Četvrta u nizu javnih debata održana je u Sarajevu u okviru projekta 'Reforme za integritet medija i slobodu govora'

foto: JaBiHEU

Institucionalni i zakonodavni okvir ne prati potrebe medijskog sektora u Bosni i Hercegovini, neophodan je strateški pristup, a ne parcijalna rješenja, rečeno je na javnoj debati o pravnom okviru za zaštitu medijskih sloboda, održanoj u Sarajevu.

Četvrta u nizu javnih debata održana je u okviru projekta „Reforme za integritet medija i slobodu govora“, koji finansira Evropska unija, a provode Mediacentar Sarajevo, Udruženje „JaBiHEU“ i Vijeće za štampu i online medije u BiH.

„Ne možemo govoriti o postojanju pravnog okvira, niti o postojanju bilo kakvih mehanizama zaštite koji bi zaista omogućili da se novinari i novinarke bez razmišljanja upuste u apsolutno poštovanje profesionalnih standarda, da rade svoj posao onako kako bi to trebalo i moralo biti, nego smo, kao i u svim ostalim aspektima društva u nedostatku vladavine prava ili sigurnosnog okvira države, razvili jedan mehanizam preživljavanja. Snalazimo se i preživljavamo na način da se nadamo da će biti bolje, radimo u tom pravcu, a stalno strepimo svjesno ili nesvjesno od moguće represije“, rekla je Leila Bičakčić, direktorica Centra za istraživačko novinarstvo (CIN), kao jedna od panelistica.

Ukazala je na svakodnevne prijetnje, ali i pritiske, pogotovo od onih – nosilaca javnih funkcija – kojima smo dali državu na upravljanje, a oni „novinare „smatraju neprijateljima sistema, stranim agentima i svim onim lijepim epitetima kojima nas tituliraju“.

I Predrag Blagovčanin, glavni urednik portala Tačno kao drugi panelista, ukazao je na kontinuirane pritiske i prijetnje, koje je nazvao „ludilom u kojima novinari danas rade“, pri čemu su i slabo plaćeni, na nesigurnim radnim mjestima i uz činjenicu da se u području djelovanja medija stanje svake godine nazaduje.

„Svi znamo u kakvim uslovima radimo i kakav je naš položaj. I zato je pitanje ekonomske stabilnosti medija sljedeća, najveća priča za koju trebamo definitivno da otvorimo širu diskusiju i da nam to bude prioritetno“, rekao je Blagovčanin.

'Mediji su u pogrešnom ministarstvu'

Kao poseban problem, na što je ukazalo više govornica i govornika tokom debate, osim potrebe strateškog pristupa u rješavanju problema umjesto parcijalnih rješenja, odnosno izostanka političke volje u donošenju medijskih zakona, jeste i ministarstvo na državnom nivou koje je nadležno za medije, a to je resor komunikacija i prometa.

„Mediji su u pogrešnom ministarstvu, jer nemaju ništa s avionima, kamionima, brodovima… Uz dužno poštovanje svima u ministarstvu, medijima se moraju baviti ljudi iz medija, jer su u ovom slučaju mediji sporedna stvar“, rekla je Lejla Babović, pomoćnica generalnog direktora BHRT-a.

„Treba nam reforma zakona, a da bismo bili u fokusu, morali bismo biti u pravom ministarstvu, bez obzira je li to ministarstvo za kulturu ili posebno ministarstvo, jer smo sporedna stvar u dotičnom ministarstvu. Nemamo ništa zajedničko osim riječi 'komunikacije'“.

Da se „treba ugledati na kamiondžije“ u pokušaju rješavanja problema, koji su „uspjeli da pritisnu i ministarstvo i Evropsku uniju“, smatra Borka Rudić, generalna sekretarka Udruženja BH novinari. Prema njenom mišljenju, moguće rješenje je da se okupi grupa novinara, medija, organizacija civilnog društva koja će „bez trgovine pregovarati i boriti se“.

