić, ali nastavlja da za svoje postupke može odgovarati svaka punoljetna osoba, uključujući i influensere. Smatra da mnoge stvari potiču i „iz kuće i odgoja“ te da su njemu i njegovim klijentima moralni i etički principi važan dio posla.

O plasiranja informacija u javni prostor, navodi da se često nalazi u situaciji oglašavanja o političkim temama ili problemima međunarodnog karaktera, smatrajući to jednim od najizazovnijih elemenata svog posla. Naglašava važnost provjere informacija, te ne smatra uvijek potrebnim podijeliti svoje mišljenje o nekoj temi.

„U tim situacijama se savjetujem sa svojim prijateljima koji su stručnjaci u datoj oblasti, jer je bitno dva puta provjeriti takve stvari prije nego ih kažem javno. Ipak, i tu se nalazi određeni dio odgovornosti koju nosimo kao ljudi koji rade ovaj posao i smatram da u bitnim situacijama treba imati kreirano mišljenje i reći ga“, objašnjava Mustafagić.

U UNICEF-ovom istraživanju „Ko oblikuje online iskustva mladih: Stavovi mladih u Bosni i Hercegovini prema influenserima i njihovom sadržaju“, dokumentirano je da gotovo polovina mladih osoba smatra značajnim mišljenje influensera.

„Iako većina mladih navodi da im mišljenje influensera nije presudno, prisutan je stabilan dio mladih koji ga u određenoj mjeri smatra važnim (47 posto)“, pokazuju rezultati istraživanja, čime se stječe uvid u stvarnu važnost adekvatno formirane javne riječi na društvenim mrežama.

Iako vidi izazov i odgovornost u dijeljenju mišljenja o značajnim temama društvene zbilje, Mustafagić ne bježi od izražavanja svog viđenja i informacija kojima raspolaže, jer je, kako kaže „bitno imati kičmu, kako se to u narodu kaže, jer ljudi to cijene“.

___