Samoregulacija medija predstavlja dogovor medijskih profesionalaca da primjenjuju pravila profesije koja su nastala unutar medijske zajednice. Da bi se novinari i urednici pridržavali moralno i profesionalno obavezujućih pravila, potrebna je prvo razvijena svijest i odgovornost samih medijskih radnika i medijskih kuća, ali i okruženje koje daje podršku, što podrazumijeva, između ostalog, jako medijsko i marketinško tržište, progresivne medijske politike i mehanizme koji štite nezavisnost medija, te medijski i informacijski pismenu publiku. U Bosni i Hercegovini, na slabom marketinškom tržištu, sa nedostatnim zakonskim okvirom, koji, između ostalog, ne normira transparentnost medijskog vlasništva, i usljed znatnog političkog pritiska na medije, samoregulacija nema veliki doseg.

Ovaj izvještaj bavi se pitanjem na koji način ojačati samoregulatorne mehanizme te povećati odgovornost novinara i urednika za medijske sadržaje. Izvještaj daje nalaze istraživanja o samoregulatornim kodeksima za medijske sadržaje i o njihovoj primjeni u BiH. Istraživanje je rađeno u maju i junu 2023. godine kroz analizu kodeksa, devet intervjua s predstavnicima regulatora, samoregulatora, medijskih eksperata i predstavnika medija.

Cilj istraživanja je bio i vidjeti u kojoj su mjeri kodeksi koji se primjenjuju u BiH prilagođeni potrebama medija i izazovima u digitalnom okruženju i koliko regulatorna, samoregulatorna i profesionalna medijska tijela u BiH prate trendove i standarde Evropske unije i unapređuju profesionalne medijske standarde i medijsku i informacijsku pismenost u zemlji. Iako su u fokusu izvještaja kodeksi i mehanizmi samoregulacije, tj. oni koji su dogovoreni i prihvaćeni unutar medijske zajednice, izvještaj daje i pregled kodeksa i rada regulatora i fact-checking platforme kao mehanizama komplementarnih samoregulaciji u BiH.

Istraživanje je rađeno u sklopu regionalnog projekta “Naši mediji: Inicijativa civilnog društva za razvoj medijske pismenosti i aktivizma, borbu protiv polarizacije i promoviranje dijaloga”, koji implementiraju partnerske organizacije SEENPM, Albanski medijski institut, Mediacentar Sarajevo, Vijeće za štampu Kosova, Institut za medije Crne Gore, Makedonski institut za medije, Novosadska novinarska škola, Mirovni institut i Bianet uz finansijsku podršku Evropske unije.

Kako bi se samoregulacijom postigao adekvatan nivo medijskog izvještavanja, potrebno je dvojako djelovanje: jačanje samoregulacije u medijskoj zajednici i redakcijama i rad na postizanju boljih zakonskih okvira i mehanizama zaštite.

Neophodno je, zbog toga, ojačati kapacitet i rad Vijeća za štampu i online medije Bosne i Hercegovine, te pronaći održive modele za njegovo finansiranje. Potrebno je ponovo pokrenuti rad Novinarskog vijeća časti, koje bi odlučivalo o primjerima kršenja Kodeksa časti “BH novinara”. Regulator i samoregulator mogli bi raditi povremene monitoringe medijskih sadržaja, a sve odluke njihovih komisija, kao i tijela unutar javnih servisa trebaju biti transparentne i blagovremeno objavljivane, te je neophodno da postoji sistem žalbi na njihove odluke. Javni servisi trebali bi uvesti ombudsmena za prigovore građana i uposlenika na medijske sadržaje i rad ovih medijskih. Važno je pronaći mehanizme kojima bi se spriječio politički uticaj na rad emitera i regulatora i uplitanje u imenovanja direktora i osoba na rukovodećim pozicijama.

S druge strane, potrebne su progresivne medijske politike, medijski i informacijski pismena publika, razvijeno i zaštićeno medijsko tržište. Na kraju, potrebna je razvijena svijest o profesionalnoj odgovornosti novinara i urednika, te profesionalne posljedice za odstupanje od etičkih pravila – upozorenja, gubitak kredibiliteta i publike.

Kompletnu publikaciju na bhs. jeziku moguće je preuzeti ovdje.

Publikacija na engleskom je dostupna na ovom linku.

Publikacije iz drugih zemalja Zapadnog Balkana i Turske bit će dostupne na stranici SEENPM-a.