Održan okrugli sto o medijskom izvještavanju o klimatskim promjenama.

Foto: Mediacentar Sarajevo, tekst: Tarik Moćević i Hana Tiro

Za kvalitetnije izvještavanje o klimatskim promjenama potrebna je učestalija i otvorenija komunikacija između novinara, stručnjaka i predstavnika institucija, te veća posvećenost medijskih redakcija ovoj temi, neke su od glavnih poruka okruglog stola “Izvještavanje medija o klimatskim promjenama''.

Okrugli sto, koji je organizovao Mediacentar Sarajevo 25. aprila u Sarajevu, okupio je tridesetak novinara, aktivista civilnog sektora, predstavnika akademske zajednice i institucija vlasti, s ciljem pronalaženja načina na koji mediji mogu doprinijeti većem društvenom angažmanu, podizanju svijesti i edukaciji o klimatskim promjenama. Bila je to i prilika da se novinari upoznaju sa stručnjacima iz ove oblasti.

U uvodnom panelu su govorili koordinator programa za klimatske promjena Aarhus centra u BiH Denis Žiško, šefica Odsjeka za žurnalistiku na Fakultetu političkih nauka Sarajevo Lejla Turčilo, producent Al Jazeere Balkans Dragan Stanimirović te sekretarka Ministarstva okoliša i turizma Federacije BiH Sabina Šahman Salihbegović.

Da je izvještavanje o klimatskim promjenama uglavnom sporadično i posljedično, nakon velikih kriznih događaja, poput poplava i suša, saglasili su se gotovo svi učesnici. Razlozi za takvo izvještavanje su preopterećenost novinara i redakcija, nedostatak resursa da se novinari posvete ozbiljnijim analitičkim i istraživačkim pričama, te nedovoljno poznavanje teme.

“Novinari i novinarke u BiH se vjerovatno nedovoljno bave temom klimatskih promjena jer ni sami nisu svjesni koliko je ona važna. Također, da bi se o ovom problemu moglo pisati, potrebno ga je razumjeti, a to nije jednostavno i zahtijeva istraživanje, čitanje, učenje... Naravno, nisam sigurna ni da ima uredničkog interesa da se ionako nedovoljni ljudski resursi troše na temu koja se na prvu ne doima previše atraktivno i klikabilno”, kazala je freelance novinarka Hilma Unkić.

Uputila je i kritiku nadležnim institucijama što nedovoljno posvećuju pažnje komunikaciji sa medijima, te predložila angažman većeg broja stručnjaka čiji bi osnovni zadatak bio komunikacija sa novinarima.

Novinarka portala PIT.ba Ajla Žujo Demirović je rekla da se novinari redovno susreću sa nedostatkom saradnje od javnih institucija, ali da je mnogo prostora za unapređenje izvještavanja, jačanje javnog diskursa o klimatskim promjenama i za educiranje novinara i javnosti.

Kako građanima približiti klimatske promjene

Al Jazeera Balkans primjer je medija koji ima sistematičniji pristup bavljenju okolišnim temama, kroz TV priloge, dokumentarce i dijaloške emisije. Producent Al Jazeere Balkans Dragan Stanimirović je kazao da i Al Jazeera Balkans ima periode kada je izvještavanje o klimatskim promjenama samo posljedično usljed nedostatka kapaciteta i preopterećenosti dnevnim temama. Svjestan je da je za većinu današnjih medija, pogotovo online, mnogo teže da se ozbiljno posvete klimatskim promjenama. 

Kao autor nagrađivanog dokumentarnog filma “Bitka za Neretvu”, Stanimirović je istakao da su danas potrebni drugačiji formati kako bi medijska istraživanja došlo do većeg broja građana.

“Neophodna je tranzicija sa nekadašnjih dugometražnih dokumentarno-naučnih sadržaja na današnje kratke videe koji mogu da generišu veći broj publike”, istakao je.

Da novinari moraju pronaći efikasniji način skretanja pažnje građana na važnost klimatskih promjena, smatra i novinarka portala Fokus.ba Sanela Karaica. Rekla je da to nije jednostavno u dnevnim redakcijama, ali da je i izazovno pronaći stručnjake.

“Mediji u našoj zemlji, nažalost, ne pišu dovoljno o klimatskim promjenama zato što građani, generalno, nisu zainteresovani za ovu važnu temu jer smatraju da se tiče nekog drugog. A znate kako je to, gdje nema potražnje nema ni ponude. Zato smatram da moramo pronaći način kako da probudimo njihovu svijest, a to možemo tako što ćemo našim pričama dovoditi u vezu uticaj klimatskih promjena na svakodnevni život, sada i u ovom trenutku, a ne na ono što može biti u budućnosti”, rekla je Karaica.

Naučna novinarka, osnivačica i urednica portala “Nauka govori” Jelena Kalinić je istakla da je povećanje cijena hrane primjer priče kroz koju novinari mogu pokazati kako klimatske promjene direktno utiču na kvalitet svakodnevnog života.

Povećanje temperature Zemlje mnogim građanima često zvuči apstraktno, a meteorolog i klimatolog Nedim Sladić je objasnio da mediji poređenjima mogu dočarati njen značaj. Povećanje prosječne temperature Zemlje Sladić je uporedio sa povećanjem tjelesne temperature čovjeka – povećanje tjelesne temperature sa 36,5 na 37,5 dovoljno je da osjetimo posljedice na vlastitom organizmu. Posljedice povećanja temperature kod čovjeka i Zemlje su slične: groznica i znojenje kod čovjeka, odnosno učestalije poplave na našoj planeti, objasnio je Sladić.

Jača saradnja sa stručnjacima

Veliki izazov novinarima je pronalazak adekvatnih stručnjaka. Profesorica Prirodno-matematičkog fakulteta Lada Lukić Bilela je rekla da su profesori i stručnjaci sa Prirodno-matematičkog fakulteta dostupni za upite medija.

Jedna od predloženih ideja tokom okruglom stola bila je i da se medijsko izvještavanje o klimatskim promjenama uvrsti u kurikulum studija žurnalistike na bh. univerzitetima. Šefica Odsjeka žurnalistike Fakulteta političkih nauka Sarajevo Lejla Turčilo je rekla da trenutno ne postoje kapaciteti za takvu promjenu kurikuluma, ali da se ona konstantno zalaže za organizaciju praktične nastave i podstiče vanprogramska predavanja za studente žurnalistike unutar ili izvan Fakulteta političkih nauka. Mnoge takve edukacije organizovala je i u saradnji sa Mediacentrom.

Osim okruglog stola, u okviru projekta “Jačanje uloge medija u odgovoru na klimatsku krizu”, Mediacentar je posljednjih nekoliko mjeseci organizovao dva treninga u Sarajevu i Banjaluci, te online masterclass na temu izvještavanja o klimatskim promjenama.

Projekat je podržan Regionalnim grantom projekta "SMART Balkans - Civilno društvo za povezan Zapadni Balkan" koji provodi Centar za promociju civilnog društva (CPCD), Center for Research and Policy Making (CRPM) i Institute for Democracy and Mediation (IDM), a finansira Ministarstvo vanjskih poslova Kraljevine Norveške.

___