Dezinformacije, manipulativni i fabrikovani sadržaji, prevare, kao i sadržaji namjerno stavljeni u krivi kontekst posljednjih godina u velikoj mjeri su prisutni na internetu i društvenim mrežama. Pregledi fact-checking platformi u regiji i svijetu ukazuju da se dezinformacije o COVID-19, politici, šoubizu, ishrani, nauci, a nedavno i o ratu u Ukrajini svakodnevno šire internetom i društvenim mrežama. Istraživanja pokazuju da značajan broj građani BiH nema razvijene vještine medijske pismenosti da prepozna dezinformacije, a ovo je naročito problematično kod mladih kojima su online mediji i društvene mreže najvažniji izvori informacija.

 

 

Ilir Gaši, medijski aktivista i predavač, kaže da na internetu mladi primaju veliki broj informacija svaki dan koje su značajne za odluke koje donose i stavove koje formiraju, te da je jako bitno da shvate zašto je medijska pismenost važna. 

 

“Naš prvi posao je bio da probijemo tu zabludu da medijska pismenost nije nešto što je njima važno, a drugi dio našeg posla bio je da pokušamo da im približimo tu relevantnost ove teme u kontekstu svijeta u kojem oni žive”, ističe Gaši.

 

Gaši je održao radionicu medijske pismenost s fokusom na dezinformacije na društvenim mrežama u Srednjoj stručnoj školi “Džemal Bijedić” u Goraždu, te kaže da je cilj ovih radionica kod djece probuditi skepsu, ali ne totalnu, već razumijevanje da informacije koje stižu do njih najčešće stižu s nekim razlogom i nečijom namjerom.

 

 

“Uporedili smo javni interes, kao ključni motivator novinarstva, i različite druge vrste privatnog interesa – politički, ekonomski, kriminalni - koji motivišu drugačije vrste izvještavanja i iz drugih privatnih interesa zapravo dolazi većina medijskih manipulacija”, kazao je Gaši.

 

Medijska pismenost i dalje nije dio cjelokupnog formalnog obrazovanja u BiH, iako je od 2021/22. školske godine u Republici Srpskoj uveden predmet Digitalni svijet u drugi razred osnovne škole. Istraživanja organizacija civilnog društva u BiH upućuju da je neophodno uvesti medijsku pismenost u formalno obrazovanje, te razvijati vještine medijske i informacijske pismenosti kod djece i mladih.

 

 

Direktor Srednje stručne škole “Džemal Bijedić” Sedin Hadžimusić smatra da je izuzetno važno mladima ukazivati na opasnost od dezinformacija. 

 

“Smatram medije jednim od glavnih krivaca, iako bi oni trebali biti nosioci istinitih informacija, a oni to rade često na pogrešan način, subjektivno, što dopire do naše djece. Nažalost djeca su mlađeg uzrasta, maloljetni, ne filtriraju neke informacije kao što to rade odrasli”, navodi Hadžimusić. Kaže da se kao direktor škole susretao sa mnogim problemima u vezi sa medijima i društvenim mrežama. “Neka lažna informacija se objavi, podijeli, nastane veliki problem pa se uključe roditelji, policija, socijalna služba”, govori Hadžimusić.

 

 

Učenici ove srednje škole ističu da je ovakvih radionica potrebno održavati u većem broju. “Veoma je bitno prepoznati šta je dezinformacija i šta je propaganda da bismo mogli da se vodimo pravim i istinitim stvarima a ne lažnim. Bitno je i da imamo bolju informatičku pismenost”, navela je Edina Adlović, učenica drugog razreda ove škole.

 

Učenik prvog razreda Halid Ušanović govori da je uvijek oprezan kada su u pitanju informacije u medijima, ali da je na radionici u Goraždu naučio mnogo toga o dezinformacijama i da će od sada još više vremena istraživati koliko su informacije koje plasiraju mediji tačne.

 

Učenica Ema Rasumović se slaže da je važno biti oprezan na internet, te znati šta su dezinformacije i kako se lako i brzo šire.

 

“Naslovi su na primjer bum a vijest, tekst katastrofa. Dali ste nam podsticaj da počnemo da razmišljamo o tome šta ljudi postavljaju na internetu”, kaže Rasumović.

 

Ova radionica je peta po redu otkako je počeo projekat „Jačanje medijske pismenosti mladih u BiH“, koji finansira Evropska unija a provodi Mediacentar Sarajevo i Boram. Prije radionice u Goraždu, pod motom „Nije sve što piše istina“ održane su u Sarajevu, Zenici, Banjaluci i Orašju. Njima se nastoje animirati mladi i jačati njihova medijska pismenost. Planirano je da se održi ukupno deset ovakvih radionica širom Bosne i Hercegovine.