Matias Hellman, predstavnik MKSJ u Sarajevu, bio je jedan od predavača na radionici za bh. novinare i novinarke “Analitičko izvještavanje-Pravda i sigurnost u BiH” (17.-19. april 2007.) u Mediacentru Sarajevo. Ovom prilikom smo sa Hellmanom razgovarali o resursima koje MKSJ nudi novinarima i o izvještavanju na temu ratnih zločina.

Matias Hellman je u periodu od 1999. do 2003. godine radio za Outreach program Međunarodnog krivičnog suda za bivšu Jugoslaviju (MKSJ) u Hrvatskoj i Srbiji. Od 2004. radi kao predstavnik Sekretarijata MKSJ u Sarajevu. U Finskoj je diplomirao i magistrirao na katedri slavenskih jezika, a u Engleskoj je magistrirao međunarodno pravo ljudskih prava. 
Na radionici “Analitičko izvještavanje-Pravda i sigurnost u BiH” u Mediacentru sa učesnicima ste razgovarali o temi “Pravda i pomirenje: iskustva Međunarodnog suda za bivšu Jugoslaviju.” Koji su vaši utisci sa predavanja?
Novinari u ovoj grupi pokazali su veliko zanimanje i postavljali su veliki broj pitanja vezanih napr. za proceduru pred Tribunalom, pogotovo vezano za rad tužilaštva, izvore informacija tužilaštva, odakle ono prima informacije, kako se otvaraju istrage, šta je potrebno za potvrđivanje optužnice itd. Bilo je i pitanja o odnosu Tribunala sa domaćim sudovima. Pokušao sam predavanje učiniti što praktičnijim, učesnicima sam pokazao razne sadržaje na website-u Tribunala kao i druge izvore informacija na internetu.
Možete li nam reći nešto više o Outreach programu Međunarodnog krivičnog suda za bivšu Jugoslaviju?
Outreach program Tribunala uspostavljen je kako bi se informacije o aktivnostima i rezultatima rada Tribunala učinile transparentnim, pristupačnim i razumljivim javnosti u državama i entitetima na teritoriji bivše Jugoslavije kojima on i služi. Predstavnici Outreach programa su zvanični predstavnici Sekretarijata Suda. Sekretarijat je na usluzi svim učesnicima u postupku-tužilaštvu, odbrani i sudskim vijećima. Pored kancelarije u Hagu, Outreach program ima kancelarije u Sarajevu, Zagrebu, Beogradu i Prištini, i u stalnom je kontaktu sa predstavnicima medija, pravne struke, vladinih i nevladinih organizacija, udruženja žrtava i međunarodnih organizacija. Kancelarije pružaju informacije o radu Tribunala na lokalnom jeziku. ...
U saradnji sa regionalnim partnerima, Outreach je osmislio i organizovao brojne konferencije, seminare i savjetovanja za predstavnike žrtava i njihovih porodica, aktiviste nevladinih organizacija, pravnike, novinare i studente na području bivše Jugoslavije.
Outreach program funkcioniše kao trust fund Ujedinjenih nacija i kao takav se u potpunosti finansira iz dobrovoljnih priloga. Od 2004. se u potpunosti finansira iz sredstava Evropske komisije.
Dokumente MKSJ-a Outreach program čini dostupnim široj javnosti na b/h/s, albanskom i makedonskom jeziku, što uključuje presude, optužnice, odluke i naloge, kao i sve osnovne pravne dokumente (kao što su Statut, Pravilnik o postupku i dokazima, Uputstvo o dodjeli branioca, Pravila o pritvoru itd.) ali i razne informatore. Outreach program također distribuira saopštenja za javnost na b/h/s, albanskom i makedonskom jeziku. Svi dokumenti mogu se naći na website-u Trinunala..
Šta website MKSJ-a nudi novinarima i novinarkama?