„Ako ko ima snagu, imaju je mediji, a u novinarstvu i medijima ne bi trebalo biti kompromisa“, rekla je Rudić.

Govorilo se o i nedostatku solidarnosti, za kojeg Merima Kurtović-Pašalić, predsjednica Samostalnog sindikata radnika u BHRT-u, kaže da ga „nema ni u državi, ni u jednoj zajednici, pa ni u medijskoj“.

„Ako još negdje postoji solidarnost, ona postoji na BHRT-u, a kolateralna šteta svega što se događa su zaposlenici. Ipak, cijela medijska zajednica je pod vodom i to moramo shvatiti“, upozorila je Kurtović-Pašalić.

O ljudskom pravu da radnici budu plaćeni za svoj rad, u kontekstu krize u kojoj se nalazi BHRT, govorila je i Duška Jurišić, zamjenica ministra za ljudska prava i izbjeglice. Podsjetila je i na eksplicitne napade, kako fizičke tako i sve druge, na novinare, konstatirajući na rašireno nasilje, pogotovo na društvenim mrežama. I ona je upozorila kako „nije primijetila javnu podršku novinarske zajednica na napade na novinare i psihičko nasilje kojima su izloženi“.

„Novinarska zajednica treba u jednom trenutku da podvuče crtu. Snaga je u vama. Pitanje dostojanstva se ne rješava zakonima, pitanje dostojanstva rješava civilno društvo, a pravosuđe je krajnja instanca“, rekla je Jurišić.

'Nasilje se počelo podrazumijevati'

Novinarka Anisa Mahmutović je tokom debate, govoreći o iskustvima s terena, upozorila kako se „nasilje počelo podrazumijevati“. „Ljudi nas targetiraju i narušavaju nam kredibilitet, a pogotovo je to vidljivo u malim sredinama, gdje se novinari suočavaju sa opasnosti po život – doslovno“, navela je Mahmutović.

I zbog toga je, među ostalim, važan razgovor kroz debate – koje su prethodno održane u Mostaru, Banjoj Luci i Zenici – u svim sredinama, naglasila je Maida Muminović, direktorica Fondacije Mediacentar Sarajevo.

„Sužava nam se prostor za zajedničko djelovanje, za zajednički razgovor. Imamo to jedno ministarstvo i kad oni ne dođu na ovakav skup, pričamo sami sa sobom. Puno inicijativa je pokrenuto, puno ih je završilo u slijepim ulicama. Iz frustracije da se stvari pomaknu iz te slijepe ulice neophodni su zakoni, ali to sve traje jako dugo. Zbog toga je potreban razgovor o strateškom okviru za medije kao poluga da se relevantna zajednica okupi i razgovara o rješenjima koja su nam potrebna“, rekla je Muminović.

Debata je okončana porukama dviju iskusnih novinarki.

„Mi za inat opstajemo zato što znamo da sve političke strukture čekaju da mi nestanemo. Iako inat postoji, ne živi se od inata i to nije suština djelovanja, i to ne želimo da ostavimo u amanet nekim budućim generacijama. Inat može da bude da bude pokretačka snaga, ali ne može da vas vodi 30, 50, 150 godina“, rekla je Leila Bičakčić.

Prema riječima Rubine Čengić, „novinarstvo je savjest svakog društva, vrlo težak posao, slabo plaćen, nije cijenjen, niko ga ne želi, ali neko ga mora raditi“. „Novinarstvo je stvar izbora – teško jeste, ali ima smisla“, zaključila je Čengić.

Tokom debate predstavljen je i Izvještaj iz sjene „Izazovi za vladavinu prava i slobodu medija u Bosni i Hercegovini“, koji su pripremili Lamija Kovačević (Mediacentar Sarajevo) i Massimo Moratti (Osservatorio Balcani Caucaso Transeuropa).

___