Izvještaj o ratu u Hrvatskoj, koncipiran kao sažetak četiri godine hrvatske povijesti, prvi je projekt koji je ujedinio povjesničare iz regije u svrhu davanja nepristranog prikaza ključnih događaja u tom razdoblju. Ovaj tekst, čiji je izdavač Centar za povijest, demokraciju i pomirenje iz Salzburga (CHDR), dostupan je na webu na b/h/s i engleskom.

Naslov: Rat u Hrvatskoj 1992 - 1995, izvještaj

Autori: Mile Bjelajac, Ozren Žunec, Mieczyslaw Boduszynski, Igor Graovac, Srđa Pavlović, Raphael Draschtak, Sally Kent, Jason Vuić i Rüdiger Malli

Izdavač: Centar za povijest, demokraciju i pomirenje, Salzburg; 2007.

Broj stranica: 56

Izvještaj preuzmite ovdje (PDF)

Literatura koja se bavi ratom u Hrvatskoj od 1992. do 1995. godine obimna je, no, kako stoji u uvodu izvještaja „Rat u Hrvatskoj“, ona često reflektira samo stavove i percepcije autora i nedostaje joj nepristranosti svojstvene znanstvenom pristupu.

Izvještaj je nastao, kako je rečeno na prezentaciji u Zagrebu u listopadu/oktobru 2007, upravo kako bi se ovakva vrsta pristranosti izbjegla. Kako su izjavili neki od autora prisutnih na prezentaciji, mahom povjesničari, cilj je bio dati što je moguće točniji prikaz događanja, a koji neće biti uvjetovan etničkom pripadnošću autora.

Izvještaj čini analiza onoga što je nazvano „neki sporni događaji i teme“, po kojima su i nazvane tematske cjeline izvještaja. One prate kronološki slijed rata, pa izvještaj počinje analizom uzroka rata, prirode rata i njegovog karaktera, te osnivanjem hrvatskih oružanih snaga. Slijedi analiza prvih incidenata i izbijanja rata, zatim se razmatraju karakteristike JNA i njena 'srbizacija', te priznavanje Hrvatske kao sudionice u ratu. Naredne cjeline posvećene su događaju u Borovom Selu, opsadi Vukovara, napadu na Dubrovnik, operacijama Bljesak i Oluja. Izvještaj zatvaraju tri cjeline o međuetničkim te unutaretničkim sporovima (hrvatsko-hrvatskim, hrvatsko-srpskim i srpsko-srpskim) glede ključnih pitanja u vezi s ratom.

Izvori kojima su se služili autori uključuju znanstvenu i publicističku literaturu izdanu u regiji i svijetu. Među izvorima su i presude i transkripti Haaškog Tribunala.

Izvještaj, rekli su znanstvenici na predstavljanju u Zagrebu, nije potpuno završen jer ova tema zahtijeva još mnoga detaljna istraživanja. Važno je, napominju, raditi na pronalaženju načina za zajedničko izučavanje povijesti kako bi se izbjeglo krivotvorenje podataka, stvaranje mitova i manipulacija te iskrivljavanje činjenica.

U izvještaju su navedeni i objektivni razlozi koje autori smatraju preprekom za postojanje nepristrane literature samo desetljeće nakon rata. Svjesni su i da je za nepristran pristup nekad potrebno više vremena i povijesnog odmaka.

U sklopu rasprave razgovaralo se i o pronalasku relevantnih povijesnih izvora o razdoblju kojim se izveštaj bavi, kao i o važnosti suradnje na usporedbi podataka poput, primjerice, broja žrtava. Problem je, kada se radi o izvorima, i to što su se mnoge odluke u ratu donosile unutar uskog kruga ljudi, a bez pisanog traga. Manjak izvora i konkretnih podataka, tvrde autori, dovodi i do političkih manipulacija. Mnogi su dokumenti čak i namjerno uništavani, tvrde povjesničari uključeni u projekt. Također, problem je i to što brojni dokumenti nisu uključeni u državne arhive odnosno nalaze se u rukama osoba koje su u vrijeme kojim se izvještaj bavi sudjelovale u donošenju odluka.

Rasprave na predstavljanju izvještaja još su jednom pokazale da su razgovori o prošlosti u regiji još uvijek često nabijeni emocijama, nacionalističkom retorikom i mitovima. Tako su se na promociji u žestoku debatu upustili autori izvještaja i neki od gostiju, među kojima su bili i povjesničari poznati javnosti ponajviše po zastupanju stavova bliskih hrvatskoj desnici.
Ovaj izvještaj, koncipiran kao sažetak četiri godine hrvatske povijesti, novinarima može koristiti kao dodatni izvor podataka o ratu u Hrvatskoj '90-ih te različitim akterima ratnih zbivanja.

Izvještaj na engleskom i b/h/s jezicima dostupan je na sajtu Centra za povijest, demokraciju i pomirenje u PDF-u.

Centar se, kako stoji na njegovoj web stranici, bavi jačanjem suradnje u podijeljenoj regiji, te promoviranjem demokratskih vrijednosti i pomirenja.

Napisala: Iva Vukušić, novinarka Netnovinar.org