„Monitoring izvještaj o govoru mržnje u BiH“ za 2025. godinu, autorice Maide Salkanović, obuhvata incidente govora mržnje zabilježene u periodu od 1. januara 2024. do 30. juna 2025. godine, te identifikuje narative koji se ponavljaju, promjene u grupama koje su meta i važne događaje koji su djelovali kao okidač.

Cilj izvještaja je istaknuti šire trendove u govoru mržnje, analizirati njihove osnovne pokretače i smjestiti ih u širi geopolitički i društveni kontekst u kojem se odvijaju.

U periodu od 1. januara 2024. do 30. juna 2025. godine zabilježeno je 78 incidenata govora mržnje u Bosni i Hercegovini, pri čemu je najrasprostranjenija bila mržnja zasnovana na etničkoj pripadnosti. Ukupno 41 incident (52,6 posto) bio je eksplicitno usmjeren na etničke grupe, dok su dodatna tri slučaja (3,8 posto) kombinovala etničku i rodno zasnovanu mržnju, a tri (3,8 posto) etničku i vjersku mržnju.

Monitoring je proveden kroz neselektivne pretrage medijskog sadržaja, javnih izjava i online objava koje sadrže govor mržnje i diskriminatorni diskurs te ciljano praćenje identifikovanih aktera i medija s visokim uticajem – poput političara, novinara, influensera i medijskih platformi – poznatih po širenju govora mržnje.

Bosna i Hercegovina, kao postkonfliktno društvo obilježeno stalnim političkim, društvenim i ekonomskim previranjima, posebno je podložna govoru mržnje koji proizlazi iz etnonacionalističkih identiteta, navedeno je u uvodu „Monitoring izvještaja o govoru mržnje u BiH“ za 2025. godinu.

U izvještaju se ističe da je etnički motivisana retorika naročito izražena, iako su prisutni različiti oblici govora mržnje.

„U društvu koje je već duboko polarizirano po etnonacionalnim linijama, govor mržnje rizikuje dodatno produbljivanje podjela: ciljne grupe često odgovaraju jačanjem vlastitih etnonacionalnih identiteta i postaju manje spremne na angažman s drugim zajednicama“, navedeno je u izvještaju.

Online sfera, kako je naglašeno, daje dodatnu dimenziju ovom izazovu. Autorica piše da digitalni prostori nisu jasno definisani niti dovoljno regulisani, što omogućava da sadržaji mržnje ostanu vidljivi, da se dijele i ponovo pojavljuju dugo nakon prvobitne objave.

„U klimi političke i društvene nestabilnosti, takav uporan govor mržnje na internetu može igrati značajnu ulogu u mobilizaciji grupa i poticanju neprijateljstva ili nasilja“, istaknuto je.

U izvještaju je primijenjen metodološki okvir razvijen za prethodne cikluse monitoringa Reporting Diversity Network 2.0 (RDN 2.0), koji kombinuje kvantitativnu i kvalitativnu analizu sadržaja kako bi ispitao govor mržnje i diskriminatorni diskurs u Bosni i Hercegovini tokom posmatranog perioda. Pristup je osmišljen da identifikuje obrasce, mete i okidače govora mržnje i diskriminatornog diskursa, te da pruži uvid zasnovan na dokazima u cilju adresiranja i suprotstavljanja ovakvim narativima.

„Monitoring izvještaj o govoru mržnje u BiH“ za 2025. nastao je u okviru regionalne saradnje Fondacije Mediacentar sa partnerima u projektu Reporting Diversity Network.

Kompletan izvještaj na engleskom jeziku dostupan je na ovom linku.

Prevod na bosanski jezik će uskoro biti dostupan.