Podaci iz izvještaja su prikupljeni iz prakse „Vaša prava BiH”, relevantnih istraživanja navedenih u referencama, uvida medijskih organizacija i novinara iz cijele Bosne i Hercegovine, analitičkog okvira prvog izvještaja, kao i zakonodavne trendove u 2023–2025.

Cilj je da se, kako je navedeno, pored identifikacije rizika, pruži i pouzdan analitički temelj za policy preporuke, strateške intervencije i dalju izgradnju mehanizama zaštite.

Izvještaj ističe da priroda prijetnji postaje sve ozbiljnija, agresivnija i direktnije usmjerena na zastrašivanje novinara i gušenje nezavisnog i istraživačkog novinarstva.

U velikom broju slučajeva, kako se dodaje, povrede se odnose na prijetnje smrću, otvorene prijetnje fizičkim nasiljem, online kampanje mržnje, uznemiravanje, politički i institucionalni pritisak, pritiske od poslodavaca, kao i strateške tužbe protiv javnog učešća (SLAPP). Prijetnje često uključuju i elemente rodno zasnovanog nasilja, posebno prema novinarkama koje se bave istraživačkim radom ili koje javno komentarišu političke teme.

U izvještaju je navedeno da najveći porast bilježe digitalni napadi, prijetnje, doxxing, koordinirano uznemiravanje i rodno zasnovano nasilje na internetu, dok institucionalne reakcije ostaju rijetke, zakašnjele ili izostaju.

Dodatni pritisak, kako je istaknuto, stvaraju kriminalizacija klevete u Republici Srpskoj, slabljenje primjene Zakona o slobodi pristupa informacijama i politički uticaj, što dovodi do sve veće autocenzure. 

U izvještaju su navedeni ažurirani podaci iz izvještaja OSCE Misije u Bosni i Hercegovini i SafeJournalists mreže, koji pokazuju da je u 2023. godini zabilježeno 67 napada i prijetnji novinarima u Bosni i Hercegovini, od čega su 42 online prijetnje, uključujući govor mržnje, doxxing i koordinirane kampanje, dok je u 2024. taj broj porastao na 89, od čega je preko 60 digitalnih incidenata, što predstavlja porast od 33 posto u samo jednoj godini.

U istom periodu, kako se dodaje, online napadi postali su dominantan oblik pritiska. U 2023., 62 posto svih incidenata bili su digitalni, a 2024. je bilo 68 posto svih incidenata.

Kao sistemske slabosti u izvještaju su istaknuti: nedovoljna istraga digitalnih napada, slaba odgovornost institucija, nesrazmjerno veliki pritisak na novinarke te posebna ranjivost lokalnih medija.

Među ključnim preporukama su osnivanje specijalizovanih policijskih i tužilačkih jedinica, donošenje anti-SLAPP zakona u skladu sa standardima Evropske unije, jačanje provedbe Zakona o slobodi pristupa informacijama, unapređenje radnih prava i digitalne zaštite novinara te dalji razvoj alata za monitoring.

Cijeli izvještaj dostupan je na ovom linku.

Izvor: Vaša prava BiH
 

___