Na website-u ima mnoštvo informacija. ... Pored brojnih dokumenata, vrlo je važno da se na website-u mogu pratiti audio ili video prijenosi suđenja pred Tribunalom sa 30 minuta zakašnjenja. Sve što sam do sada pomenuo dostupno je na b/h/s. Pored toga, postoje razni materijali na engleskom jeziku, kao što su transkripti svih dosadašnjih suđenja, i npr. godišnji izvještaji Tribunala.
Na koji način novinari i novinarke mogu dobiti materijale koji nisu direktno dostupni na web stranici MKSJ-a?
Dostupno je sve što sudskim nalozima nije zaštićeno od javnosti. Mnogo toga je direktno dostupno na website-u Tribunala, a ono što nije, kao na primjer kopije dokaznih predmeta ili video snimci svjedočenja, mogu se preko naše kancelarije dobiti na zahtjev. Ako tražite audio ili video snimke iz arhive Tribunala, važno je ograničiti zahtjev na ono što vam stvarno treba, i morate podnijeti zahtjev mnogo ranije, jer procesuiranje takvog zahtjeva može potrajati dosta dugo.
Koliko novinari i novinarke koriste resurse koje im nudi vaš website i Outreach program?
Naš website je vrlo važan izvor informacija. ... Međutim, resursi koje nudi MKSJ, po meni, nisu ni približno iskorišteni od strane medija koliko bi mogli biti da bi se detaljno izvještavalo o presudama Tribunala.
Uzmimo na primjer nedavnu pravosnažnu presudu Radoslavu Brđaninu, nekadašnjem predsjedniku kriznog štaba Autonomne Regije Krajina. Svakako je prenesena vijest da je potvrđena osuđujuća presuda za zločine nad nesrbima 1992. godine i da je žalbeno vijeće smanjilo kaznu sa 32 na 30 godina. Ali to su samo najosnovniji podaci, to vrlo malo govori o sadržaju predmeta. Prvostepena presuda odavno je dostupna na b/h/s, broji oko 400 stranica i sadrži veliki broj utvrđenih činjenica o zločinima, i svaki zaključak je potkrijepljen tako što se sudsko vijeće poziva na određene dijelove iskaza svjedoka ili na dokazne predmete. Želim podsjetiti da sud uvijek utvrđuje činjenice van razumne sumnje na osnovu konkretnih dokaza. Takve presude nude bogatstvo informacija i malo me čudi što se rijetki novinari, odnosno mediji, odluče praviti priče na osnovu toga. ...
Ovo je samo jedan primjer kojim želim ilustrovati zašto vjerujem da presude Tribunala predstavljaju potencijalni izvor za mnogo toga što vjerovatno interesuje ovdašnju javnost. Takve priče, naravno, zahtijevaju vremena, morate odvojiti malo više vremena da biste se dovoljno udubili u neku presudu kako biste o tome mogli nešto pisati. Na svim predavanjima novinarima i novinarkama pokušavam dati praktična uputstva za lakše čitanje i razumijevanje presuda i drugih dokumenata Tribunala.
Neki bh. mediji svakako izvještavaju sa dnevnih ročišta, o svjedočenjima žrtava i drugih svjedoka, ali ja bih rado vidio više toga.
Postoje li nove aktivnosti koje Međunarodni sud za područje bivše Jugoslavije ima namjeru poduzeti s ciljem olakšavanja rada novinarima?
Mi smo otvoreni za sve sugestije i uvijek pokušavamo da odgovorimo na stvarne potrebe i zahtjeve onih kojima trebaju informacije. Međutim, treba imati na umu da mi nemamo novčane resurse za pokretanje ambicioznih projekata ili programa. U svakom slučaju, umjesto da mi nešto namećemo, mislim da bi bilo mnogo bolje da ovdašnji mediji prvo pojačaju napore u smislu izvještavanja o dešavanjima pred Tribunalom, pa da onda traže dodatnu pomoć od Tribunala kada identifikuju šta im najviše treba sa naše strane.