Radni odnosi u medijima u BiH

Radni odnosi u medijima u BiH

Radni odnosi u medijima u BiH

Sanela Hodžić
Izdavač: 
Mediacentar Sarajevo
2007

Rezultati istraživanja “Radni odnosi i mediji”, koje je sproveo Mediacentar u saradnji sa Centrom za nezavisno novinarstvo iz Moldavije, pokazuju da postoji kontinuirana praksa kršenja radnih prava novinara u BiH. Najčešća su kršenja prava vezanih za isplatu plata, uslove rada, dužinu radnog vremena. Značajan problem predstavljaju i neprijavljen ili neadekvatno prijavljen rad.

Centar za nezavisno novinarstvo iz Moldavije je u 2007. godini pokrenuo regionalno istraživanje "Radni odnosi u medijima" koje obuhvata 11 zemalja članica SEENPM mreže (The South East European Network for Professionalization of Media).
 
Mediacentar Sarajevo je u periodu juni-septembar 2007. godine prikupio podatke na osnovu kojih je, uz korištenje sekundarnih izvora, analizirana efikasnost pravnih normi u zaštiti radnih prava novinara u BiH, evidentirani su najprominentniji problemi u ovoj oblasti, i date preporuke za njihovo prevazilaženje.
 
Evidentirana su česta kršenja radnih prava uposlenika u medijima, što upućuje na zaključak da su mehanizmi zaštite radnih prava nedovoljno efikasni u praksi. Najčešća kršenja radnih prava uposlenika u medijima povezana su sa isplatama plata (niske naknade, neredovne uplate plata i doprinosa, minimalne plate prijavljene nadležnim državnim organima) uslovima rada i dužinom radnog dana.
 
Značajan problem predstavljaju i neprijavljen ili neadekvatno prijavljen rad. Većina novinara vjeruje da je neregistriran rad još uvijek učestala praksa u radnim odnosima, iako neki od ispitanika smatraju da postoji trend ka njegovom smanjenju. Neadekvatno prijavljivanje radnika odnosi se na slučajeve potpisivanja „lažnih“ ugovora o djelu, kako bi se izbjeglo uplaćivanje doprinosa, dok radnici zapravo obavljaju posao u punom radnom kapacitetu, jednako kao i stalno uposleni.
 
Nadalje, rezultati pokazuju da niti potpisivanje ugovora o radu (s obzirom na nespecificirane dužnosti i obaveze uposlenika, a često i nenavođenje visine plate) ne pruža sigurnost u smislu punog uživanja prava koja proizilaze iz radnog odnosa. Većina novinara koji su učestvovali u istraživanju vjeruje da im ugovor o radu ne nudi zaštitu od neopravdanih kazni ili otpuštanja.
 
Pokazalo se da su kršenja prava novinara-saradnika češća u odnosu na stalno zaposlene. Potencijalnom kršenju radnih prava naročito su izloženi mladi novinari, pri prvim radnim angažmanima. S druge strane, neki od novinara koji su učestvovali u istraživanju ipak preferiraju „freelance“ radne angažmane zbog viših direktnih prihoda i mogućnosti istovremenog angažmana u više medijskih kuća.
 
Važno je napomenuti da rezultati ukazuju na značajan nedostatak svijesti među novinarima o postojećim pravnim normama i mehanizmima zaštite radnih prava, kao i o aktuelnim i potencijalnim rezultatima sindikalnog organiziranja.
 
Kompletan izvještaj za BiH autorice Sanele Hodžić (asistent istraživač, Mediacentar Sarajevo) možete preuzeti u PDF formatu ovdje. (Napomena: Izvještaj je na engleskom jeziku).
 
Skraćenu verziju izvještaja za BiH na bosanskom jeziku, možete preuzeti u PDF formatu ovdje.