• YouTube

Zašto je društvene mreže teško regulisati?

Zašto je društvene mreže teško regulisati?

Zašto je društvene mreže teško regulisati?

Sve više zemalja zabranjuje korištenje društvenih mreža mlađima od 16 godina, a posebno u SAD-u raste broj tužbi protiv tehnoloških kompanija

foto: Unsplash

Ovisnost, samopovređivanje, samoubistvo: društvene mreže, čija je strategija usmjerena na interakciju sa korisnicima, suočavaju se sa masovnim kritikama. Optužuju ih da podstiču ovisnost o korištenju mreža i izazivaju ozbiljne psihičke posljedice, posebno kod djece, piše Deutsche Welle.

Držeći korisnike „prikovane“ za ekrane neprekidnim listanjem sadržaja, preporukama i stalnim obavještenjima, platforme poput Facebooka, YouTubea i TikToka ostvaruju ogromne profite. Tako je Meta, vlasnik Facebooka, prošle godine zabilježila rekordne prihode od oglašavanja u iznosu od 196,2 milijarde američkih dolara (168,3 milijarde eura) – sve zahvaljujući svojoj sposobnosti da korisnike zadrži uz ekrane.

No taj poslovni model danas se suočava sa velikim pravnim i regulatornim preprekama. Sve više zemalja zabranjuje korištenje društvenih mreža mlađima od 16 godina, a posebno u SAD-u raste broj tužbi protiv tehnoloških kompanija.

U posljednjem velikom pravnom sporu, 29 američkih saveznih država početkom mjeseca su podnijele tužbu protiv Mete. Kompaniji zamjeraju da je svoje platforme namjerno dizajnirala tako da mladi korisnici postanu ovisni o njima.

Nagodbom je Meta pristala da plati do 18 milijardi američkih dolara (15,5 milijardi eura) za 47 saveznih država, Distrikt Kolumbiju i američke teritorije (područja pod kontrolom vlade SAD-a, ali koja nemaju status savezne države). Sa državom Teksas kompanija je sklopila zasebnu nagodbu u vrijednosti od milijardu američkih dolara. Osim toga, pristala je da uvede ograničenja vremena korištenja i noćne blokade za maloljetne korisnike.

Regulacija 'kasni' za tehnologijom

Vlade širom svijeta su posljednjih godina pooštrile pravila, no zakonodavcima je teško da prate brz razvoj tehnologije.

Više opsežnih studija utvrdilo je povezanost između korištenja društvenih mreža među tinejdžerima i povećane pojave anksioznosti, depresije, kao i nezadovoljstva svojim tijelom. I istraživači same kompanije prepoznali su povezanost između korištenja Instagrama i problematične slike o svom tijelu, kao i mentalnog zdravlja kod nekih djevojaka tinejdžerskog uzrasta, što potvrđuju Metini dokumenti koji su dospjeli u javnost 2021. godine.

Prema podacima kompanije Sensor Tower, koja se bavi istraživanjem tržišta, američki tinejdžeri su 2025. godine provodili najmanje 90 minuta dnevno pregledajući TikTok. Testiranja organizacija poput Amnesty Internationala pokazala su 2023. godine da algoritmi te platforme korisnicima koji pretražuju sadržaje povezane sa mentalnim zdravljem u određenim slučajevima preporučuju i video-snimke o depresiji i samopovređivanju.

„Kompanije ove veličine, koje imaju tako veliki uticaj na živote ljudi, moraju da ispunjavaju osnovne sigurnosne standarde“, rekla je za DW Camille Carlton, direktorica sektora za strategiju u Centru za humanu tehnologiju (Center for Humane Technology).

„Ta ideja nije radikalna. To je isti standard koji primjenjujemo na druge proizvode poput automobila, lijekova i dječjih igračaka“, dodala je Carlton.

Veća zaštita za djecu

Poslije višegodišnje blokade, u SAD-u među demokratima i republikancima raste podrška strožim pravilima kojima bi se djeca, kroz zakon o zaštiti djece na internetu, zaštitila od opasnosti društvenih mreža.

Prijedlog zakona predviđa da za maloljetnike automatski važe najstrože sigurnosne postavke. Time bi roditelji dobili više mogućnosti za nadzor internet profila svoje djece.

„Tehnologija se razvija tako brzo, a dokazi da prouzrokuje štetu gomilaju se tolikom brzinom da sam veoma optimističan da će tokom sljedećeg saziva Kongresa biti usvojen važan zakon“, rekao je socijalni psiholog Jonathan Haidt, autor knjige Generacija anksioznosti (The Anxious Generation: How the Great Rewiring of Childhood Is Causing an Epidemic of Mental Illness), u jednom političkom podcastu.

Zakon bi mogao precizno da definiše u kojoj su mjeri tehnološki giganti dužni da predvide moguće štete i razviju odgovarajuće funkcije za njihovo sprečavanje. No Carlton se takođe zalaže za to da proizvodi društvenih mreža podliježu američkim propisima o zaštiti potrošača i odgovornosti za proizvode.

Kakve bi šanse imale alternative?

Cornelia Sindermann, profesorica psihologije na Charlotte-Fresenius Hochschule u Heidelbergu, istraživala je stavove korisnika prema alternativnim modelima društvenih mreža. Među njima su modeli zasnovani isključivo na pretplati, bez oglašavanja, koje Meta testira za Facebook i Instagram u 27 država članica EU i Ujedinjenom Kraljevstvu.

U studiji iz 2024. godine Sindermann je utvrdila da bi više od polovine odraslih i dvije trećine mladih bilo spremno da plaća neku vrstu javnog servisa na društvenim mrežama, sa mnogo strožim sigurnosnim standardima, na primjer odgovarajuću verziju Facebooka.

Iako bi platforme društvenih mreža mogle da „iznova osmisle dijelove svog poslovnog modela i otvore dodatne izvore prihoda“, Sindermann sumnja da bi takve alternative mogle da zamijene najpopularnije društvene mreže.

Ulaganja u AI dodatno otežavaju regulaciju

Zakonodavci se suočavaju sa još jednim problemom: upravo one platforme društvenih mreža koje koriste milijarde ljudi ulažu stotine milijardi američkih dolara u prestižne projekte umjetne inteligencije.

Neki posmatrači ističu da podaci prikupljeni putem društvenih mreža pružaju vrijedan uvid u stvarno ponašanje korisnika, što je od velike koristi za razvoj umjetne inteligencije.

Tehnološki giganti postaju sve moćniji, a njihovi novi projekti umjetne inteligencije pokazuju se podjednako teškim za regulaciju kao i društvene mreže. Stručnjaci sve češće izražavaju zabrinutost da se upravo problematične prakse koje su oblikovale društvene mreže sada „ugrađuju“ u znatno moćnije proizvode umjetne inteligencije.

„Dok se društvene mreže takmiče oko toga ko će pridobiti našu pažnju, umjetna inteligencija je danas već sposobna da utiče na ljudsko razmišljanje, ponašanje i odnose na načine koje je teško i zamisliti“, zaključuje Carlton.

Izvor: Deutsche Welle

___

Želite sedmični pregled vijesti, analiza, komentara i edukacija za novinare u inboxu Vašeg e-maila? Pretplatite se na naš besplatni E-bilten ovdje.