Istraživanje o komunikacijskim praksama uočenim za vrijeme protesta u Albaniji, Bosni i Hercegovini i Makedoniji, provedeno u periodu 2014-2015, predstavljeno je tokom konferencije, a bilo je fokusirano na predstavljanje protesta i demonstranata u medijima, kao i na način komunikacije između novinara, aktivista i vladinih zvaničnika.

 

Konferenciji su prisustvovali istraživači, novinari, političari, medijski eksperti i aktivisti iz Bosne i Hercegovine, Albanije, Makedonije i Slovenije, koji su podijelili iskustva i predložili preporuke za jačanje komunikacije medija, građana i vlasti tokom protesta i socijalnih ustanaka.

 

"Mediji preferiraju glasove takozvane 'jake javnosti', koja je, zapravo, institucionalizirana javnost političkih partija i vlasti", smatra Mojca Pajnik sa Mirovnog instituta u Ljubljani, institucije koja je imala mentorsku ulogu u istraživanju.

 

"Često možemo vidjeti da mediji jednostavno stavljaju mikrofone pred elite i samo reproduciraju govor koji dolazi od jake institucionalizirane javnosti. S druge strane, postoji jedna marginalizacija drugih glasova – građanskog glasa, ili, u kontekstu našeg istraživanja, glasova koji dolaze iz civilnog društva, socijalnih pokreta i demonstranata, koji su često tretirani kao 'slaba javnost' i 'slabi izvori'", dodaje Pajnik.

 

Blendi Salaj, novinar i demonstrant iz Albanije, smatra kako su protesti u njegovoj zemlji privukli mnogo medijske pažnje, ali da su novinari u mainstream medijima obično "zauzimali strane" i pokrivali priču oslanjajući se na "specifičan politički ugao izvještavanja".

 

"Jedini mediji koji su zapravo istinito izvještavali o protestima u Albaniji, bili su socijalni mediji. Vlada ih nije mogla kontrolisati, to je bilo mjesto gdje su protesti nastali kao ideja, gdje su organizovani i gdje su se ljudi naslađivali njima", kaže Salaj.