Banjaluka, 14. 09.2011. - BiH je vjerovatno jedina država u regionu u kojoj nema medijskog sadržaja namijenjenog manjinskim etničkim zajednicama – bilo da je riječ o sadržajima na jezicima manjina, ili sadržaja koji proizvode pripadnici manjinskih zajednica. Neki od uzroka ovog problema leže u funkcionisanju samih medija, posebno javnih, ali i u nedovoljnom angažovanju samih manjinskih zajednica kada je u pitanju njihova zastupljenost u medijskom prostoru.

Dalibor Tanić, novinar online magazina Žurnal i romski aktivista, naglasio je da su mediji jako bitni za manjine prvenstveno zbog njihove vidljivosti, jer ako se „vaš problem ne predstavi u medijima onda taj problem neće ni biti riješen“. Ali, problem je u nedostatku povjerenja između novinara i pripadnika manjinskih zajednica, a to je moguće jedino ako se novinar kontinuirano bavi određenom problematikom.

Iako Zakon o javnim RTV servisima nalaže da se kroz sadržaje afirmišu kulturne i druge potrebe nacionalnih manjina, do sada nije bilo čak ni prigovora za eventualne diskriminatorske sadržaje prema pripadnicima nacionalnih manjina, ili zbog manjka prostora za njih, rekla je Helena Mandić, pomoćnica direktora Regulatorne agencije za komunikacije BiH.  

To naravno, ne znači da takvih primjera nema (Sanela Bešić, RIC).

„Problem leži na dvije strane’’, smatra Eli Tauber, savjetnik za kulturu jevrejske zajednice BiH. ’’Prvo je problem u državi koja ne smatra da nacionalne manjine treba da približi ostalim građanima, a onda i u samim manjinskim zajednicama koje nemaju ni kadrovsku, a ni finansijsku mogućnost da direktno izađu u javnost“, rekao je Tauber, uz napomenu da u BiH postoji 17 nacionalnih manjina, ali se uglavnom govori o dvije – Romima i  Jevrejima.

Jedan od brojnih pokušaja da se ova situacija promjeni bile su i organizovane edukacije novinara na temu manjina. ’’Na žalost’’, napominje Maja Kremenović, generalna sekretarica Saveza nacionalnih manjina RS-a link, ’’u praksi veliki broj novinara koji bi prošli određene seminare i usavršavali se za izvještavanje o problematici nacionalnih manjina,  ode u neku drugu redakciju, a na njihova mjesta dolaze novi ljudi, koji su najčešće neupućeni u tematiku.’’

Jedan od rijetkih medijskih sadržaja namijenjen manjinama je radio emisija Korijeni, koja se emituje na Radiju Republike Srpske, zadnje četiri godine. „Ova emisija nema poseban budžet kojim bi plaćala novinare koji pripremaju priloge jer naš medij ne poznaje takvu vrstu finansiranja. Često se dešava da na pripremi emisije radi jedno ili dvoje kolega novinara i ja kao urednik“, rekla je Radmila Karanović, urednica emisije.

„Manjinske grupe ne shvataju da mogu biti važan politički faktor u našem društvu. Njih ima 20-30 hiljada. Oni mogu da izvrše pritisak i na političke partije i na institucije da bi neko svoje pravo koje ima je dodijeljeno prosto ostvare“, rekao je Srđan Puhalo, psiholog.

Tokom rasprave diskutanti su ukazali i na nužnost definisanja i provođenja akcionog plana koji bi podrazumjevao da se prikupe tačni podaci o broju, ekonomsko-socijalnom položaju manjina i njihovim svakodnevnim potrebama, kao i potrebama kada su u pitanju medijski sadržaji namijenjeni njima samima.