ilj publikacije je pokušaj izrade mape vlasničkih odnosa i njihovog utjecaja na pluralizam i nezavisnost medija u BiH, te da se općim pregledom situacije u toj oblasti u zemljama jugoistočne Evrope i zemljama članicama EU iz centralne i istočne Evrope omogući bolje razumjevanje bh. konteksta u svjetlu regionalnih tendencija.

Sarajevo, oktobar 2004, 113  str.

Autori: Sandra Bašić Hrvatin, Brankica Petković i Tarik Jusić
Izdavač: Mediacentar Sarajevo

U publikaciji su objavljena dva od devetnaest izvještaja iz različitih zemalja  nastalih kao rezultat projekta Mreže za profesionalizaciju medija jugoistočne Evrope (SEENPM) – izvještaj za Bosnu i Hercegovinu i regionalni pregled. Svi izvještaji su objavljeni u publikaciji Media Ownership and its Impact on Media Independence and Pluralism.

Cilj projekta koji je realiziran od jula 2003. do juna 2004. bio je ispitati strukturu vlasništva nad medijima u ovim zemljama (Albaniji, BiH, Bugarskoj, Hrvatskoj, Češkoj Republici, Poljskoj, Mađarskoj, Estoniji, Kosovu, Latviji, Litvaniji, Makedoniji, Moldaviji, Srbiji i Crnoj Gori, Rumuniji, Slovačkoj i Sloveniji).

Regionalni pregled
Publikacija daje poseban osvrt na regulatorne okvire i mehanizme, privatizaciju, osnovne modele vlasništva nad medijima i njihov utjecaj na pluralizam i nezavisnost medija. Privatizacija medija u publikaciji je analizirana kroz primjere tranzicijskih post-komunističkih društava sa posebnim osvrtom na Češku Republiku, Estoniju, Litvaniju, Latviju, Mađarsku, Poljsku, Slovačku, Albaniju, te BiH i Hrvatsku. Urađene su slične analize sa fokusom na medijsko tržište, paralelna tržišta (podijeljena po jezičkim i etničkim linijama), te kroz nezavisnost medija, korupciju, etiku i istraživačko novinarstvo.

Publikacija donosi analizu vlasništva nad medijima, kao i medijske koncetracije koja je njihov rezultat i kao takva nije eksluzivni fenomen modernih društava. Jedna od njenih novijih osobina je gotovo «rodoskrvni odnos između politike i medija. Bliski odnosi koji vladaju između medijskog, političkog i ekonomskog kapitala (koji je ponekad u rukama samo jedne ličnosti) uobičajena je stvar u zemljama članicama EU, kao i u 18 zemalja obuhvaćenih ovom studijom. Ova publikacija pruža pregled «tranzicije medija» metoda privatizacije medija, pravnih okvira, trenutne situacije na medijskim tržištima, najvećih medijskih vlasnika u ovim zmeljama i njihovih zvaničnih i nezvaničnih politčkih veza.

Mere koje su predložene u publikaciji, a mogu se koristiti u pristupu problemu medijske koncetracije i njenog utjecaja na pluralizam i nezavisnost medija su slijedeće: zakonsko regulisanje medijske koncentracije, transparentnost podataka o vlasništvu nad medijima, aktivna intervencija države u cilju osiguravanja medijskog pluralizma, podrška javnim medijskim servisima, nezavisni izvori podataka o tiražu, čitanosti, gledanosti i slušanosti itd.

Izvještaj za Bosnu i Hercegovinu
Osim regionalnog pregleda vlasništva nad medijima za zemlje jugoistočne Evrope, zemlje članice iz EU centralne i istočne Evrope, u publikaciji se nalazi i izvještaj za BiH, gdje u ovom trenutku ne postoje slučajevi medijske koncentracije koji bi predstavljali potencijalnu prijetnju poštenoj i otvorenoj tržišnoj konkurenciji. No situaciju na medijskoj sceni ipak karakterizira neizvjesnost. Ta je neizvjesnost rezultat specifičnih karakteristika bh konteksta među kojima su složena državna struktura, prezasićeno medijsko tržište, slaba pravna regulativa i samoregulacioni mehanizmi, kao i institucionalni okvir medijske scene, netransparentnost vlasništva nad preduzećima uopće itd.

Medijsko tržište u BiH karakteriše gotovo potputno odsustvo značajnije medijske koncentracije u slučajeva višestrukog i mješovitog vlasništva. U pitanju novinarskih sloboda BiH zauzima dobar položaj. U izvještaju Reportera bez granica za 2003. svrstana je na 37 mjesto u svijetu iznad Španije i Italije, a daleko ispred svojih susjeda iz regiona Hrvatske, SiCG, Makedonije. Publikacija donosi pregled razvoja radio i TV sektora u BiH  kroz indikacije kao što su broj emitera, gledanost, tržište i dr. Također, čitalac dobija pregled razvoja TV sektora posljednjih godina. Sličan pregled osnivanja i razvoja možete pročitati i o štampanim medijima.

Budući da su medijska tržišta u ovim zemljama veoma dinamična, sa vlasničkom strukturom, velikim brojem medija i medijskih zakona koji se svakodnevno mijenjaju, neki podaci su neizbježno zastarjeli u vrijeme izdavanja ove publikacije. Međutim, sve to nema bitnog utjecaja na modele po kojima funkcionišu medijska tržišta, ponašanje regulatora i vlasnika medijskih kuća, ili njihov utjecaj na medijski pluralizam i nezavisnost kako su opisani u ovim izvještajima.

Projekat izdavanja ove publikacije realiziran je uz podršku Open Society Institute Network Media Programa, Guardian Foundation i programa Fresta danske vlade. Realizacija je obavljena u partnerstvu sa medijskim centrima i institutima – članicama Mreže za profesionalizaciju medija u jugoistočnoj Evropi, odjelima nekih univerziteta, te nacionalnim fondacijama OSI u datim zemljama.