3. maj, „Međunarodni dan slobode medija“, obiježen je i ove godine u Bosni i Hercegovini u organizaciji Medija Manifest-a. Na konferenciji za novinare održanoj u kafeu Cordoba u BBI centru govorili su Boro Kontić, direktor Mediacentra Sarajevo, Ljiljana Zurovac, izvršna direktorica Savjeta za štampu BiH i Borka Rudić, generalni sekretar Udruženja BH novinari. N konferenciji je bilo riječi o položaju novinara i medijskih uposlenika, te o tome kako je izgledala protekla godina za bh. medije i kako građani vide medije i medijske slobode.

"Prema istraživanju, građani u BiH najviše povjerenja imaju u medije, te u nevladine organizacije, zatim u međunarodne institucije, pa vjerske organizacije, dok najmanje vjeruju političarima, političkim strankama i institucijama vlasti. U protekle četri godine bilježi se pad slobode medija a povjerenje građana raste", rekao je Boro Kontić i dodao da je pritisak politike na medije veliki a ni finansijska situacija nije ništa bolja, pokušavajući i na taj način objasniti pad slobode medija tokom protekle četiri godine.

Po mišljenjima ljudi koji rade u medijima medijska situacija u BiH je sve lošija, što potvrđuju i rezultati istraživanja Mediacentra i američke organizacije Irex. Ovogodišnji izvještaj organizacije Freedom House, pod nazivom "Freedom of the Press 2011: A Global Survey of Media Independence", utvrdilo je da se globalno opadanje medijskih sloboda nastavilo i ove godine, te da tek svaki šesti stanovnik planete živi u zemlji čija se medijska scena može okarakterisati kao slobodna. Od 196 zemalja, 68 je ocijenjeno kao slobodno, 65 kao djelimično slobodno i 63 kao neslobodno. Bosna i Hercegovina se na listi našla na 96. mjestu, Hrvatska na 85, Srbija 72, a Crna Gora na 80. mjestu. Jedina zemlja iz regije koja se našla na listi "slobodnih" zemalja je Slovenija, koja je zauzela 48. mjesto.

Borka Rudić, generalni sekretar Udruženja BH novinari, govorila je o istraživanju koje su zajednički proveli Udruženje BH novinari i Mediacentar Sarajevo, uz podršku Fondacije Fridrih Heber i istraživačke kuće Prism Research, o tome šta građani BiH misle o medijskim slobodama u BiH i mogu li oni identificirati najveće kršitelje ljudskih prava i medijskih sloboda. „U istraživanju je učestvovalo 500 ispitanika iz oba entiteta, svih nacija i oba spola, a rezultati su mnogo bolji nego 2010. godine. Više ne govorimo o alarmantnim pokazateljima kada su građani u BiH mislili da novinare treba ponekad tući, ove godine oba entiteta misle da novinare treba štititi te da su nedopustivi bilo kakvi pritisci i napadi na novinare”, rekla je Rudić. Govorila je i o Liniji za pomoć novinarima, naglasivši da je od 3. maja 2010. do 3. maja 2011. godine zabilježeno 50 slučajeva kršenja prava novinara. Uputila je apel svim novinarima da daju prostor u medijima za slučajeve kršenja medijskih sloboda, jer bez te kolegijalnosti i izvještavanja o napadima malo šta će se moći promijeniti.

Izvršna direktorica Savjeta za štampu Ljiljana Zurovac naglasila je da Savjet bilježi veći broj žalbi “običnih” građana koji su zgroženi naslovnim stranama, fotografijama i slično. “Žalbe dakle ne dolaze samo od političara i javnih ličnosti kao što je to ranije bio slučaj. Tri puta prošle godine desilo se da je za jedan dan pristiglo više od 20 žalbi iz cijele BiH od građana - čitatelja. To pokazuje da se građanska svijest razvija i građani sa sve većom kritikom primaju informaciju koja im se servira”, rekla je  Zurovac.

Povodom 3. maja volonteri i aktivisti Omladinske Novinske Asocijacije (ONA) podijelili su ''novinarske paketiće'' predstavnicima lokalnih medija, institucija i građanima u Bihaću, Banjaluci, Brčkom, Tuzli, Bijeljini, Vitezu, Palama, Mostaru, Sarajevu, Zenici, Vlasenici, Ljubuškom, Cazinu.

FOTO: Omladinska Novinska Agencija (ONA)