Dokumentarni film o Ivi Andriću u produkciji Mediacentra
«Bez naslova», novi dokumentarni film autora Bore Kontića u produkciji Mediacentra Sarajevo posvećen Ivi Andriću biće prikazan 25. jula u 14 sati u Cinema City u sklopu Festivala bh. filma.
Sinopsis filma «Bez naslova»
Ivo Andrić, jedini dobitnik Nobelove nagrade za književnost sa područja bivše Jugoslavije, rodjen je u Travniku (1892), rano djetinjstvo proveo u Višegradu, a devet godina školovanja (1903 – 1912) u Sarajevu.
Umro je u Beogradu 13 marta 1975. U ovom gradu živio je od 1941. godine. Vrijeme izmedju dva rata (1918 – 1941) uglavnom je proveo kao diplomatski predstavnik Kraljevine SHS, Jugoslavije u nekoliko evropskih zemalja (Austrija, Italija, Rumunija, Francuska, Belgija, Švicarska, Španija, Njemacka).
Za Sarajevo i BiH bio je posebno vezan svojim djelom koje je skoro u cjelosti njima prostorno određeno (romani „Na Drini ćuprija“, „Travnička hronika“, „Gospođica“, „Prokleta avlija“ nedovršeni roman „Omer paša Latas“, brojne knjige pripovjedaka, eseja itd.).
Nekoliko dana prije nego što će biti prenijet u bolnicu (17. decembra 1974.), u posljednjem javnom istupanju ( 11. decembra 1974.) poslaće pismo učesnicima bosansko-hercegovačkog sabora kulture. Govoreći tim povodom sa svojim vjernim saputnikom Ljubom Jandrićem, izjavio je „ Kad je Bosna u pitanju, ja nikad nisam niti mogu biti odsutan. U stvari, ja se nikad od Bosne ni odvajao nisam. Ono što smatram svojim duhovnim dosegom – to je dar dobijen od Bosne. Meni je Bosna suđena, što bi se reklo.“
Nekoliko mjesecu ranije, ispostaviće se, posljednji je put boravio u Sarajevu. Došao je u hotel Evropu u utorak 11. Juna 1974. godine, oko 5 sati popodne. 13. juna je otputovao u Mostar. Usput je obišao Počitelj, Mogorjelo, Ston . U Sarajevo se vratio u nedjelju, 16. juna. Popeo se na Trebević i iznenada poželio da vidi Vrelo Bosne. Zabilježeno je da je tom prilikom rekao: „Šta znate, možda je ovo moj poslednji boravak u Bosni“. Posjetio je atelje slikara Ibrahima Ljubovića i prošetao Baščaršijom. Sarajevo je napustio u utorak, 18. juna 1974. godine. Ispostaviće se: zauvijek..
Književni život Ive Andrića, na prvi pogled, tekao je ravnomjerno. Od prve knjige pjesama (''Ex Ponto'' , 1918) a posebno prve pripovjetke (''Put Alije Djerzeleza'', 1920) bio je prepoznat kao talentovan i značajan autor. Njegova slava je narastala nakon publikovanja prvih zbirki pripovjedaka ( ''Pripovjetke'', 1924. ''Pripovjetke ''1931) a doživjela svoje vrhunce kada je u prvoj godini nakon rata (1945.) objavio tri romana („Na Drini ćuprija“, „Travnička hronika“ i „Gospođica“). 1961. godine dobija Nobelovu nagradu za književnost.
Deceniju nakon smrti i posebno početkom 90-tih, uoči rata u BiH, te do danas, njegova ličnost i njegovo književno stvaralaštvo relativizirani su, naročito u Sarajevu i BiH. Uvriježio se stav da se teško ogriješio o Muslimane, negativno ih prikazavši u više svojih djela.
Dokumentarni film „Bez naslova“ ima za temu ove kontroverze.
Film je realizovan zahvaljujući podršci MDG-F programa Kultura za razvoj u BiH.
Trailer filma "Bez naslova"
Autorska ekipa filma «Bez naslova»
Autor: Boro Kontić
Autorski tim
Kamera: Erol Zubčević
Montaža: Elvedin Zorlak
Ton: Nirvan Imamović
Muzika: Davor Sučić
Konsultantica: Alma Lazarevska
Produkcija: Mediacentar - Sarajevo
Producentice: Ines Bamburać & Maida Muminović
Organizacija: Sanja Đurić
Tehnička podrška: Elfid Pašović
Logistika: Ergin Džubur
Hor: Arabeske, Zagreb
Rasvjeta: Izolight 17BH
Dizajn plakata: Mehmed Akšamija
Prevod: Lela Kadrić & Kanita Halilović
Proofreading: Michael Mehen
Slike i fotografije:
Lična arhiva Gorana Mikulića, Ranke Mutevelić, Ede Numankadića, Avde Maglića, Božidara Polića, Biljane Jandrić.
U filmu korištene:
Fotografije Alije Akšamije (sa dozvolom autora)
Snimci Jana Berana „Andrić u Hercegovini“ (sa dozvolom porodice Beran)
Kadrovi Mustafe Mustafića „Višegrad u ljeto 2010“ (sa dozvolom autora)
Zahvaljujemo se:
Šeki Radončić, Miroslav Karaulac, Antoanela Riha, Amir Ahmić, Kenan Kavazović, Divna Vasić, Aleksandar Kontić, Marina Filipović, Vojka Đikić, Mira Miljanović, Novo Popović.
Digitalni arhiv – Infobiro, Sarajevo
Hotel Europe Sarajevo
KBC „Sestre milosrdnice“ Zagreb
Hrvatsko amatersko kazalište Travnik
Spomen-muzej Ive Andrića Beograd
Muzej Grada Beograda
Zadužbina Ive Andrića, Beograd
Dom kulture Višegrad
Muzej književnosti i pozorišne umjetnosti BiH
Gazi Husref-begova medresa Sarajevo
Dokumentacija lista “Oslobođenje” - Sarajevo
Udruženje Višegrad 92
Udruženje logoraša BiH
Festival bh. filma održat će se po šesti put ove godine tokom Sarajevo
film festivala. Cilj Festivala je promocija bh. filmskih autora,
reditelja, scenarista, glumaca, te ostalih filmskih profesionalaca, kao i
to da služi kao podstrek za domaću produkciju i distributere domaćeg
filma. Ove godine festival će se održati od 22. do 30. jula u
organizaciji Udruženja filmskih radnika BiH.